Jedan budistički manastir u blizini Katmandua uživa veliku popularnost od kako je njegov duhovni lider poslao 300 kaluđerica na učenje tehnika borilačkih vještina.
Sve više kaluđerica uzima učešće u tome a neke od njih su poslate čak u Himačal Pradeš u Indiji da bi postale instruktorke kung-fua, javio je britanski „Gardijan“.
Kao način da osnaži žene, samostan Druk Gava Kilva (DGK) u blizini nepalske prijestonice podučava kaluđerice jednom mješavinom borilačkih vještina i meditacije. U budizmu, kao i u mnogim drugim religijama, glas žena je tradicionalno prigušen. Međutim, lider 800 godina starog reda Drukpe – ili Zmaja, kome DGK pripada, bio je odlučan u namjeri da sve to promijeni.
Kaluđerice, čije su glave obrijane, sada upravljaju konacima i gostionama u manastirima i voze automobile na sva četiri pogona do Katmandua kako bi kupile potrepštine
„Kao mlad momak koji je odrastao u Indiji i na Tibetu posmatrao sam jadne uslove u kojima kaluđerice žive“, naglasila je njegova svetost Gjalvang Drukpa, duhovni lider Drukpasa.
„One su smatrane nižom klasom, dok su sve privilegije išle monasima. Ja sam želio da to promijenim“.
Premda su u budističkim manastirima kaluđerice obično samo vodile horove, kaluđerice iz reda Zmaja, koje dolaze iz udaljenih krajeva kao što su Asam, Tibet i Kašmir, naučene su da drže molitve i kako da vode posao.
Duhovno i fizičko zdravlje
Kaluđerice, čije su glave obrijane, sada upravljaju konacima i gostionama u manastirima i voze automobile na sva četiri pogona do Katmandua kako bi kupile potrepštine.
Međutim, prije tri godine je uveden kung-fu, nedugo pošto je Gjalvang Drukpa posjetio Vijetnam i vidio tamošnje žene kako treniraju borilačke vještine.
„Sada znamo da možemo da se odbranimo“
„Duhovno i fizičko zdravlje je jednako važno za naše kaluđerice“, ocijenio je lider DGK-a.
Sestra Karuna, mlada kaluđerica iz Ladaha, sa sjevera Indije, tvrdi da je kung-fu kaluđericama donio samopouzdanje i takođe pomogao u meditacijama.
„Mi volimo kung-fu“, rekla je Karuna za „Gardijan“ dok se spremala da bordo manastirsku odoru zamijeni odijelom za borilačke vještine sa svijetlo žutom lentom.
„Sada znamo da možemo da se odbranimo“.
Džigme Tubtem Palmo (32), koja je prije šest godina napustila porodicu i posao u kašmirskoj policiji kako bi otišla u manastir, smatra da su mlade žene u regionu sada više zainteresovane da postanu kaluđerice.
Bonus video:
