Australijski sud donio je istorijsku odluku da Aboridžini ne mogu biti deportovani iz te zemlje i kada nisu njeni državljani, što bi moglo imati značajne posljedice po priznanje prava pripadnika starosjedjelačkih naroda, pišu svjetski mediji.
Specijalne veze
Visoki sud saopštio je da Aboridžini ne mogu biti deportovani iz Australije pošto po zakonu imaju specijalan status, ističe BBC, ukazujući da se presuda smatra istorijskim trenutkom za priznanje prvih australijskih stanovnika.
Slučaj je povezan sa žalbom dva strana državljanina s aboridžinskim korijenima kojima je prijetila deportacija zbog njihovih krivičnih dosijea.
Rođeni na Novom Zelandu i Papui Novoj Gvineji došli su u Australiju kao djeca i imali su stalni boravak u toj zemlji.
Prema, kako navodi britanski servis, kontroverznom australijskim zakonu, stranci moraju izgubiti pravo da žive i rade u zemlji ako su osuđeni na jednu ili više godina zatvora.
U odluci Visokog suda, koju su podržale četiri sudije, dok su tri bila protiv, navodi se da aboridžinski Australijanci "nisu zahvaćeni" ustavnim odredbama o stranim državljanima.
"Aboridžinski Australijanci imaju specijalnu kulturnu, istorijsku i duhovnu vezu s teritorijom Australije", pa se po zakonu ne mogu klasifikovati kao "stranci".
Aboridžini nisu priznati u ustavu i Australija nikada nije postigla sporazum sa svojim starosjedjelačkim narodima, ukazuje BBC i ističe da se presuda, iako će uticati na mali broj ljudi, smatra korakom naprijed za pravno priznanje starosjedjelačkih Australijanaca.
Aboridžini su živjeli u Australiji najmanje 47.000 godine prije dolaska Evropljana, poslije čega su trpjeli vjekove nasilja i opresije, ukazuje BBC, dodajući da Aboridžini sada čine oko tri odsto australijskog stanovništva, ali da izvještaji pokazuju da su u nepovoljnoj poziciji po nizu kriterijuma, od stope smrtnosti djece i očekivane dužine života, do pismenosti, akademskog uspjeha i stope zaposlenosti.
Nova kategorija
Slučaj je veliki poraz za deportaciona ovlašćenja australijskog ministarstva unutrašnjih poslova i značajan razvoj starosjedjelačkih prava Australijanca, ocenjuje Gardijan (The Guardian).
Odlukom Visokog suda da Aboridžini imaju specijalan status u ustavnom pravu, ističe list, vjerovatno će imati posljedice daleko iznad postojećeg zakona o njihovom postojbinskom pravu na zemlju.
Vršilac dužnosti ministra za imigracije Alan Tadž (Tudge) rekao je da će vlada razmotriti odluku, dodajući da će Ministarstvo unutrašnjih poslova takođe razmotriti najbolje metode da se ispitaju drugi slučajevi na koje može uticati presuda.
Jedan od sudija je ocijenio da bi klasifikovanje osobe aboridžinskog porijekla kao stranca bilo "cijepanje organske cjeline društva u paramparčad".
Odlukom da za starosjedelačke Australijance ne važe odredbe o strancima, takođe je prepoznata nova kategorija "pripadnika" – nekoga ko nije ni stranac ni državljanin, ukazuje Gardijan.
Tvrda imigraciona politika
Ključna presuda za zaštitu Aboridžina od deportacije narušila je kampanju populističke vlade premijera Skota Morisona za borbu protiv kriminala koju su kritikovali branioci ljudskih prava, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post).
Slučaj, koji je, kako navodi američki list, u suštini sukob između australijskog priznanja istorijske nepravde nad prvobitnim stanovnicima i sve većeg modernog neprijateljstva prema ljudima sa strane koji se smatraju pretnjom društvu, prvi je put da su sudovi presudili protiv sve izraženije politike protjerivanja dugogodišnjih žitelja koji su osuđeni na najmanje godinu dana zatvora.
Neki advokati kažu da bi presuda mogla pokrenuti osporavanje drugih aspekata vladine imigracione politike, uključujući oduzimanje državljanstva ljudima koji su se borili u stranim terorističkim grupama i deportovanje stalnih rezidenata osuđenih za prekršaje koji čitav život žive u Australiji i imaju supružnike i djecu.
Pod Morisonovom konzervativnom koalicionom vladom, odnos Australije prema osuđenim stranim državljanima je na neki način sličan pristupu administracije Donalda Trampa, ocjenjuje Vašington post, dodajući da postoji sličnost i u čvrstoj poziciji prema tražiocima azila.
Komitet UN za ljudska prava je ustanovio da Australija krši Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima držeći tražioce azila u dugotrajnom pritvoru, ukazuje list i navodi da je, prema riječima vladinih zvaničnika, više od 4.700 stranih kriminalaca deportovano iz Australije u posljednjih šest godina.
Sporno pitanje pripadnosti
Visoki sud je donio istorijsku odluku u procesu za deportaciju državljanina Papue Nove Gvineje Daniela Lava (Love) i Novog Zelanda Brendana Tomsa (Thoms) koji se identifikuju kao australijski Aboridžini, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).
To je prvi put da je australijski sud razmatrao da li vlada ima ovlašćenje da deportuje pripadnike starosjedjelačkih naroda, ali je takođe, kako ukazuje AFP, dotakao sporno pitanje kako je aboridžinstvo definisano zakonom.
Lav je odslužio kaznu zatvora zbog nasilnog napada, dok je Toms bio u zatvoru zbog porodičnog nasilja.
Obojica su živjela u Australiji otkad su bili djeca i imaju po jednog roditelja iz starosjedjelačkih naroda.
Poslije presude, međutim, zasad je samo Toms bezbjedan od deportacije, dok će Lav morati da pruži dodatne dokaze.
Sud je Tomsa, koji je već priznat kao vlasnik tradicionalne aboridžinske zemlje, prihvatio kao Aboridžina.
S druge strane, ukazuje AFP, sudije nisu mogle da se usaglase da li Lav prolazi trostruki test pripadnosti starosjedjelačkim narodima koji razmatra biološko porijeklo, samoidentifikaciju i priznanje iz tradicionalne zajednice.
Njihova pravna zastupnica je rekla da je uvjerena da će moći da dokaže i status Lava kao prihvaćenog člana aboridžinske zajednice i da ima "biološki dokaz" da je potomak Prvih Australijanaca.
Bonus video:
