Bila je to katastrofa koju niko nije očekivao. Prije tri mjeseca, težak zemljotres pogodio je Japan, potom je uslijedio cunami koji izazvao fatalnu nesreću reaktora nuklearne elektrane u Fukušimi.
O razmjeri posljedica te katastrofe i dalje se malo zna, pa tako i posljedicama zračenja, piše Dojče Vele.
„Toj mogućnosti, da svi eksterni izvori struje nestanu, nisam pridavao previše pažnje.“
Postojala su pravila o tome kako treba postupati u ekstremnim situacijama, kao što je prekid struje. Međutim, Haruki Madarame, glavni supervizor svih japanskih nuklearki, objašnjava da nisu sve situacije predvidljive:
„Toj mogućnosti, da svi eksterni izvori struje nestanu, nisam pridavao previše pažnje.“
U poslednjih 20 godina, pravila nisu mijenjana
Madarame dodaje: „Japanski eksperti za atomsku energiju živjeli su u svojim svjetovima. Oni vjeruju da je prirodna katastrofa, to jest cunami, odgovorna za havariju. Ja mislim da je to ipak bio ljudski faktor.“
Trenutno je u Japanu u toku provjera bezbjednosnih mehanizama ostalih 54 reaktora. Istovremeno se postavlja pitanje, ukoliko je ljudski faktor bio presudan za Fukušimu, da li je moguća potpuna sigurnost.
Međunarodna agencija za atomsku energiju pozvala je japansku vladu da obezbjedi potpunu nezavisnost nadzornim organima.
Operator elektrane, firma Tepko, namerava da ugradi filtere koji će vodu dekontaminirati tako da ona može nanovo da se upotrebi za hlađenje reaktora.
Zbog visoke radioaktivnosti, vjerovatno će proći nekoliko mjeseci dok se ne stabilizuje sistem za hlađenje.
Međunarodna agencija za atomsku energiju pozvala je japansku vladu da obezbjedi potpunu nezavisnost nadzornim organima.
Jotaru Hataruma, šef grupe eksperata koji će istražiti pozadinu katastrofe kaže: „Ako se u istrazi ne pođe od organizacionih i strukturnih nedostataka, teško da će se doći do suštine problema.“
Hataruma namerava da razotkrije greške vlasti, firme Tepko i nadzornih organa. Izvještaj bi trebalo da podnese krajem godine.
Bonus video:
