Najprestižnija priznanja za najluđe svjetske naučnike, alternativne Nobelove nagrade (Ig Nobel), dodijeljene su u četvrtak na Harvardu za čitav niz čudnih istraživanja, od proučavanja seksualnog života pivskih mušica i zijevanja kornjača, do očaja ljudi koji hitno moraju da uriniraju i korištenja tenkova pri naplati parkiranja, javljaju agencije.
Godišnje alternativne Nobelove nagrade uručene su na univerzitetu Harvard pred 1200 ljudi, s dobitnicima pravog Nobela kao prezenterima nagrada.
Da bi pobijedili, naučnici prvo moraju "da ljude natjeraju na smijeh, a potom i na razmišljanje", navodi se u postulatima Ig Nobela.
Ig Nobel za mir pripao je gradonačelniku Viljnusa koji je javno demonstrirao kako se može riješiti problem ilegalnog parkiranja - sjeo je u oklopno vozilo i pregazio luksuzni automobil jednog od prekršitelja
Nagrada za biologiju, često izvor smijeha na dodjelama, pripala je Derilu Gvejnu iz Kanade i Dejvidu Rencu iz Australije. Oni su pokušali da objasne zašto neke vrste insekata brkaju australijske pivske mušice sa svojim partnerkama za parenje.
Nekoliko je nagrada otišlo za istraživanje ljudskog ponašanja pod stresom. Tako je nagrada za medicinu pripala holandsko-belgijsko-australijskoj grupi naučnika za rad pod nazivom "Zaustavljanje prelijevanja", o viševjekovnom ljudskom problemu kako neodgodiva potreba za malom nuždom utiče na ljudsku 'radnu memoriju'.
Pored ostalog, oni su istražili "zašto neki ljudi donose bolje odluke o nekim stvarima, ali i lošije odluke o nekim drugim stvarima kad imaju hitnu potrebu za odlaskom u WC", navodi se u obrazloženju dodijeljene nagrade.
Naučnici su na koncu ispravno zaključili da mozak ima velikih problema s donošenjem odluka kad je fokusiran na potrebu za uriniranjem. "Kad se mora - mora se", rekli su.
Džon Peri sa univerziteta Stenford, je dobio Ig Nobela za "Teoriju strukturisane prokrastinacije", odnosno tehnike stalnog rada na nečemu važnom kako bi se izbjegao rad na nečemu još važnijem
Nagrada za psihologiju pripala je profesoru sa univerziteta u Oslu koji je istražio "zašto ljudi u svakodnevnom životu uzdišu", a za fiziologiju grupi britanskih, holandskih, mađarskih i austrijskih naučnika, koji su proučavali zijevanje kornjača. Za one koji su bili zabrinuti oko toga, ustanovljeno je da "nema nikakvih dokaza da je zijevanje tih životinja zarazno".
Francusko-holandska skupina dobila je alternativnog Nobela za fiziku "jer su utvrdili zašto bacači diska imaju vrtoglavicu, a bacači kladiva nemaju".
Džon Senders sa univerziteta u Torontu može biti srećan što je živ dočekao ceremoniju dodjele nagrade za javnu sigurnost, jer je istraživao "koliku smetnju pri brzoj vožnji autoputem vozačima predstavlja kaciga s rasklimanim vizirom, koji stalno pada i udara po licu".
Japanski naučnici su dobili Ig Nobela za hemiju jer su pronašli "idealnu gustinu "wasabija" (japanskog rena) koja će probuditi usnule putnike u avionu u slučaju požara" i tako im poslužiti kao alarm.
Nagrada za matematiku ravnopravno je dodijeljena šestorici akademika, koji su posljednjih godina matematički izračunali kraj svijeta. Petorica su već promašila i stoički podnijela zadirkivanje publike na ceremoniji, ali šesti bi mogao da dokaže uzrečicu "ko se zadnji smije..." jer apokalipsa po njegovom proračunu stiže 21. oktobra.
Nagrada za medicinu je pripala grupi naučnika za rad pod nazivom "Zaustavljanje prelijevanja", o viševjekovnom ljudskom problemu kako neodgodiva potreba za malom nuždom utiče na ljudsku 'radnu memoriju'
Za one koji se pitaju čime se ti naučnici zapravo bave, moglo bi da posluži objašnjenje ovogodišnjeg dobitnika Ig Nobela za književnost, Džona Perija sa univerziteta Stenford, koji je razradio "Teoriju strukturisane prokrastinacije", odnosno tehnike stalnog rada na nečemu važnom kako bi se izbjegao rad na nečemu još važnijem.
I naposljetku, Ig Nobel za mir pripao je Arturasu Zuokasu, gradonačelniku Viljnusa koji je javno demonstrirao kako se može riješiti problem ilegalnog parkiranja - sjeo je u oklopno vozilo i pregazio luksuzni automobil jednog od prekršitelja.
Galerija
Bonus video:
