Za turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana važi pravilo da bi trebalo da pazi šta želi. Mnogi vjeruju da je on na prevaru naveo Donalda Trampa da dâ zeleno svjetlo za invaziju na sjeveroistok Sirije.
Pošto je dobio ono što je htio, Erdogan je suočen sa teškim odlukama - koliko daleko ići, ko je neprijatelj i koliko se tako velika operacija moće održati, navodi „Gardijan“. „To je možda do sada najveće kockanje političara poznatog po preuzimanju rizika“, ocjenjuje se u analizi.
Zabrinuti da su se upustili u nešto iz čega će se teško izvući, turski predstavnici užurbano redefinišu vojni upad koji je juče počeo serijom vazdušnih udara. Ono što je Erdogan mjesecima opisivao kao potez od suštinskog značaja za eliminisanje prijetnje kurdskog terorizma, iznenada je preraslo u „mirovnu operaciju“ čija je primarna meta Islamska država, navodi „Gardijan“.
Ibrahim Kalin, Erdoganova desna ruka, kazao je za CNN: „Ovo nije potez protiv Kurda. Turska nema problem sa Kurdima. Borimo se protiv terorističke organizacije koja je ubijala i vršila represiju i nad Kurdima“. Što se tiče glavnog zadataka borbe protiv ID, svijet bi trebalo da bude zahvalan Turskoj, dodao je.
Povezani članci
Povezani članci
„Gardijan“ ocjenjuje da su na tu iznenadnu promjenu taktike uticale burne reakcije u Vašingtonu na Trampovu odluku. Čak su i inače servilni republikanci optužili Bijelu kuću da je izdala snage predvođene Kurdima koje su dosad predvodile borbu protiv ID.
Tramp je možda dao Erdoganu zeleno svjetlo da bi skrenuo pažnju sa istrage o impičmentu. Ako je tako, taj trik mu se vratio kao bumerang,“ ističe „Gardijan“.
Turska je promijenila ton i povodom dugoročnih teritorijalnih ambicija u Siriji, bez obzira na Erdoganovu deklarisanu namjeru da formira kvazi-trajnu „bezbjednu zonu“.
Turska je ponavljala da su joj dva glavna cilja na sjeveru Sirije da ukloni sa svoje granice tursku miliciju YPG, koji smatra bezbjednosnom prijetnjom, i da unutar Sirije napravi prostor gdje može premjestiti dva miliona sirijskih izbjeglica.
Ankara je vršila pritisak na SAD da zajedno uspostave zonu koja bi se protezala duž 20 km, ali je više puta upozorila da bi mogla preduzeti jednostranu vojnu akciju, optužujući Vašington da odugovlači.
„Turska nema nikakav interes da okupira bilo koji dio Sirije,“ rekao je Kalin.
Fahretin Altun, Erdoganov direktor za komunikacije, u međuvremenu je rekao da su humanitrani razlozi glavni prioritet. „Taj plan pomaže Turskoj da zaštiti nedužni narod“, napisao je u „Vašington postu“.
On i Kalin tvrde da će se masovno preseljenje izbjeglica iz Turske obaviti na dobrovoljnoj osnovi, ne pod pritiskom, iako se čini da niko nije pitao ljude kojih se to tiče, a humanitarne agencije su veoma skeptične.
Dok se priprema da pošalje trupe, piše „Gardijan“, Erdogan je suočen sa više nepoznanica. Jedna je da li Turska ima kapacitet, a kamoli volje, da predvodi borbu protiv ID ili da preuzme kontrolu nad pritvornim i izbjegličkim kampovima koje trenutno kontrolišu Kurdi.
„Kao i svi ostali, Erdogan nema pojma šta bi mogao biti sljedeći Trampov potez. Slične sumnje se odnose na Rusiju, koja navodno pruža podršku, ali se nedavno sukobila sa Turskom oko operacije u Idlibu, i na režim Bašara al Asada u Damasku, koji bi mogao iskoristiti konfuziju da ponovo zauzme teritoriju i ubaci sopstvene snage.
„Gardijan“ piše da nije jasno ni kako će turska javnost, „već razočarana u Erdogana i pogođena sve većim ekonomskim nedaćama“, prihvatiti sukob koji mnogima djeluje nepotrebno. „I ako se ostvare prognoze UN o katastrofalnim humanitarnim posljedicama, Erdogan svakako zna da će na njega pasti krivica na međunarodnoj sceni i suočen je sa mogućim sankcijama SAD i EU.“
U analizi se navodi da će iz svih ovih razloga, Erdogan vjerovatno biti oprezan u početku. U bilo kakvo prvobitnom raspoređivanju, možda će angažovati pripadnike sirijske pobunjeničke Nacionalne armije, uz podršku iz vazduha, prije nego redovne turske vojnike. Američki zvaničnici predviđaju da neće biti invazije velikog obima i da bi bilo kakvo početno napredovanje moglo biti ograničeno na upostavljanje borbenih pozložaja unutar Sirije.
„Gardijan“ navodi da se može očekivati će Erdogan, ako je svjestan ličnih, političkih i vojnih opasnosti visokorizične akcije u Siriji, iskoristiti sastanak sa Trampom u Bijeloj kući 13. novembra da pojača američku podršku, prije donošenja bilo kakvog definitivnog poteza.
„Ipak, ono što će se dalje dešavati moglo bi biti izvan njegove kontrole“, ocjenjuje „Gardijan“. Kurdski lideri su poručili da nema povlačenja i da će se boriti protiv Turaka.
Bonus video:
