Svjetska privreda se suočava sa "ogromnim gubicima", a oporavak će biti otežan zbog nedostatka sredstava za obnovu štete izazvane pandemijom koronavirusa, upozorio je predsjednik Svetske banke, Dejvid Malpas.
Malpas, čija je institucija već obezbijedila 160 milijardi dolara hitne pomoći za neke zemlje, izjavio je u intervjuu agenciji Frans pres da će obim krize primorati zemlje u razvoju da preispitaju samu strukturu svoje privrede.
On smatra da su posljedice pandemije po svjetsku privredu daleko veće od 5.000 milijardi dolara, koliko su pokazale prve procjene, kao i po 60 miliona osoba koji su potonuli u krajnje siromaštvo i čiji će broj biti daleko veći kako se kriza širi.
Predsjednik Svjetske banke insistira na činjenici da nedostaju sredstva.
"Nastavljam potragu kako bi i ostali učestvovali u programima koje smo uspostavili, uključujući direktne uplate gotovog novca kako bi se brzo pomoglo najugroženijima u najsiromašnijim zemljama", ističe Malpas.
Svjetska banka bi trebalo da sljedeće sedmice objavi revidirane podatke o privredi, ali same brojke nisu u stanju da daju predstavu o obimu katastrofe.
"Zemlje moraju da se suoče sa najgorom recesijom od Drugog svjetskog rata. To bi trebalo da primora mnoge da se zabrinu posljedicama po siromašne, najugroženije u ovim privredama, za djecu, bolničare, sve njih koji su suočeni sa izazovima bez presedana", rekao je predsjednik Svjetske banke.
Već mala sredstva koja se izdvajaju za obrazovanje ili druga ulaganja, u budućnosti koristiće se za suočavanje sa vanrednim situacijama izazvanim pandemijom.
"Ulaganje koje nam je potrebno za budućnost gubi se u borbi protiv pandemije", upozorio je Malpas, navodeći da ogroman broj djece ne ide u školu.
Izostanak ulaganja znači da će biti potrebno mnogo duže za ponovni privredni rast.
Pored reakcija na krizu, Malpas upozorava zvaničnike na potrebu da preispitaju i preoblikuju svoje privrede, jer "moraju da shvate da će svjetska privreda u budućnosti biti znatno drugačija".
Političari će morati da ulažu u nove vrste poslova i preduzeća kako bi se prilagodili "privredi budućnosti, umjesto što pokušavaju da dokapitalizuju privredu prošlosti".
Malpas je kao primjer naveo turističku industriju, koja se u potpunosti urušila kada su granice zatvorene i veliki deo svjetske populacije stavljen u izolaciju, i koja će morati da se prilagodi novom načinu života nakon pandemije.
"Biće potrebno obrazovati zaposlene za svijet u kojem će biti manje turizma, a veće potrebe u pogledu bezbjednosti hrane i različitih izvora snadbijevanja hranom", istakao je on.
Svjetska banka takođe savjetuje napuštanje nekih politika koje su i ta organizacija, a i Međunarodni monetarni fond dugo preporučivali, poput subvencionisanja energetskih proizvoda, s obzirom na drastičan pad cijena nafte.
Bonus video:
