Istraga za pokretanje procedure opoziva predsjednika Sjedinjenih Država, a koju su otvorile demokrate, može se smatrati epskim sukobom predsjednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi i Donalda Trampa. Međutim, kako navodi „Vašington post”, važnija je činjenica da je tu riječ o ustavnom sukobu koji će pomoći u definisanju ograničenja predsjedničkih ovlašćenja i ravnoteže između izvršnih i zakonodavnih organa vlasti.
U očiglednom pokazatelju da bi pokretanje istrage za impičment moglo zapravo osnažiti Trampovu bazu podrške, njegova kampanja za reizbor je u utorak dobila četvrt miliona dolara svega petnaest minuta pošto je Pelosi najavila otvaranje istrage.
Nakon što se mjesecima opirala pritisku demokrata, Pelosi je u utorak najavila otvaranje istrage, optužujući Trampa da je tražio stranu pomoć kako bi naudio demokratskom rivalu Džou Bajdenu uoči izbora u novembru 2020.
Dokument koji je juče objavilo Ministarstvo pravde pokazao je da je Tramp u telefonskom razgovoru u julu tražio od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži da li je Bajden, dok je bio potpredsjednik SAD, zatvorio istragu o kompaniji za koju je radio njegov sin Hanter.
„Dosta se priča o Bajdenovom sinu, da je Bajden zaustavio istragu i puno ljudi želi da sazna nešto više o tome, stoga štogod budete mogli da uradite kod javnog tužioca bilo bi sjajno”, kazao je Tramp u razgovoru. „Bajden se hvalisao da je zaustavio istragu, stoga ako možete, istražite to... Meni to zvuči užasno”, kazao je Tramp. U utorak, kada su američki mediji objavili vijest o pokretanju istrage za impičment, Tramp je obećao da će objaviti „kompletan, neredigovan transkript razgovora sa kojeg će skinuti oznaku povjerljivosti”, čemu se prethodno opirao.
Međutim, kako navodi BBC, detalji o razgovoru, koje je juče objavila Bijela kuća, zapravo su bilješke zvaničnika koji su slušali razgovor. Pelosi je juče nakon objavljivanja sažetka razgovora saopštila da dokumet potvrđuje da predsjednik svojim ponašanjem „podriva integritet izbora, dostojanstvo funkcije koju obavlja i našu nacionalnu bezbjednost”.
Američki lider i Zelenski su razgovarali nakon što je Tramp naredio vladi SAD da zamrzne skoro 400 miliona pomoći Ukrajini, podsjeća Rojters.
Tramp, koji tvrdi da nije uslovljavao Kijev, u više navrata je ponudio različita obrazloženja za zamrzavanje pomoći Ukrajini rekavši da je to učinio zbog korupcije u Ukrajini, a zatim da je želio da evropske zemlje poput Francuske i Njemačke preuzmu vođstvo u prižanju pomoći Ukrajini.
Tramp je sebe odmah predstavio kao žrtvu napada Demokratske partije, a njegov izborni štab je uputio pristalicama niz poziva za donacije. U jučerašnjoj reakciji na pokretanje istrage, Tramp je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija kazao da je to „najveći lov na vještice u američkoj istoriji”.
Skandal je izbio nakon što je zviždač iz američke obavještajne zajednice podnio žalbu unutrašnjoj kontroli u vezi sa Trampovim razgovorom sa Zelenskim. Mada, prema američkim zakonima takve žalbe treba da budu predočene i Kongresu, Trampova administracije je odbila da to učini.
Senat SAD je u utorak jednoglasno, bez primjedbi Trampovih republikanaca, podržao rezoluciju kojom se zahtijeva da izvještaj zviždača bude proslijeđen Kongresu.
Mada je skandal izbio zbog Bajdena, američki mediji pišu da se zapravo radi o okršaju Nensi Pelosi i Trampa. Demokratska predsjednica Predstavničkog doma je prošle godine odmah nakon izbora na sredini mandata, kada su demokrate preuzele kontrolu nad Predstavničkim domom, pokazala da je izvrstan strateg, navodi „Vašington post”. Tramp je izgubio prvu bitku sa njom oko blokade vlade nakon čega mu je, kako navodi list, postalo jasno sa kakvim se protivnikom suočava.
Taj sukob je, međutim, znatno manjih razmjera od ovog koji predstoji nakon odluke o pokretanju istrage protiv predsjednika. Nakon više mjeseci oklijevanja, Pelosi se ipak odlučila za korak koji je prije manje od nedjelju dana bio gotovo nezamisliv. Međutim, analitičari upozoravaju da demokrate moraju da djeluju brzo kako bi ubijedili birače da su njihovi postupci neophodni i kako bi spriječili Trampa da uspješno argumentuje da je ponovo nepravedno progonjen. Rebeka Kordova, 62, iz predgrađa Teksasa, koja tvrdi da nije privržena nijednoj partiji, ali je 2016. glasala za Trampa, kazala je za Rojters da će biti potrebni snažni dokazi koji bi je spriječili da ponovo glasa za njega.
„Mislim da demokrate samo prodaju maglu. Pokušavaju da počnu nešto poput onoga sa Rusijom, kazala je Kordova za britansku agenciju. „Žao mi je, ali ne vjerujem da su mu Rusi pomagali i ne vjerujem u ovu priču sa Ukrajincima”.
Tramp „podsjetio” Zelenskog koliko je važna američka pomoć
Zelenski, bivši komičar koji je nedavno došao na vlast, u više navrata je negirao da je bilo nečega nedoličnog u njegovom razgovoru sa Trampom, a juče je kazao da na njega „niko ne može vršiti pritisak jer je on predsjednik nezavisne države”.
„Inače, jedina osoba koja na mene može da izvrši pritisak je moj šestogodišnji sin”, kazao je Zelenski u izjavi za kanal Rusija 24. Međutim, prema dokumentu koji je juče objavila Bijela kuća, stiče se utisak da Tramp ne samo što je tražio od ukrajinskog lidera istragu, već i da je Zelenski bio raspoložen da mu izađe u susret. Prema sažetku razgovora, Tramp niije eksplicitno kazao ukrajinskom predsjedniku da je američka pomoć uslovljena istragom o Bajdenu, ali naglašava važnost američke finansijske podrške prije nego što zatraži akciju o Bajdenu.
„Reći ću vam da činimo dosta za Ukrajinu”, kazao je Tramp, a zatim dodao da njemačka kancelarka Angela Merkel „ne radi ništa” za Ukrajinu, ali da su „Sjedinjene Države veoma, veoma dobre za Ukrajinu”.
Prema sažetku, Zelenski Trampu odgovara da je 1000 odsto u pravu i zahvaljuje mu na podršci u oblasti odbrane i izražava interesovanje za kupovinu američkog oružja.
Zelenski uvjerava Trampa da će „ozbiljno pristupiti slučaju” i da će novi javni tužilac „ispitati situaciju” u vezi sa Bajdenom. Ukrajinski lider, takođe, dodaje da je kada je putovao u SAD odsijedao u Trampovom tornju.
Bonus video:
