Ko ima najveće izglede da postane predsjednički kandidat američke Demokratske stranke moglo bi da bude jasnije poslije sjutrašnjih unutarstranačkih izbora u 14 saveznih država, takozvanog "super utorka".
U trci za kandidata demokrata koji će se suprotstaviti predsjedniku SAD Donaldu Trampu na izborima 3. novembra, ostalo je šest političara - bivši potpredsjednik SAD Džozef Bajden (77), senator iz Vermonta Berni Sanders (78), milijarder Majkl Blumberg (78), senatorke iz Masačusetsa i Minesote, Elizabet Voren (70) i Ejmi Klobučar (59) i kongresmenka Talsi Gabard (38).
Poslije ubjedljive pobjede Bajdena na izborima u Južnoj Karolini u subotu, iz trke se juče iznenada povukao bivši gradonačelnik Saut Benda Pit Butidžidž (37) koji je važio za jednog od favorita za demokratsku nominaciju.
Demokrate će sjutra glasati u 14 saveznih država - Kaliforniji, Juti, Koloradu, Oklahomi, Teksasu, Minesoti, Arkansou, Tenesiju, Alabami, Severnoj Karolini, Virdžiniji, Masačusetsu, Vermontu i Mejnu, i američkoj teritoriji Američka Samoa.
Značaj "super utorka" je u tome što se u tih 14 država i jednoj teritoriji bira 1.344 od 3.979 (34 odsto) delegata koji će na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji, od 13. do 16. jula u Milvokiju, odlučivati o kandidatima stranke za predsjednika i potpredsjednika SAD.
Unutarstranački izbori za delegate do sada su održani u četiri savezne američke države, Ajovi, Nju Hempširu, Nevadi i Južnoj Karolini, na kojima je ukupno birano 155 delegata.
Prema podacima Asošijeted presa, trenutno vodi Sanders sa najmanje 58 osvojenih delegata, iza njega je Bajden (najmanje 50), a zatim slijede Butidžidž (26), Voren (osam) i Klobučar (sedam).
"Super utorak" bi trebalo da pruži dosta jasniju sliku o snazi i šansama kandidata za dobijanje nominacije.
Vjetar u leđa Bajdenu pred "super utorak" dala je ubjedljiva pobjeda u Južnoj Karolini, zahvaljujući kojoj je ponovo postao glavni kandidat partijskog establišmenta i umjerenih demokrata.
Predstavnici establišmenta Demokratske stranke otvoreno istupaju protiv Sandersa, koji sebe opisuje kao demokratskog socijalistu i poznat je po kritikovanju nejednakosti i neoliberalizma.
Sanders, koji je pobijedio na izborima u Nju Hempširu i Nevadi, imao je prije glasanja u Južnoj Karolini 30 delegata više od Bajdena, a sada ima svega osam.
"Super utorak" je značajan i zbog toga što u borbu za glasove sjutra ulazi bivši gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. On nije učestvovao na izborima u prve četiri države pošto je u trku ušao kasno, krajem novembra.
Blumberg teži da rasna pitanja učini centralnim u svojoj kampanji. Priznao je da ima privilegije kao bijelac, objavio je nekoliko predloga za promjene krivičnih zakona i dobio podršku poznatih izabranih zvaničnika iz reda Afroamerikanaca, uključujući gradonačelnicu Vašingtona Mjuriel Bauzer i nekoliko uticajnih kongresmena.
Povlačenje centriste Butidžidža, snažnog Bajdenovog rivala, veliki je korak u borbi bivšeg potpredsjednika SAD da postane glavna alternativa Sandersu. Međutim, sve dok Blumberg bude u trci, Bajdenov povratak na tu poziciju daleko je od izvjesnog, ocjenjuje Asošiejted pres.
Američka agencija navodi i da "super utorak" treba da pokaže da li će u borbi za demokratsku nominaciju zaista ostati dva ili tri političara ili će Sanders dobiti nedostižan broj delegata.
Na sjutrašnjim izborima Sanders važi za favorita u njegovom Vermontu, kao i u Juti, Koloradu i Mejnu, dok bi Bajden mogao da ima prednost u južnim državama sa brojnim afroameričkim stanovništvom, kao što su Teksas, Alabama i Sjeverna Karolina.
Na izborima u Južnoj Karolini Bajden je dobio više od 60 odsto glasova Afroamerikanaca, a Sanders 16 odsto.
Unutarstranački izbori za kandidata Demokratske stranke na predsjedničkim izborima počeli su 3. februara i trajaće do 6. juna.
Na unutarstranačkim izborima u Demokratskoj stranci 2016. godine bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton pobijedila je Bernija Sandersa, ali je u novembru te godine izgubila od Trampa na predsedničkim izborima.
"Super utorak" postoji i u Trampovoj Republikanskoj stranci, koja takođe formalno održava unutarstranačke izbore za predsjedničkog kandidata. Međutim, oni se ne smatraju relevantnim, pošto aktuelni predsjednik SAD nema ozbiljne rivale i njegov poraz je nezamisliv.
Upravo iz razloga što je Trampova nominacija izvjesna, unutarstranački izbori kod republikanaca neće ni biti održani u sedam saveznih američkih država. Delegati tih država će podržati Trampa na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji u Šarlotu, od 24. do 27. avgusta.
Bonus video:
