Bijela kuća 50 godina nakon prvih koraka čovjeka na Mjesecu, želi da američki astronauti ponovo odu na Mjesec 2024. godine.
Mjesec će služiti kao probni poligon za slanje astronauta na Mars 2030-ih.
Astronaut Apola 11 Baz Oldrin se još 1994. godine, na 25. godišnjicu zapitao da li će se astronauti do 50. godišnjice vratiti i na Mjesec, a kamoli sletjeti na Mars, što je u to vrijeme bio kratkoročan cilj.
NASA trenutno nije u mogućnosti ni da pošalje astronaute u orbitu oko Zemlje.
Rusi po visokim cijenama lansiraju američke astronaute na Međunarodnu svemirsku stanicu, dok kapsule Spejs Iks i Boing ne budu spremne.
One vjerovatno neće biti gotove ni naredne godine.
"Prije 50 godina smo sletjeli, istražili, vratili se. To je 50 godina nenapretka", rekao je Oldrin na proslavi godišnjice u Los Anđelesu i dodao da bi svi trebalo da se posrame zato što ne mogu bolje od toga.
Astronaut Majkl Kolins koji je kružio oko Mjeseca na matičnom svemirskom brodu dok su Oldrin i Armstrong postavljali zastavu Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i sakupljali kamenje, priznaje da je povratak na Mjesec kao stepenica za Mars "validan plan".
"Ali, ne moram da se slažem s tim", rekao je Kolins za Asošiejted pres i dodao da ako žele da idu na Mars odmah to treba i da urade.
Čak i predsjednik SAD Donald Tramp prednost daje planu da se odmah ide na Mars.
On je na sastanku sa Oldrinom i Kolinsom u Ovalnoj sobi povodom godišnjice upitao da li je moguće poslati astronaute na Mars bez ponovnog istraživanja Mjeseca, na šta je Kolins potvrdno odgovorio.
Tramp je nakon toga naložio administratoru NASA Džimu Brindestinu da "saslušaju drugu stranu".
Međutim, upravo su predsjedničke administracije usporavale američki svemirski program još od slijetanja posljednje Apolo misije na mjesec 1972. godine.
Uprkos nedostatku ljudskog prisustva na Mjesecu, robotski svemirski brodovi ga neprestano istražuju, pa tako pored NASA robota, Kina je lansirala, a Indija planira da uskoro lansira svoju misiju na Mjesec.
Projekat Artemida, nazvan po sestri bliznakinji Apolona iz grčke mitologije, ima za cilj slijetanje na južni pol Mjeseca.
Ogromni ledeni pokrivač zaklanjao je kratere na Mjesecu koji mogu da budu dragocjeni izvori vode za piće, uzgajanje hrane i izradu raketnog goriva.
"Provešćemo nedjelje i mjesece, a ne dane i sate na mjesečevoj površini. Ovog puta idemo na Mjesec da ostanemo i da istražimo i razvijemo nove tehnologije", obećao je potpredsjednik SAD Majk Pens.
Brindestin napominje da je ključ u održivosti i procjenjuje da će im biti potrebno dodatnih 20 do 30 milijardi dolara da bi se ostvarilo slijetanje na Mjesec 2024.
Manje novca će biti potrebno ukoliko privatne kompanije ulože sopstveni novac, ali on kaže da se radi "o mnogo novca".
NASA trenutno ima 38 astronauta, među kojima je 12 žena, a Brindenstin procjenjuje da će prvi sljedeći čovjek na Mjesecu i prva žena koja će kročiti na Mjesec biti upravo iz te posade.
Bonus video:
