Papa Franjo danas je od svjetskih lidera zatražio da se odreknu nuklearnog oružja i da odbace hladnoratovsku doktrinu odvraćanja, rekavši da gomilanje nuklearnog oružja umanjuje bezbjednosti, traći novac i prijeti čovječanstvu.
On je osudio okončavanje sporazuma o kontroli naoružanja tokom svoje posjete Nagasakiju, gradu koji je bio žrtva drugog atomskog bombardovanja 1945. godine.
Nakon što je položio vijenac i pomolio se u podnožju spomenika žrtvama atomske bombe, papa je rekao da je to mjesto podsjetnik na "bol i užase koje su ljudska bića sposobna da nanesu jedna drugima".
"Uvjeren da je svijet bez nuklearnog oružja moguć i neophodan, tražim od političkih vođa da ne zaborave da nas to oružje ne može zaštititi od trenutnih prijetnji nacionalnoj i međunarodnoj bezbjednosti", naveo je poglavar Rimokatoličke crkve.
"Naš je svijet obilježen perverznom dihotomijom koja pokušava odbraniti i osigurati stabilnost i mir putem lažnog osjećaja sigurnosti potpomognutim mentalitetom straha i nepovjerenja", rekao je papa govoreći na jakoj kiši.
Franja je Nagasaki, a zatim i Hirošimu, posjetio na početku trodnevne posjete Japanu, namijenjene isticanju poziva na globalnu zabranu atomskog oružja. Stoga je Nagasaki bio idealno mjesto za početak posjete, ne samo kao žrtva nuklearnog oružja već i kao mjesto gdje je započelo hrišćanstvo u Japanu.
Vatikan je bio među prvim državama koje su potpisale i ratifikovale pakt UN o zabrani nuklearnog oružja, a sam Franja je načinio korak dalje od svih svojih prethodnika tvrdnjom da je ne samo korišćenje već i samo posjedovanje nuklearnog oružja "za osudu".
Iako danas nije ponovio tu osudu iz 2017, iznio je sličan zaključak.
"Jedna od najdubljih želja ljudskog srca je ona za sigurnošću, mirom i stabilnošću. Posjedovanje nuklearnog i drugog oružja masovnog uništenja nije odgovor na tu želju. Naprotiv, ono je uvijek onemogućava", rekao je papa.
Amerikanci su prvu atomsku bombu bacili na Hirošimu, 6. avgusta 1945, pri čemu je stradalo 140.000 ljudi. Tri dana kasnije je oko 74.000 ljudi poginulo kada je bomba bačena na Nagasaki. Mnogi koji su preživeli atomsko bombardovanje su trpjeli dugoročne posljedice radijacije i dobili razne vrste raka.
Prema japanskom zakonu iz 1957, namenjenom podršci preživjelima iz Hiroshime i Nagasakija, više od 370.000 ljudi jemoglo da se prijavi za razne vrste pomoći vlade, među kojima su i medicinska i socijalna njega, u zavisnosti od toga koliko su bili udaljeni od mesta nuklearne eksplozije.
"U svijetu u kom milioni dece i porodica žive u nehumanim uslovima, novac koji se baca i bogatstvo koje se stvara putem proizvodnje, nadograđivanja, održavanja i prodaje sve razornijeg oružja su uvreda upućena nebesima", naveo je Franja.
On je izrazio žaljenje zbog "klime nepovjerenja" koja razara pokušaje neširenja nuklearnog oružja i pravni okvir njegove kontrole, nakon niza kršenja sporazuma i ovogodišnje propasti hladnoratovskog Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). SAD su se iz INF formalno povukle u avgustu, optužujući Rusiju za razvoj raketnog sistema koji je tim sporazumom zabranjen.
Papa Jovan Pavle Drugi je 1982. zauzeo stav da nuklearno odvraćanje može biti moralno prihvatljivo kao prelazno rješenje "sve dok se koristi kao korak ka obostranom u provjerljivom nuklearnom razoružanju". Međutim, Vatikan je u skorije vrijeme zaključio da politika odvraćanja postaje permanentna i da ne vodi razoružanju. Svojom današnjom osudom odvraćanja, Franja je zadovoljio liberale i uznemirio konzervativce.
Japanci koji su došli da vide papu bili su zahvalni na njegovoj poruci.
"Mislim da je on osoba koja bez zadrške može da pošalje poruku mira", rekao je Negoro Fumijo, 62-ogodišnji hrišćanin iz Osake.
Fumijo je bio jedan od oko 35.000 ljudi koji su satima čekali da papa održi misu na bejzbol stadionu u Nagasakiju. Na oltaru se nalazila i statuo Bogorodice, spašena iz katedrale uništene atomskom eksplozijom.
Franjo je u Nagasakiju takođe odao poštu hrišćanskim misionarima i mučenicima vjekovima nakon što je misionar, a sada i svetac, Fransisko Ksavijer donio hrišćanstvo u Japan 1549. godine.
Papa je položio vijenac i na spomenik 26 mučenika iz Nagasakija, koji su 1597. razapeti na krstove. To je bio početak dvovekovnog progona hrišćana u Japanu.
Hrišćanstvo su u tom periodu očuvali takozvani "Skriveni hrišćani", ispovedajući vjeru u ilegali.
Bonus video:
