Oko 12 miliona ljudi širom svijeta nema državljanstvo nijedne zemlje, zbog čega su im uskraćena osnovna ljudska prava, upozoravaju iz Ujedinjenih nacija.
UN navode kako problem postaje sve veći jer majke bez državljanstva rađaju djecu bez državljanstva, pa zato UN pozivaju države da potpišu dvije konvencije o ljudima bez državljansta.
Problem je najrasprostranjeniji u Jugoistočnoj Aziji, centralnoj Aziji, istočnoj Evropi, na Bliskom istoku i u Africi.
"Ovim ljudima je očajnički potrebna pomoć jer žive u zakonskom međuprostoru, koji je poput noćne more", izjavio je Antonio Guteres iz UNHCR-a.
"Uz siromaštvo, kojem su ovi ljudi izloženi, efekti marginalizacije čitavih grupa tokom generacija stvaraju napetost u društvima u kojima žive, a ponekad su i izvor konflikta", kazao je on.
Zbog toga što nemaju državljanstvo, ovi ljudi su izloženi brojnim problemima kao što su nemogućnost posjedovanja imovine, bankovnog računa, nemogućnost legalnog stupanja u brak ili registrovanja rođenja djeteta.
Neki čak završe u zatvoru na duže, jer ne mogu da dokažu ko su i odakle dolaze. Samo 66 država je do sada potpisalo Konvenciju iz 1954. kojom im se garantuju minimalni standardi, a tek 38 država dio je Konvencije iz 1961. koja pruža pravni okvir državama da smanje broj ljudi bez nacionalnosti.
"Nakon 50 godina, ove konvencije su privukle samo mali broj država", dodaje Guteres i ističe da je sramota da danas milioni ljudi žive bez nacionalnosti", osnovnog ljudskog prava.
Ljudi bez državljanstva mogu da ostanu iz više razloga, kao što je raspad države, koji se desio Sovjetskom Savezu i bivšoj Jugoslaviji. Takođe, jedan od razloga je osnivanje novih država nakon odlaska kolonijalnih sila, što se događalo u Africi i Aziji.
Bez državljanstva su narod Rohingya u Burmi, neka plemena na Tajlandu, romske grupe u Evropi i narod Bidoon koji živi u državama Perzijskog zaliva.
Bonus video:
