Pandemija koronavirusa je spriječila desetine naučnika da se pridruže istraživačkoj misiji na Arktiku čiji je cilj poboljšanje modela za predviđanje klimatskih promjena.
Pred misijom MOSAiC je ključna faza istraživanja, ali desetine naučnika i dalje u karantinu čekaju dozvolu da se pridruže jednogodišnjoj ekspediciji koja košta 140 miliona eura.
Neko vrijeme je međunarodnoj misiji prijetilo da bude otkazana, pošto je jedna po jedna zemlja uvodila zabranu putovanja radi suzbijanja koronavirusa, što je pokvarilo planove za dopremanje opreme i namirnica, i za slanje ljudstva na njemački istraživački brod "Polarstern" koji je nepokretan na Arktiku od septembra.
Naučnik koji proučava atmosferu na Univerzitetu u Koloradu Metju Šup, jedan od vođa ekspedicije MOSAiC, navodi da su vijesti o pandemiji koronavirusa uznemirile ljude koji su ljutu arktičku zimu proveli na brodu "Polarstern".
"Neki su samo željeli da odu kući, kod svojih porodica", rekao je Šup Asošiejted presu u video-intervjuu iz njemačke luke Bremerhafen, gdje je s još 90 naučnika i članova posade u karantinu, kako bi se prije putovanja na sjever potvrdilo da nisu zaraženi koronavirusom.
Organizatori s Instituta Alfred Vegener za istraživanja Zemljinih polova i okeana uspjeli su prošlog mjeseca da nekoliko ljudi s "Polarsterna" vrate avionom preko Kanade.
Ostatak posade biće zamijenjen uz pomoć dva njemačka istraživačka broda koji će se s Polarsternom sresti na rubu zamrznute oblasti Sjevernog ledenog mora.
Zbog toga će "Polarstern" morati da na tri nedjelje da napusti za naučnike važnu, sadašnju poziciju, i to u kritično vrijeme promjene godišnjih doba na Arktiku.
"Na korak smo od početka sezone topljenja morskog leda i to je za nas zaista važno prelazno doba. To bi moglo da se dogodi bez nas, jedr brod može da tada ne bude tamo. To ugrožava naš zadatak", kazao je Šup.
Da ne bi propustili bar ključne podatke, istraživači će na ledu ostaviti neke instrumente, uključujući toranj visok 11 metara sa opremom za atmosferska mjerenja, i nadati se da će ga zateći kad se vrate.
"Led bi mogao prosto da se pokrene i da uništi sve. Nadamo se da se to neće desiti", rekao je Šup.
Dodatni problem je što je morski led počeo da puca i da se kreće ranije nego što se predviđalo, što je znak mogućih budućih promjena Arktika ako se nastavi globalno zagrijavanje.
"To je izazovno, ali moramo da se suočimo s tim da bismo obavili mjerenje", rekao je Šup.
Naučnici su već prikupili dragocjene podatke od septembra, kada je na Arktik otišlo 100 istraživača i posade iz 17 zemalja, uključujući SAD, Francusku, Kinu i Veliku Britaniju.
Šup je kazao da će mjerenja koja su naučnici uspjeli da sprovedu tokom duge arktičke zime, poboljšati modele koje koriste da izračunaju kako snijeg izoluje morski led i utiče na kretanje energije.
"Naravno da u načelu znamo kako to funkciooniše, ali sada imamo posmatranja koja će nam reći kako se to zaista događa", dodao je Šup.
Bonus video:
