Predsjednik Bolivije u ostavci Evo Morales pozvao je Ujedinjene nacije i poglavara Rimokatoličke crkve papu Franju da posreduju u rješavanju političke krize u toj zemlji, poslije njegovog zbacivanja, kako je rekao, državnim udarom zbog kojeg se sklonio u Meksiko.
U intervjuu za Asošiejted pres, koji je juče dao u Meksiko Sitiju, Morales je rekao da je on zapravo i dalje predsjednik Bolivije pošto parlament još nije prihvatio njegovu ostavku koju je podnio u nedjelju na zahtjev vojnih lidera, poslije tronedeljnih masovnih protesta podstaknutih navodnom krađom na predsjedničkim izborima 20. oktobra.
"Parlament mora da odbaci ili da usvoji (moju) ostavku. Ako je ne usvoje ili ne odbace, mogu da kažem da sam i dalje predsjednik", kazao je Morales, koji je gotovo 14 godina bio na čelu zemlje kao prvi predsjednik Bolivije indijanskog porijekla.
Morales je predao ostavku Kongresu kako nalaže Ustav Bolivije, iako on i njegove pristalice navode da ga je na to vojska primorala i da Senat treba da glasa o njegovoj ostavci. S druge strane, Moralesovi kritičari tvrde da se u Ustavu ne pominje takvo izjašnjavanje Senata.
Morales je rekao da će se vratiti u Boliviju iz Meksika, koji mu je dao azil, ako će to doprinijeti smirivanju situacije u njegovoj zemlji.
Dva dana po dolasku u Meksiko, Morales je za AP rekao da je dobio informaciju da neki pripadnici vojske Bolivije planiraju pobunu protiv oficira koji su tražili njegovu ostavku. On međutim nije precizirao koliko vojnika želi pobunu ni kako će ona izgledati.
Morales je dodao da je bio "iznenađen izdajom vrhovnog komandanta oružanih snaga" Vilijamsa Kalimana.
On je pozvao na smirenost i dijalog u Boliviji.
"Želim da kažem (pristalicama) da ćemo morati da obnovimo demokratiju, ali uz puno strpljenja i mirne borbe", naveo je Morales.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš juče je objavio da šalje u Boliviju ličnog izaslanika Žana Arnoa da pomogne u nalaženju mirnog rješenja za krizu u toj zemlji.
Morales je rekao da "ima puno povjerenja u UN", ali je dodao da želi da svjetska organizacija "bude posrednik, a ne samo pomagač" i da bi možda mogla da joj se pridruži Rimokatolička crkva i papa Franja, ako bude potreban.
Ocijenio je da su SAD imale veliku ulogu u "državnom udaru" zbog kojeg je napustio Boliviju.
Morales je dugo imao napet odnos s Vašingtonom, a 2008. je protjerao iz Bolivije američke zvaničnike zadužene za borbu protiv narkotika.
Poslije Moralesovog povlačenja, potpredsjednica Senata Henin Anjes proglasila se za privremenu predsjednicu zemlje, a ustav joj daje rok od 90 dana da organizuje izbore.
Moralesove pristalice, koje imaju dvotrećinsku većinu u Senatu, bojkotovale su sjednicu koju je Anjes sazvala u utorak da bi formalizovala preuzimanje funkcije predsjednika, zbog čega nije bilo kvoruma.
Kasno sinoć, poslanici Moralesovog Pokreta za socijalizam radili su sa Anjes na sporazumu o novim izborima koji bi pomogli u rješavanju krize.
Morales je podnio ostavku posle tronedjeljnih masovnih demonstracija zbog navodne krađe na izborima 20. oktobra, poslije kojih je on tvrdio da je obezbijedio četvrti predsjednički mandat.
Organizacija američkih država sprovela je reviziju izbornog procesa i zaključila da je bilo velikih neregularnosti, dok Morales negira da je bilo kradje.
Bonus video:
