Kapelan Senata, Beri Blek, afroamerički kontraadmiral, otvorio je dnevno zasjedanje riječima: „Gospode, pomozi im da imaju na umu da te ne mogu ignorisati i izvući se sa tim. Zato što ćemo žnjeti ono što smo posijali.“
Molitva je ispraćena tišinom, ali je uslijedilo mrmljanje zakletve na odanost, da bi na kraju senatori obećali „...i pravda za sve“.
Ne može se reći da je ispalo baš tako u petak u Senatu, gdje je prvi put odlučeno da suđenje u procesu impičmenta održi bez svjedoka, piše „Gardijan“.
Senat je nadzirao 15 prethodnih procesa impičmenta - uglavnom protiv sudija, ali i jednog senatora, sudije vrhovnog suda, sekretara rata i dva predsjednika, Endrua Džonsona i Bila Klintona. Na svim tim suđenjima, pozvana su u prosjeku 33 svjedoka. Na procesu protiv Trampa neće biti nijednog.
Adam Šif, kongresmen iz Kalifornije i vodeći tužilac u procesu protiv Trampa, rekao je da ishod glasanja znači da predsjednik „ima bogom dano pravo da zloupotrebljava ovlašćenja i povodom toga se ništa ne može učiniti. Neka nam je bog u pomoći ako taj argument prođe“.
Glasanjem 51-49, Senat pod kontrolom republikanaca je spriječio inicijativu demokrata da čuju svjedočenja zvaničnika poput bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona koji, kao se vjeruje, ima informacije iz prve ruke o Trampovom vršenju pritiska na Ukrajinu da istraži njegovog političkog rivala Džoa Bajdena.
Te akcije su podstakle Predstavnički dom, koji kontrolišu demokrate, da u decembru formalno optuži Trampa za zloupotrebu položaja i opstrukciju Kongresa, i on je postao tek treći predsjednik u istoriji SAD koji se suočio sa smjenom u Senatu.
Konačno glasanje po optužbama za impičment predviđeno je za srijedu. Gotovo je sigurno da će Tramp biti oslobođen jer je za smjenu potrebna dvotrećinska većina, a nijedan od 53 senatora nije nagovijestio da će za to glasati.
Stoga je odluka u petak osigurala da završnica uveliko bude demonstracija partijske lojalnosti i suđenje je, praktično, već završeno.
Ishod glasanja 51-49 je postao izvjestan u četvrtak veče, kada je republikanski senator Lamar Aleksander objavio da će glasati protiv svjedoka.
On je priznao da su demokrate dokazale da je Tramp iskoristio položaj u pokušaju da zastraši Ukrajinu, ali da takvo ponašanje, iako „neprikladno“, nije za opoziv.
Na glasanju u petak, samo dvoje republikanaca - Mit Romni, koji je 2012. bio kandidat svoje stranke za predsjednika, i Suzan Kolins, koja se suočava sa teškom borbom za reizbor u svojoj državi Mejn - stalo je na stranu demokrata.
„Amerika će zapamtiti ovaj dan, nažalost, kada Senat nije ispunio svoju odgovornost, kada je okrenuo leđa istini i nastavio ovu smijuriju od suđenja“, rekao je novinarima lider demokrata u Senatu Čak Šumer.
Glasanje u petak je održano samo nekoliko sati nakon što je „Njujork tajms“ objavio nove detalje iz neobjavljene Boltonove knjige, u kojoj kaže da mu je Tramp u maju naložio da pomogne u kampanji vršenja pritiska na Ukrajinu da sprovede istrage od kojih će predsjednik imati političku korist.
Njujorški list je prethodno objavio da je Bolton napisao da mu je predsjednik rekao da želi da zamrzne 391 milion dolara bezbjednosne pomoći Ukrajini dok ne sprovede istrage protiv demokrata, uključujući Bajdena i njegovog sina Hantera. Ovim navodima je osporena Trampova verzija događaja oko Ukrajine.
Demokrate su potom zatražile da Bolton u Senatu svjedoči pod zakletvom.
Republikanci su, međutim, kazali da su dovoljno čuli. Neki smatraju da nije uradio ništa pogrešno, neki da je pogriješio ali ne toliko da bi bio smijenjen, dok senator Marko Rubio smatra da impičment previše dijeli zemlju čak i ako je predsjednik počinio kažnjiva djela.
„Republikanci u Senatu su iznevjerili američki narod i prekršili zakletvu Ustavu Sjedinjenih Država“, kazala ja senatorka iz Masačusetsa Elizabet Voren.
Senator Berni Sanders je napisao na Tviteru: „Nikad nisam čuo za suđenje bez svjedoka. Ovo je tužan dan u američkoj istoriji“.
„Gardijan“ ocjenjuje da je od početka bilo jasno da dokazi neće igrati veliku ulogu u odlukama većine u Senatu. Na stolu svakog demokrate nalazila se debela bijela fascikla, sa detaljnim opisom tačaka opoziva koje su predstavili članovi Predstavničkog doma. Stolovi 53 republikanca, međutim, bili su uredni i prazni.
Nakon što je donesena odluka, Tramp je napustio Bijelu kuću bez obraćanja novinarima, na putu ka privatnom posjedu na Floridi, gdje članovi stranke troše velike sume na večere i druženje blizu centra moći, piše dopisnik „Gardijana“ iz Vašingtona.
Otprilike u isto vrijeme, Trampov najbliži britanski saveznik, Najdžel Faraž, proslavljao je izlazak Britanije iz Evropske unije i objavljeno je da će se ovog mjeseca obratiti najvećem okupljanju američke desnice, Konferenciji za konzervativnu političku akciju (CPAC) u Merilendu.
Lideri CPAC su odlučili da povuku poziv republikancu Mitu Romniju zato što je glasao za pozivanje dodatnih svjedoka na suđenju Trampu, „čisto da ne bi bilo sumnje da je podaništvo sada potpuno zamijenilo ideologiju“, navodi „Gardijan“.
Na mitingu u Ajovi u četvrtak veče, Tramp je ismijao proces koji su pokrenule demokrate, prenio je Rojters.
„Dok ponosno otvaramo nova radna mjesta i ubijamo teroriste, demokrate u Kongresu su obuzete stranačkim bijesom i opsjednute obmanom lova na vještice, rekao je predsjednik. „Ovo su vjerovatno najbolje godine koje smo ikad imali u istoriji naše zemlje - a ja sam opozvan!“
Tramp će pokušati da osvoji još jedan mandat 3. novembra. Bajden je favorit među demokratskim kandidatima koji žele da mu izađu na crtu.
Bajden i Sanders vode u anketama
Bivši potpredsjednik Bajden i senator Sanders vode u anketama uoči sjutrašnjih stranačkih izbora u Ajovi, prvom odmjeravanju snaga u procesu izbora demokratskog predsjedničkog kandidata.
Bajden je izbor 23 odsto birača, pokazala je anketa Univerziteta Momnaut, malo ispred Sandersa sa 21 odsto. Bajdenovo vođstvo je u granicama margine greške, što znači da su njih dvojica praktično izjednačeni.
Pit Butidžidž, bivši igradonačelnik Saut Benda u Indijani, ima podršku 16 odsto birača, a Elizabet Voren 15 odsto. Senatorka Ejmi Klobučar iz Minesote ima 10 odsto podrške.
Kao i druge nedavne ankete, ovo ispitivanje je pokazalo da su kandidati zbijeni na vrhu, što ukazuje na to da će trka biti tijesna.
Bajden je izbor starijih, umjerenijih birača, dok Sanders uživa podršku mlađih, liberalnijih Amerikanca, prema rezultatima ankete.
Blumberg i Stejer potrošili više nego ostali zajedno
Dva učesnika trke za demokratsku nominaciju, milijarderi Majkl Blumberg i Tom Stejer, zajedno su na svoje kampanje potrošili oko 389 miliona dolara prošle godine, više nego ostale demokrate zajedno.
Blumberg je pokrenuo kampanju u novembru i za dva mjeseca potrošio više od 188 miliona ličnog bogatstva, prenio je Rojters.
Stejer, koji je startovao u junu, potrošio je na kampanju 201 milion 2019, uglavnom svog novca, i oko tri miliona prokupljenih donacija.
Izgleda da se Blumbergovo ulaganje u kampanju isplati jer nastavlja da se penje u anketama. Stejer se, pak, muči da premaši dva odsto.
Potrošnja ostalih demokrata je blijeda u poređenju sa dvojicom milijardera.
Sanders je potrošio 90,7 miliona tokom deset mjeseci 2019.
Blumbeg je nadmašio čak i Trampa, čija kampanja je prijavila da je potrošila oko 148 miliona dolara od januara 2017.
Zakon obavezuje kandidate za predsjednika da Federalnoj izbornoj komisiji redovno prijavljuju koliko novca su prikupili u kampanji i kako je potrošen.
Blumberg je pred kraj 2019. potrošio više od 132 miliona dolara na TV reklame.
Senatorka Voren je najviše trošila na zarade osoblja - više od 16 miliona dolara prošle godine.
I Sanders je najviše trošio na osoblje, skoro 14 miliona dolara. On je za TV oglašavanje izdvojio 13,5 miliona, a oko 9,7 miliona na reklame na internetu.
Bajdenov najveći izdatak su takođe zarade osoblja - oko 11,7 miliona tokom godine. On je potrošio 7,2 miliona na onlajn oglašavanje, i zaostaje za rivalima kada su u pitanju TV reklame, koje su ga koštale 2,3 miliona dolara.
Bonus video:
