Broj zaraženih koronavirusom u Japanu pada te se sada smanjio na nekoliko desetina, premda ta zemlja nije imala mjere restrikcije kao većina drugih zemalja, piše Blumberg, prenosi Indeks.
Građanima nijesu bile nametnute nikakve restrikcije po pitanju kretanja, a poslovi od restorana do frizera ostali su otvoreni. Nijesu razvijene nikakve aplikacije za praćenje građana.
U Japanu ne postoji centar za kontrolu i prevenciju bolesti, a u zemlji je testirano tek 0,2 posto populacije, što je jedna od najmanjih stopa kad je riječ o razvijenim zemljama.
Ipak, krivulja se izravnala, a broj umrlih manji je od 1.000. U Tokiju, koji je jedno od najgušće naseljenih područja u Japanu, broj novozaraženih je većinom jednocifren.
Stoga je analiza razloga koji su omogućili da Japan pobijedi koronavirus ne pridržavajući se mjera koje su drugi uveli postala stvar nacionalne debate. Svi se slažu oko jednog - nije postojao "srebrni metak", odnosno jedan faktor koji je napravio razliku.
Nitko ne zna tačno kako je Japan uspio
"Samo gledajući broj umrlih, jasno je da je Japan bio uspješan. No ni stručnjaci ne znaju zašto", rekao je Mikihito Tanaka, profesor komunikologije sa Univerziteta Vaseda te član savjetničke grupe za koronavirus.
Mediji su objavili listu 43 moguća razloga zbog kojih je Japan bio uspješan u borbi protiv koronavirusa, a ona uključuje različite faktore, od kulture nošenja maski, do relativno rane odluke da se zatvore škole, pa čak i pretpostavke da Japanci prilikom govora zbog karakteristika jezika ispuštaju manje kapljica.
Stručnjaci s kojima je razgovarao Blumberg takođe se slažu da odgovor na pitanje odakle uspjeh u borbi protiv koronavirusa leži u više različitih faktora. Ipak, mjere koje je Japan sproveo mogle bi služiti kao dugoročna lekcija za zemlje koje se nalaze usred epidemije.
Jedan od važnijih faktora je činjenica da je Japan vrlo brzo počeo s traženjem kontakata, a to je bilo moguće jer u japanskim zdravstvenim centrima više od polovine medicinskih sestara ima iskustva u praćenju zaraza. Japan se koncentrisao na traženje takozvanih klastera na pojedinim lokacijama kao što su klubovi i bolnice kako bi locirali zarazu prije nego što izmakne kontroli.
Osim toga, još jedan događaj pripomogao je da se Japan dobro pripremi za epidemiju. Usidrenje kruzera Diamond Princess u januaru gdje se zarazilo stotine ljudi pomoglo je japanskim stručnjacima da vrlo rano dobiju vrijedne podatke o tome kako se virus širi i shvate da je riječ o opasnosti koja se može lako prenijeti na Japan.
Osim toga, u Japanu su stručnjaci preuzeli glavnu riječ te su uspješno iskomunicirali jednostavnu poruku o tome kako treba izbjegavati zatvorena mjesta, prenatrpane prostore i bliske kontakte. Smatra se da je to bilo puno uspješnije od sprovođenja potpune fizičke izolacije. Kao još jedan faktor navodi se i razvijena svijest o zdravlju koja postoji kod japanskih građana.
I premda je Japan izbjegao najgore scenarije u zdravstvenom smislu, labave mjere restrikcije nisu uspjele spasiti zemlju od negativnih ekonomskih učinaka. U prva tri mjeseca ove godine Japan je pao u recesiju, a ekonomisti predviđaju da će drugi kvartal biti najgori ikad.
I iako će Japan uskoro ukinuti sve mjere, vlasti upozoravaju kako nema povratka na staro normalno. Osim toga, ako dođe do drugog talasa zaraze, rizik u Japanu koji ima najstarije stanovništvo i dalje ostaje velik.
"Moramo pretpostaviti da će drugi talas biti mnogo gori te se pripremiti na to", rekao je Jošihito Niki, profesor infektivnih bolesti sa univerziteta Šova.
Bonus video:
