Američki aktivisti za ljudska prava razočarani su administracijom predsjednika Baraka Obame jer je još na snazi većina ograničenja koje je nakon terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine uveo Džordž Buš.
Obama je biračima obećao da će u roku od godinu dana zatvoriti zatvor u Gvantanamu na Kubi. Naredio je i obustavu mučenja zatvorenika metodom waterboarding, odnsno polivanja vodom zatvorenika dok leži vezan, a na glavi mu je najčešće kesa. Ipak, zatvor u Gvantanamu je i dalje otvoren.
Takođe, skoro čitav antiteroristički paket Džordža Buša nije promjenjen. Zakon o patriotizmu je na snazi, a pojačani nadzor građana i dalje traje, piše britanski Gardijan.
Sve restrikcije uhođenja i špijuniranja u režiji vlade, protiv kojeg su aktivisti borili sedamdesetih kad su pobijedili, sad su izgubljene
"Nije mi se sviđalo ni kad su kršenja ljudskih prava bila privremena, ali sada, zbog toga što se Obama ne protivi promjenama, ona postaju stalna u okvirima našeg zakonodavstva', upozorava Majkl Ratner, počasni predsjednik Centra za ustavna prava (CCR), koji se bori za građanska prava u SAD-u još od kampanja iz šezdesetih godina prošlog vijeka.
Obama je prokockao šansu da zatvori zatvor na Kubi, tvrdi Ratner koji je bio u malobrojnoj grupi ljudi koji su prvi stali u odbrani zatvorenika u Gvatanamu. Ratner upozorava da se pod Obaminom administracijom nastavlja utamničenje na neograničeno vrijeme, ograničenja u pravu suđenje, izručenje zatvorenika u zemlje u kojima je mučenje legalno...
Borba je izgubljena
Sve restrikcije uhođenja i špijuniranja u režiji vlade, protiv kojeg su aktivisti borili sedamdesetih kad su pobijedili, sad su izgubljene, tvrdi Ratner.
Prije 11 septembra 2001. američke obavještajne službe prisluškivale su manje od hiljadu ljudi, a taj je broj sad nepoznat
"Vratili smo se na početak. Nema ograničenja za FBI, nema ni jednog ograničenja. Oni posebno ciljaju na muslimane. Vjersko opredjeljenje postalo je ključni kriterijum za uhođenje", rekao je.
Mišel Ričardson, advokat iz Američke unije za građanske slobode (ACLU) specijalizovana za nacionalnu sigurnost, slaže se sa Ratnerom.
"Smatramo da je došlo do velike promjene i da vlada sada daleko više uhodi. Počelo je sa zakonom o patriotizmu koji je olakšao špijuniranje osoba koje nisu osumnjičene ni za što", kaže Ričardson.
Prije 11 septembra 2001. američke obavještajne službe prisluškivale su manje od hiljadu ljudi, a taj je broj sad nepoznat, dodaje Ričardson. Javnost je podijeljena na one koji misle da vlada pretjeruje i one koji drže da su mjere opravdane.
"Vlada je odradila dobar posao držeći građane u neprekidnom vanrednom stanju", rekla je.
Tri kategorije slobode po Bendžaminu Vitsu
Ona smatra da je prerano za predviđanje mogućih promjena, ali tas na vagi bi mogao da se pomjeri ako se građanima počnu uskraćivati poslovi ili materijalna prava ako se nađu na listama osumnjičenih za terorizam.
"Nema sumnje da je došlo do porasta u broju praćenih, ali riječ je o znatnom, a ne dramatičnom povećanju"
Ipak, Bendžamin Vits iz Instituta za javno pravo Beukings ne vjeruje da je Amerika danas manje slobodna nego što je bila uoči 11. septembra 2001.
Ako pitate nekoga o tome na ulici izvan Vašingtona, gdje se osjećamo izloženijima jer smo na meti, iznenadilo bi me to ako bi rekli da se osjećaju neslobodno", rekao je Vits.
On smatra da postoje tri kategorijeslobode. Prva zahvata veliki broj ljudi, a jedini takav primjer su pojačane mjere sigurnosti na aerodromimia, a kako je rekao, to nije ograničenje slobode jer je ljudima i dalje omogućena upotreba vazdušnog saobraćaja.
U drugoj kategoriji su osobe koje nemaju američko državljanstvo, što na prosječnog Amerikanca nema nikakvog uticaja. U toj kategoriji se nalazi Gvantanamo.
Treća kategorija odnosi se na špijuniranje.
"Nema sumnje da je došlo do porasta u broju praćenih, ali riječ je o znatnom, a ne dramatičnom povećanju. Ono što odskače su neodobrena prisluškivanja koja sprovodi Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) i kojima ne znamo broj', kaže Vits.
Obama iznevjerio muslimane
Na zidu u sjedištu Vijeća američko-islamskih odnosa, vodeće organizacije za građanska prava muslimana u SAD-u, ističe se uokvirena fotografija bosonogog američkog predsjednika za vrijeme posjete džamiji.
"Njegova izjava i posjeta imali su veliki uticaj kod kuće i u svijetu"
Na slici nije Barak Obama, to je Džordž Buš, koji je posjetio Islamski centar u Vašingtronu nakon 11. septembra 2001. da bi podsjetio bijesnu i ustrašenu naciju da "lice terora" nije u srži islamske vjere, piše Vašington Post.
"To je bila ogromna stvar. Njegova izjava i posjeta imali su veliki uticaj kod kuće i u svijetu", kaže Nihad Avad, izvršni direktor Centra u Vašingtonu. Obama, koji je na početku svog predsjedništva izjavio da će se boriti protiv negativnih stereotipa o islamu "gdje god se pojave", od tada nije posjetio nijednu džamiju na teritoriju SAD-a.
Bonus video:
