Da li se religija, zbog korona-krize, našla na optuženičkoj klupi? Ili vjera možda ipak pomaže da se kriza prevaziđe, duhovno i telesno? Takva dilema se možda nigde na svetu u toj meri ne postavlja – kao u slučaju Irana.
Više od 82.000 zaraženih i skoro 5.200 umrlih od korone. To su podaci Univerziteta Džon Hopkins od 20. aprila. Iran je i dalje jedna od deset najviše pogođenih zemalja pandemijom.
Pritom je upozorenje koje je Odbor za nauku iranskog parlamenta izdao prošle nedjelje izazvalo dodatnu zabrinutost: Ako se mjere izolacije ne budu poštovale, moglo bi da bude zaraženo i do 75 odsto Iranaca, a čak 30.000 ljudi moglo bi u tom slučaju da umre.
Već nedjeljama se i iranska država i tamošnje stanovništvo bore protiv virusa – prije svega medicinskim sredstvima. Ali tokom prvih sedmica, u sve to umješala se i vjera. Tako je vjerski vođa Irana Ali Hamenei, u svom obraćanju vjernicima povodom iranske Nove godine 22. marta, rekao da je za izbijanje pandemije, osim „ljudskih neprijatelja“ odgovoran i „zao duh“ (džini). „Imamo snagu džina i ljude koji zajedno rade“, rekao je Hamnei.
Pragmatične mjere
Ne obazirući se na takve izjave, vlada je, pri donošenju mjera protiv širenja virusa, djelovala pragmatično i odlučno. Na vjerska osjećanja građana se malo obazirala.
Tako su vlasti još 16. marta najavile da će, u cilju zaustavljanja širenja virusa, zatvoriti svetilište osmog imama reza u gradu Mašhadu, kao i svetilište sestre Fatime bin Musa u hodočasničkom gradu Ghomu. Ta mjesta su među onima koja su najviše pogođena zarazom, a infizirano je i više imama.
Ubrzo nakon te najave, bijesni demonstranti okupili su se ispred ta dva sveta mjesta i pokušali da probiju vrata. Za tili čas su se snimci tih, ali i sličnih događaja proširili na društvenim mrežama. Akcije fanatika – smatra se da njihov broj nije preveliki – naišle su na kritiku. Napadi su oličenje „svetog neznanja“, izjavio je poslanik Ahmad Mazani, koji, iako i sam pripada klerikalnim krugovima, zastupa umjerene stavove.
Razlike između nauke i religije
Zbog tih mera koje su donijete, najprije se stekao utisak da se vjera, zbog korona-virusa našla na optuženičkoj klupi, kaže za DW Gul Jamas, novinar i politički analitičar iz Teherana. Većina vjernika je, ukazuje, nevoljno prihvatila to da, zbog virusa, ne može da posjećuje džamija i svetilišta.
„Smatra se da su ta svetilišta duhovna i fizička zaštita od bolesti, a ne mjesta na kojima se bolest širi“. Zato odluka da se ona zatvore za vladu nije bila laka, objašnjava Jamas.
Međutim većina Iranaca su, tvrdi novinar iz Teherana, umjereni muslimani.
„Oni razumiju da su religija i nauka dvije različite sfere. Zbog toga one, iz njihovog ugla gledanja, nisu jedna drugoj suprotstavljene – one mogu da egzistiraju jedna pored druge. I jedna i druga trebalo bi da odgovore na to kako da se održimo zdravima – i duhovno i telesno“, sumira Gul Jamas.
Ekspertkinja za Iran iz berlinske Fondacije nauka i politika (SWP) Azadeh Zamirirad, na situaciju gleda malo drugačije. Korona-kriza dovela je teokratsku državu u nepoznatu i nezgodnu situaciju, ocijeila je Zamirirdad u autorskom tekstu na internet-stranici SWP. Država, piše ona dalje, mora, ne samo da ukine vjerske rituale koji su bitni za njeno samopoimanje, već aktivno mora da zaustavi vernike da ne obavljaju te rituale. U krizi je vlada religiju za sada ostavila po strani i to uz odobrenje vođe revolucije, koji je vrhovna vjerska instanca u državi.
Ta odluka je imala širok uticaj za javnost: „Zatvaranje svetilišta koja su decenijama važila kao mjesta ozdravljenja, isto je što i demistifikacija šiitskih uvjerenja“, napisala je Azadeh Zamirirad za berlinsku fondaciju.
Zatvaranje svetilišta, čin koji bi u psihološkom smislu mogao da potrese građane, vlada je pokušala retorički da ublaži, podsjeća Gul Jamas, novinar iz Teherana: „Vođstvo je saopštilo da je riječ o neuobičajenom virusu. Postoji mogućnost, kako je dalje navedeno, da je reč o biološkom oružju koje su proširili međunarodni imperijalisti i hegemonisti – mislilo se na SAD – kako bi napali Iran. Nakon toga je većina ljudi uputstva vlade shvatila ozbiljnije nego do tada“, kaže Jamas.
Podsticaj za sekularizam?
Vlada u Teheranu se već mjesecima suočava s velikim otporima, podsjeća Azadeh Zamirirad iz berlinske fondacije SWP. Uznemireni zbog uticaja ekonomske krize, veliki broj demonstranata je prošle jeseni doveo u pitanje privredni rast koji vlada propagira. Nakon što je početkom januara greškom oboren ukrajinski putnički avion, vlada se, zbog loše informacione strategije, našla pod političkim pritiskom. A u kontekstu korona-krize, ideja sekularizma sada dobija novi podsticaj, tvrdi Zamirirad.
Odvajanje religije i politike u suprotnosti je sa fundamentalnim principom uređenja Islamske republike Iran, koja sekularno uređenje kategorički odbacuje. „Ipak, sa aktuelnom krizom će se neizostavno ponovo otvoriti pitanje odnosa religije i države s kojim se iranski filozofi, sociolozi i vjerski službenici od osnivanja Islamske republike ne bave“, napisala je Zamirirad.
Ipak, brojni Iranci religiju vide i dalje kao zaštitu od virusa, ukazuje Gul Jamas. Tako oni praktikuju islamske običaje koji se odnose na čistoću i trenutno se mole više nego inače. I jedno i drugo im, kako kaže Jamas, pomaže u tome da prevaziđu krizu, duhovno i telesno. Oni se takođe, dodaje novinar iz Teherana, pridržavaju pravila ponašanja u slučaju pandemije koja važe od vremena Poslanika Muhameda, poput držanja distance. „Sve to je ljudima – posebno vjernicima – pomoglo da se efikasnije suprotstave zarazi“, tvrdi Gul Jamas.
Bonus video:
