Pandemija koronavirusa pogoršava humanitarnu situaciju u područjima najtežih sukoba u svijetu i prijeti ekonomskim propadanjem koje će imati za posljedicu dalje jačanje nasilja, upozorili su diplomate i stručnjaci Ujedinjenih nacija.
"Tek smo u prvom činu vrlo duge drame", rekao je za AFP diplomatski stručnjak Ričard Gouan.
Skretanjem pažnje i resursa velikih sila suviše zauzetih borbom protiv koronavirusa na svom tlu, pandemija ugrožava brojne programe pomoći i ekonomije zemalja pogođenih ratom.
"Vlada velika zabrinutost da bi ekonomske posljedice krize kovida 19 mogle da izazovu viže nereda i više sukoba", upozorio je Gouan.
Zbog toga je generalni sekretar UN Antonio Gutereš u martu zatražio svjetski prekid vatre ali to se teško realizuje u Libiji i Siriji gdje se i dalje vode borbe.
Mjere izolacije zbog kojih je neko vrijeme više od pola čovečanstva bilo zatvoreno u svojim kućama, zakočile su operacije održavanja mira nevladinih organizacija i sprečavaju važnu raspodjelu pomoći.
U Jemenu gdje je prema UN najgora humanitarna kriza na svijetu, borbe čak jačaju prema ocjenama diplomata.
"Još jednom se pojavljuje glad, još jednom se pojačavaju sukobi, još jednom je ekonomija rasturena, a humanitarne agencije rade takoreći na prazno. I na to se nadovezuje novi problem, širenje kovida-19 koje je van kontrole", rekao je pomoćnik generalnog sekretara UN za humanitarna pitanja Mark Loukok prošle nedelje.
Taj britanski diplomata rekao je na Savjetu bezbjednosti UN da je zbog pandemije za gotovo 70 odsto Jemenaca opalo dostavljanje deviza iz inostranstva koje je dugo bilo izvor pomoći za privredu zemlje.
"Pomognite Jemenu sada ili gledajte kako pada u propast", rekao je on.
On je takođe izrazio zabrinutost zbog stanja privrede u Siriji koja je već pogođena desetogodišnjim građanskim ratom.
Mjere izolacije uvedene da bi se spriječilo širenje pandemije su prema Loukoku doprinijele smanjenju sirijskog BDP-a za preko sedam odsto ove godine.
Prema navodima diplomata pandemija je takođe primorala velike sile da smanje iznos pomoći zonama gdje vlada humanitarna kriza.
U januaru na samitu u Berlinu, svjetske vođe su se obavezale da se neće miješati u građanski rat u Libiji i da će konačno poštovati embargo o slanju oružja toj zemlji, prema odluci UN iz 2011. godine.
Međutim prošlog mjeseca je generalni sekretar UN Antonio Gutereš ocijenio da je to miješanje u Libiji "dostiglo nivoe bez presedana".
U toj zemlji Rusija i Turska podržavaju rivalske strane.
Ričard Gouan iz istraživačkog centra Međunarodna krizna grupa, rekao je da je sada Njemačka više posvećena oporavku evropske privrede nego libijskoj krizi.
Stručnjaci takođe motre na situaciju u Libanu koji je zapao u najtežu ekonomsku krizu u više decenija, obilježenu neviđenjim padom vrijednosti lokalne valute, hiperinflacijom, masovnim otpuštanjima i drastičnim bankarskim restrikcijama zbog kojih već mjesecima raste socijalno nezadovoljstvo.
"Sve u svemu dosta mračna i deprimirajuća slika", rekao je jedan diplomata.
Bonus video:
