Muslimani koji čuvaju ključeve otvorili drvena vrata: Hodočasnici ponovo u Crkvi Svetog groba

Crkva Svetog groba podignuta je na mjestu gdje je po vjerskom učenju Isus Hrist razapet, sahranjen i vaskrsao
90 pregleda 5 komentar(a)
Ažurirano: 28.02.2018. 08:53h

Crkva Svetog groba u Jersalimu, najsvetije mjesto u hrišćanstvu, ponovo je otvorena jutros u četiri sata po lokalnom vremenu (tri sata po srednjeevropskom), pošto je tri dana bila zatvorena u znak protesta zbog odluke Izraela da joj oporezuje imovinu i ograniči prodaju zemlje.

Vlada premijera Izraela Benjamina Netanjahua najavila je nekoliko sati ranije da će se suspendovati prikupljanje poreza i razmatranje predloga zakona koji je razgnijevio lidere Grčko-pravoslavne, Jermensko-apostolske i Rimokatoličke crkve, prenijela je agencija Frans pres.

Izraelski mediji su objavili da su dva muslimana koji čuvaju ključeve Crkve otvorila rano jutros velika drvena vrata, čime je okončan protest koji je počeo u nedjelju u podne. Ubrzo potom stigla je grupa hodočasnika da obiđe svetilište.

Crkva Svetog groba podignuta je na mjestu gdje je po vjerskom učenju Isus Hrist razapet, sahranjen i vaskrsao.

U saopštenju crkvenih lidera da će bogomolja ponovo biti otvorena, navedeno je da oni žele da riješe spor s izraelskim vlastima kako bi osigurali da "Sveti grad, gdje prisustvo hrišćana nastavlja da se suočava s izazovima, ostane mjesto gdje tri monoteističke vjere mogu da žive i napreduju zajedno".

Osim suspendovanja odluke o oporezivanju crkvene imovine, izuzimajući mjesta molitvi, Vlada Izraela je takođe suspendovala sve predloge zakona koji se odnose na konfiskovanje crkvene zemlje prodate privatnicima poslije 2010. godine, dok se novoosnovani komitet ne dogovori o tome s crkvenim liderima.

"Izrael je ponosan što je jedina zemlja na Bliskom istoku gdje hrišćani i vjernici svih vjera imaju punu slobodu vjere i verospovijesti", navedeno je saopštenju Netanjahuovog kabineta.

Izraelski mediji navode i da je Netanjahu odlučio da on interveniše u nastalom sporu, nakon snažnog pritiska Vatikana, pravoslavnih zemalja poput Rusije i Grčke i grupa evangelista koji podržavaju Izrael.

Između crkvi i države dugo je važio sporazum koji je sprječavao opštinu Jerusalima da ubira poreze od hrišćanskih institucija.Međutim, grad je nedavno odlučio, pozvajući se na mišljenje pravnih eksperata, da se od poreza mogu izuzeti samo mjesta "za molitvu, učenje religije i potreba koje iz toga proizilaze".

Gradonačelnik Jerusalima Nir Barkat rekao je da crkve duguju više od 185 miliona dolara za svoje komeracijalne operacije. Predstavnici crkvi su izjavili da su ih odluke o oporezivanju koje su označili kao skandalozne zatekle i da su za njih saznali iz medija.

Galerija

Bonus video: