Čitave zemlje su u blokadi, državne posjete su otkazane, putovanja ograničena, ključni sastanci su odloženi ili premješteni "onlajn".
Pandemija koronavirusa dramatično je izmijenila diplomatiju.
Iako ti poremećaji mogu izgledati samo kao neprijatnosti za dobrostojeći "džet-set", oni mogu imati značajne posljedice na pitanja rata i mira, kontrolu oružja i ljudska prava.
Sjedinjene Američke Države (SAD) su otkazale najmanje dva samita kojima je trebalo da budu domaćin, i preselile sastanak ministara spoljnih poslova Grupe sedam na internet.
Dok globalna kriza prijeti da promijeni odnos snaga u svijetu, diplomate NATO su odustale od plana da se sastanu lično, Evropska unija je skresala svoje planove sastanaka, velika međunarodna konferencija u Škotskoj o klimatskim promjenama je otkazana, kao i mnogi skupovi UN nižeg nivoa.
Ukoliko pandemija do ljeta ne bude pod kontrolom, to bi moglo ugroziti glavni diplomatski skup svijeta još od Drugog svjetskog rata - godišnji sastanak Generalne skupštine UN na visokom nivou u Njujorku, gradu koji je pogođen virusom, a koji će ove godine biti mjesto obilježavanja 75. godišnjice UN.
Predsjednik Generalne skupštine rekao je u petak da će to svjetsko tijelo sa 193 članice "idućeg mjeseca" donijeti odluku o tome da li će odložiti godišnje zasijedanje, koje bi trebalo da počne 22. septembra.
Ako postoji globalni centar diplomatije, to je prostrani kompleks zgrada u američkom sjedištu UN u Njujorku, koji se smatra srcem svjetske diplomatije.
Domaćin je mnogih formalnih i neformalnih sastanaka, ali dobar dio diplomatije odvija se uz kafu i piće u "Salonu delegata", na ručkovima, večerama i mnogobrojnim večernjim prijemima.
Pojava bolesti COVID-19 koja je Njujork pretvorila u američki epicentar pandemije, iznenada je okončan diplomatski život koji je postojao decenijama.
Dok svijet vodi ono što generalni sekretar UN Antonio Gutereš naziva "ratom protiv virusa", mnoge se diplomate pitaju da li će se taj život vratiti kada se "rat" završi.
Diplomatija u Ujedinjenim nacijama i drugdje premještena je na telefone, e-poštu i virtuelne sastanke, uključujući Savjet bezbjednosti.
Uz sve rjeđe sastanke licem u lice, diplomatija putem telekonferencija i bezbjedne video-veze postala je norma, olakšavajući ispadanje iz igre onih koji ne žele ili ne mogu da se uključe u osjetljive ili kontroverzne pregovore.
U odsustvu ili uz drastično smanjenje direktnih, ličnih diplomatskih razgovora, neki strahuju da zemlje poput Rusije i Kine mogu pokušati da iskoriste krizu kako bi dodatno oslabile međunarodne institucije koje su već pod stresom zbog neprijateljstva vlade predsjednika SAD Donalda Trampa prema njima.
A drugi strahuju da bi kriza virusa mogla podstaći "atrofiju diplomatije".
"Mnogo je stvari otežano", rekao je Ronald Nojman, bivši američki ambasador koji je sada predsjednik Američke akademije diplomatije.
"Mislim da ovo neće spriječiti da se poslovi završe.., ali će epidemija vjerovatno biti izgovor... To je vrlo zgodan izgovor da ljudi ne rade ono što ionako ne žele".
Mirovni pregovori zaraćenih u Avganistanu, jemenskih pobunjenika i vlade, i pregovori o prekidu rata u Siriji su diplomatske inicijative koje bi mogle da budu sasvim zaustavljene zbog virusa.
Istovremeno će se vjerovatno obustaviti diskusije o ljudskim pravima, o nevirusnim globalnim zdravstvenim pitanjima, klimatskim promjenama i trgovini.
Nekoliko skupova u UN je smanjeno ili ukinuto: obilježavanje 25. godišnjice konferencije UN u Pekingu o ženama, kada je donijet plan za postizanje rodne ravnopravnosti; zasijedanje o Pravu mora; skup o pravima starosjedjelaca; konferencija o petogodišnjem pregledu rezultata Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.
"Ovdje u UN u Njujorku moramo da se okrenemo onome što imamo.., raditi bolje u situaciji u kojoj smo. I u tom procesu, možemo naučiti šta zaista jeste važno, kao i kakva je korist od video-konferencija", rekla je norveška ambasadorka u UN, Mona Jul.
U Ženevi, drugom centru diplomatije UN, koronavirus je otkazao neke skupove. Sejdnica Savjeta za ljudska prava otkazana je sredinom marta "do daljeg", a dvije plenarne sjednice Konferencije o razoružanju su odložene.
U ponedjeljak, američki izaslanik za Siriju Geir Pedersen rekao je Savjetu bezbjednosti da je pripremljen novi plan pregovora, ali da je zbog COVID-19 nemoguće pozvati Sirijce u Ženevu.
Neizvjesna su i dva velika diplomatska sastanka u Ženevi: godišnja skupština Svjetske zdravstvene organizacije u maju - agencije UN koja imala prvu ulogu u borbi protiv koronavirusa, i godišnji skup Međunarodne organizacija za rad u junu.
U Briselu su u četvrtak ministri spoljnih poslova NATO-a održali prvi od dva sastanka koji se održaavaju svake druge godine, posredstvom dvočasovne posebno obezbijeđene tele-konferencije, umjesto uobičajenog dvodnevnog ličnog zasijedanja.
EU se svela na diplomatiju "na daljinu".
Primijećeno je umnožavanje sastanaka, najviše putem video-konferencije, a drugi se priređuju lično, ali sa smanjenim grupama zvaničnika, te se diplomate žale da to smanjuje i korist.
Prošlog četvrtka, predsjednik Evropskog parlamenta David Sasoli predsjedavao je u praktično praznoj velikoj plenarnoj sali na hitnoj sjednici o pandemiji.
"Morali smo, naravno, da usporimo. Ali nismo sasvim stali, jer demokratija ne može biti suspendovana usred tako dramatične krize. Zaista, naša dužnost je da u ovim teškim vremenima budemo u službi naših građana", rekao je on.
Bonus video:
