Plan predsjednika SAD Baraka Obame za povlačenje američkih snaga iz Avganistana će intenzivirati rizike u jeku sezone borbi sljedeće godine, ali je ispravno postupio što je imao na umu opadanje podrške ratu kod kuće, rekao je američki sekretar za odbranu Robert Gejts u intervjuu za Rojters.
Gejts, koji je napustio funkciju šefa odbrane SAD nakon četiri i po godine, rekao je da su Obamini savjetnici iznijeli različite opcije za postepeno povlačenje sto hiljada američkih vojnika iz Avganistana, gdje su talibani, nakon gotovo desetogodišnjeg rata, i dalje smrtonosni, žilavi neprijatelj.
Dok su se najviši zvaničnici Pentagona zalagali da dodatnih 33 hiljade vojnika poslatih u Avganistan ostanu do kraja 2012, rekao je Gejts, ostali savjetnici su željeli da se povuku već u aprilu, dok opada strpljenje za rat koji sada košta više od 110 milijardi dolara godišnje.
Obama je na kraju odlučio da povuče 10 hiljada vojnika ove godine, a preostale 23 hiljade do septembra 2012.
„Predsjednik je hodao po veoma tankoj žici u smislu balansiranja vojniog rizika i političkog rizika,“ rekao je Gejts za Rojters uoči odlaska iz Pentagona.
„Ne bi pravilo nikakvu razliku da je predsjednik rekao da ostanu još dvije godine ako Kongres neće odobriti sredstva...čak i neki republikanci počinju da pričaju o ranijem povlačenju,“ rekao je Gejts.
Mnogi kritikovali plan povlačenja
Debata o povlačenju vojnika iz Avganistana je naglasila podjele između Bijele kuće i Pentagona, gdje su vojni lideri zabrinuti da neće imati dovoljno vremena i sredstava da učvrste napredak ostvaren u istiskivanju talibana iz strateških oblasti na jugu Avganistana.
Obamini najviši vojni savjetnici, uključujući admirala Majka Malena, načelnika združenog štaba američke vojske, neobično otvoreno su kritikovali Obamin plan. Kazali su da im je u početku bilo neugodno zbog ubrzanog povlačenja, ali da su ga na kraju podržali.
Prema Obaminom planu, većina od 23 hiljade vojnika koji se povlače sljedeće godine, vjerovatno će se vratiti kući tokom ljetnje sezone borbi 2012, u vrijeme kada talibani i drugi ekstremisti obično intenziviraju napade.
Gejts, ipak, smatra da je ispravno što je Obama imao na umu politička pitanja. U Kongresu raste protivljenje zadržavanju vojnika u Avganistanu dok zakonodavci vrše pritisak za kresanje potrošnje, a podrška ratu je opala od kada su američki komandosi ubili Osamu bin Ladena u Pakistanu u maju.
U Avganistanu će ostati oko 68 hiljada vojnika, koji će se usredsrediti na obuku tamošnjih snaga.
Međutim, bezbjednost je i dalje krhka u većem dijelu istoka zemlje i napadi visokog profila i dalje pogađaju čak i oblasti na jugu i prijestonicu Kabul.
Napad na hotel pokazao koliko je bezbjednost krhka
Smrtnosni napad talibanskih bombaša samoubica na popularni hotel Interkontinental u Kabulu u utorak veče podsjetio je koliko je situcija nestabilna 10 godina nakon što su prvi američki vojnici ušli u Avganistan.
Spektakularnim napadom, u kojem je poginulo osam Avganistanaca i jedan stranac, talibani su poslali poruku da mogu napasti gdje im se prohtije i kad im se prohtije, piše američki časopis „Forin polisi“.
Hotel Interkontinental je izgrađen 1969. i u njemu se ogleda sudbina avganistanske prestonice u proteklih nekolko decenija, navodi FP. Kada je izgrađen bio je moderno sastajalište a do 2011. su polomljeni svi prozori na njemu.
Proteklih godina je vratio dio stare slave. Iako je u sjenci glamuroznog Serena hotela sa četiri zvjezdice, Interkontinental je smatran bezbjednijim zato što je smješten na brdu i manje privlači pažnju. U hotelu boravi veliki broj gostiju sa Zapada, održavaju se vjenčanja, sajmovi, sastanci visokih zvaničnika i konferencije žena – drugim riječima - to je mjesto gdje se odvija normalan život, piše FP.
Napad talibana je pokazao da ni prestonica nije bezbjedna. SAD su se sada našle u nezgodnoj poziciji da rade na pregovorima sa ljudima koji su u stanju da sa bombama prođu bezbjedosne kontrole u hotelu i pobiju nenaoružane civile u Kabulu. Takođe se nameće pitanje da li talibani vide potrebu da pregovaraju kada su u stanju da pošalju poruku narodu kad god hoće.
Prebacivanje odgovornosti za bezbjednosnu situaciju na avganistanske snage je dobra ideja u teoriji ali je u praksi i dalje neophodna pomoć NATO protiv neprijatelja koji se pokazao kao snalažljiv i neustrašiv. Plima rata možda opada, kako je Obama rekao prošle nedjelje, ali nije jasno da li će to dovesti do pregovaračkog stola, trajnog mira ili još većeg haosa. To će pokazati naredni mjeseci, zaključuje „Forin polisi“.
Bonus video:
