Demokrate koje se nadaju da će se sučeliti sa predsjednikom Donaldom Trampom u novembru 2020. tvrde da nekonvencionalni spoljnopolitički pristup republikanskog lidera ugrožava američke interese.
Međutim, isplivale su jasne razlike oko toga kako bi oni zastupali interese svoje države u inostranstvu.
Agencija Rojters je predstavila spoljnopolitičke stavove glavnih osam demokratskih kandidata.
Džo Bajden
Bajden je bio potpredsjednik za vrijeme mandata demokrate Baraka Obame 2009-2017. godine i proveo je još 35 u Senatu. Tvrdi da njegovo spoljnopolitičko iskustvo nadmašuje njegove rivale.
Bajden podržava jačanje tradicionalnih saveza poput NATO-a. Za razliku od Trampa, zalagao bi se za produžetak sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja sa Rusijom, Novi START, koji ističe 2021.
Zalaže se za to da dio američkih trupa ostane na Bliskom istoku.
Senator Berni Sanders je kritikovao Bajdena zbog glasanja u Senatu 2003, kojim je odobren rat u Iraku. On je kasnije rekao da ga je administracija predsjednika Džordža V. Buša obmanula i kasnije se suprotstavio invaziji.
Bajden se, kako podsjeća Rojters, usprotivio Obaminoj odluci da poveća broj vojnika u Avganistanu 2009. i odluci da interveniše u Libiji 2011.
Berni Sanders
Od napada na Iran, senator iz Vermonta glanca svoj antiratni kredibilitet, protestovao je protiv Vijetnamskog rata i predvodio napore za sprečavanje invazije na Irak 2003. Sanders je u debati u januaru rekao da su i Vijetnam i Irak „zasnovani na lažima“ i da bi Iran mogao postati „još gori rat“. Zalaže se za obnavljanje nuklearnog sporazuma sa Iranom, iz kojeg se Tramp povukao.
Sanders je ranije izražavao solidarnost sa ljevičarskim vladama, ali sada ističe razliku između svog demokratskog socijalizma i vlada poput one u Veceueli na čelu sa Nikolasom Madurom, kojeg naziva „zlobnim tiraninom“.
Elizabet Voren
Senatorka iz Masačusetsa je obećala da će u fokusu njene spoljne politike biti otvaranje i odbrana radnih mjesta u SAD.
„Moramo vratiti kući naše vojnike“ iz Avganistana“, poručila je Voren.
Ona je prvi vodeći kandidat koji je pozvao da Tramp bude opozvan zbog opstrukcije federalne istrage o miješanju Rusije u izbore.
Pit Butidžidž
Butidžidž je studirao u Engleskoj i Tunisu i radio za globalnu konsultantsku firmu McKinsey & Company. Tokom prvog mandata gradonačelnika Saut Benda u Indijani, napravio ne pauzu da bi bio raspoređen u Avganistanu sa rezervnim snagama američke mornarice.
On je obećao da će se ponovo pridružiti iranskom nuklearnom sporazumu i Pariskom klimatskom dogovoru. Zalagao se za ukidanje odobrenja za upotrebu vojne sile koje je Kongres usvojio nakon napada na SAD 11. septembra 2001, rekavši da je ono postalo „blanko odobrenje“.
Butidžidž je takođe rekao da bi ukinuo pomoć Izraelu ako pripoji naselja na Zapadnoj obali.
Majkl Blumberg
Milijarder i bivši gradonačelnik Njujorka, koji je u trku ušao u novembru, još nije detaljno predstavio spoljnopolitički plan, ali je obećao da će biti žestok prema Iranu i da će snažno podržavati Izrael.
On je rekao da nikad ne bi uslovljavao američku vojnu pomoć Izraelu, navodi Rojters. Blumberg se usprotivio nuklearnom sporazumu sa Iranom zbog nedovoljnih bezbjednosnih garancija za Izrael, ali je rekao da bi radio na drugačijem sporazumu. Podržao bi izraelsko-palestinski mirovni sporazum koji bi značio osnivanje nezavisne Palestine samo ako bi bila garantovana bezbjednost Izraela.
Blumbeg, koji ima poslovne veze se Kinom preko svoje kompanije Bloomberg LP, usprotivio se Trampovom trgovinskom ratu sa Pekingom, ističući potrebu da se sa Kinom sarađuje u borbi protiv klimatskih promjena.
Ejmi Klobučar
Senatorka iz Minesote vjeruje da bi SAD trebalo da zauzmu oštar stav prema Rusiji, jačanjem sankcija i posvećenošću NATO-u, kao i prema Kini, govoreći o tretmanu ujgurskih muslimana i obračunom sa demonstrantima u Hongkongu.
Klobučar se usprotivila ratu u Iraku. „Kada sam ušla u Senat, založila sam se povratak vojnika kući“, kazala je tokom januarske debate.
Klobučar je kazala da bi takođe ostavila dio trupa na Bliskom istoku, ali manje nego što Tramp smatra da je potrebno. U Avganistanu bi ostavila „neke zbog borbe protiv terorizma i obuke“.
Što se tiče Irana, ponovo bi potpisala nuklearni sporazum.
Endru Jang
Osim njegovog glavnog domaćeg predloga za univerzalni osnovni prihod da sve Amerikance iznad 18 godina, Jang je predložio takozvani „ reverse boot camp“ kako bi osigurao da se pripadnici vojnih snaga spreme za povratak civilnom životu.
Među spoljnopolitičkim inicijativama bivšeg tehnološkog preduzetnika je predlog da se razviju novi standardi šifrovanja te ulaganje u kvantnu tehnologiju kako bi se zadržao primat u odnosu na geopolitičke rivale.
Tom Stejer
Ovaj investitor milijarder je predstavio vrlo malo ciljeva kada je u pitanju nacionalna bezbjednost, osim posvećenosti savezima poput NATO, ali je obećao da će mu priorotet biti liderstvo SAD u borbi protiv klimatskih promjena.
Stejer, koji je obećao da će proglasiti klimatske promjene za nacionalnu vanrednu situaciju kao bi SAD do 2045. dostigle nultu emisiju štetnih gasova, odmah bi se ponovo priključio Pariskom sporazumu o klimi i donirao 200 milijardi dolara američke pomoći za globalno rješavanje pitanja životne sredine.
Bonus video:
