Prijetnja od globalne recesije se približila nakon što je samit Grupe 20 u Kanu završen zloslutnom neslogom. Eurozona je dobila verbalnu podršku, ali ne i dodatna sredstva za prevazilaženje dužničke krize.
Lideri nisu uspjeli da se dogovore o povećanju resursa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi se pomoglo pogođenim državama, dok je dugom pritisnuta Italija, za koju se sada smatra da je u epicentru krize eura, primorana da svoj program štednje stavi pod kontrolu Fonda.
Lideri vodećih svjetskih ekonomija, okupljeni na francuskoj rivijeri, poručili su Evropi da riješi sopstvene probleme i do sljedeće godine odložili korake za obezbjeđivanje dodatnih resursa za borbu protiv krize.
Tokom dana koji je obilježilo sumorno raspoloženje i turbulencije na tržištu, grčka vlada je takođe stajala na ivici provalije.
Grčka vlada odbacila Papandreuov plan
Ako Papandreu izgubi ne glasanju, Grčka će morati da održi nove izbore, što bi moglo dodatno odložiti primjenu dogovora o finansijskoj pomoći
Predviđalo se da će se Papandreu provući jer su pobunjeni članovi njegove stranke rekli da će ga podržati još jednom - ako eksplicitno obeća da će otvoriti put za vladu nacionalnog jedinstva odmah nakon toga.
Nakon jakog pritiska evropskih lidera, vlada je saopštila da je odbacila Papandreuov plan da održi referendum o pakletu pomoći EU, koji je doveo u pitanje članstvo Grčke u eurozoni.
Jorgos Papandreu
Budućnost paketa od 130 milijardi eura je postala talac razmirica grčkih političara, na nezadovoljstvo birača koji su u teškoj ekonomskoj situaciji.
Ako Papandreu izgubi ne glasanju, Grčka će morati da održi nove izbore, što bi moglo dodatno odložiti primjenu dogovora o finansijskoj pomoći.
Odluka o povećanju sredstava MMF-a sljedeće godine
Njemačka kancelarka Angela Merkel je potvrdila da nijedna država izvan eurozone nije ponudila da da doprinos za Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF).
Australijska premijerka Džulija Gilard je sumirala raspoloženje mnogih učesnika samita kada je rekla: "Evropa mora dovesti u red sopstvenu kuću"
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi je posebno želio dogovor o novoj cifri kako bi ohrabrio tržišta i krunisao svoje predsjedavanje G20.
Predsjednik SAD Barak Obama, pod pritiskom sopstvenog Kongresa, ne želi da doprinese povećanju sredstava kojima raspolaže MMF bez jasnog znaka da eurozona rješava svoje probleme.
On je rekao da je siguran da Evropa ima kapacitet i pravi plan da odgovori izazovu.
"U nama će imati snažnog partnera, ali evropski lideri shvataju da je najvažnije da Evropa pošalje snažan signal da stoji iza eura", rekao je na konferenciji za novinare.
Džulija Gilard
Međutim, kao je prenio Rojters, australijska premijerka Džulija Gilard je sumirala raspoloženje mnogih učesnika samita kada je rekla: "Evropa mora dovesti u red sopstvenu kuću".
Grčka drama je potopila nade Sarkozija o nepretku povodom velikih ciljeva poput revizije globalnog monetarnog sitema, ali je na samitu upućen poziv na brže kretanje ka većoj fleksibilnosti deviznog kursa. Kina je prvi put posebno pomenuta u tom kontekstu.
Nova uloga MMF ukazuje na nepovjerenje tržišta u EU
Italijanski premijer Silvio Berluskoni, čija vlada visi o koncu, rekao je da će Italija pozdraviti odluku da MMF kvartalno nadgleda dugo odlagane reforme penzionog sistema i tržišta rada, i privatizaciju, za koje je obećao da će odmah biti primijenjene.
Sarkozi je rekao da je Berluskoni pristao na dodatni nadzor jer je „svjestan sumnji tržišta povodom primjene plana“.
Berluskoni je rekao da je MMF ponudio da pozajmi novac ali da je on to odbio
Sa rastućim troškovima pozajmljivanja i dugom od 120 odsto BDP-a, Rim je treća po veličini ekonomija u eurozoni sa najvećim tržištem vladinih obveznica, i previše je velika da bi doživjela kolaps. Ipak, navodi agencija Rojters, blokada u Berluskonijevoj podijeljenoj vladi je dovela do toga da investitori izgube povjerenje.
Berluskoni je rekao da je MMF ponudio da pozajmi novac ali da je on to odbio.
Nova uloga MMF-a dovodi krizu eura na novi nivo i ukazuje da tržišta više ne vjeruju da je EU u stanju da kontroliše svoje ekonomije, ocjenjuje Rojters.
Obama pohađao ubrzani kurs iz politike EU
Nekada su američki predsjednici bili u centru događaja na svjetskim samitima. Ovoga puta u Kanu, piše Rojters, Barak Obama je na momente izgledao kao začuđeni posmatrač dok su evropski lideri užurbano išli sa jednog sastanka na drugi, kako bi savladali Grčku i spasili euro.
Rojters piše da je tradicija da predsjednik SAD posljednji dođe na sastanak. Međutim, Obama je juče ujutro bio među prvima u zgradi u kojoj se održava godišnji filmski festival.
Ćaskao je sa ostalim liderima koji su pristizali, dok nije došla Angela Merkel, prenio je reporter Rojtersa. Očekujući vijesti sa najnovije runde konsultacija, Obama je rekao: "Nadam se da ste bili kreativni".
Merkel ga je odvela u udaljeni i mirni ćošak, gdje su nasamo razgovarali oko šest minuta, pri čemu je Obama bio naslonjen na sto a Merkel stajala i gestikulirala, najvjerovatnije objašnjavajući brzi razvoj događaja.
"Ovdje u Evropi ima puno sastanaka", rekao je Obama na konferenciji za novinare na kraju samita vodećih industrijalizovanih sila.
Bijela kuća ističe da uticaj SAD u svijet ne blijedi, ali one više nisu u poziciji da ponude sredstva za rješavanja problema evropskih država
Ipak je priznao da mu nije lako da pronikne u podijeljenu kulturu multinacionalne evropske politike.
"Ovdje ima puno institucija i nisam siguran da li se Sarkozi ili Merkel, ili Baroso (predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel), našalio sa mnom da sam pohađao ubrzani kurs evropske politike u protekla dva dana", rekao je Obama.
Na samitu G20 u Londonu početkom 2009, njegovom prvom, Obama je bio u centru događaja nakon pobjede na predsjedničkim izborima.
Stvari su se promijenile, piše Rojters. Bijela kuća ističe da uticaj SAD u svijet ne blijedi, ali one više nisu u poziciji da ponude sredstva za rješavanja problema evropskih država, ističe britanska agencija.
Galerija
Bonus video:
