Ako ste se ikada zapitali da li solarna energija može biti tehnologija koja mijenja svijet, na pravom ste mjestu.
Ovo je priča o tome kako se ona nametnula u najsurovijem mogućem okruženju. Tržište o kom govorim je, po svoj prilici, najočigledniji primjer kapitalizma na planeti.
U ovoj djelatnosti ne postoje subvencije. Niko ne razmišlja o klimatskim promjenama niti o bilo kom drugom etičkom problemu. Ovo je priča o malim preduzetnicima koji pokušavaju da naprave profit. O tome kako su se avganistanski uzgajivači opijuma preorijentisali na solarnu energiju i značajno povećali snabdijevanje globalnog tržišta heroina.
Crni soko nad Helmandom
Bio sam u vojnom helikopteru koji je grmio nad bujnim plantažama maka u avganistanskoj dolini Helmand kada sam ugledao prvi solarni panel. Možda ste čuli za Helmand, najopasniju pokrajinu Avganistana.
Od 454 britanskih vojnika nastradalih tokom nedavnih sukoba u toj zemlji, svi osim njih petoro izgubili su život u Helmandu.
Takođe, smieštena je u samom središtu daleko najplodnije oblasti na svijetu za uzgajanje opijuma.
Najveća količina opijuma prerađuje se u heroin, drogu koja spada u red najopasnijih na svijetu kad je reijč o stvaranju osećaja zavisnosti usljed konzumiranja.
Prema podacima UNODC, kancelarije UN za praćenje i suzbijanje ilegalne proizvodnje narkotika, skoro 80 odsto opijuma proizvedenog u Avganistanu dolazi sa jugozapada zemlje, što obuhvata i Helmand. To znači - gotovo dvije trećine ukupnih globalnih zaliha.
Dakle, to nije mjesto od kog bi se očekivalo da će prednjačiti u naporima za dekarbonizaciju privrede. Međutim, poslije prvog solarnog panela koji sam vidio, uslijedilo ih je još mnogo.
Zapravo, djelovalo je kao da postoji nekoliko manjih nizova solarnih panela smještenih na obodima većine plantaža, a govorimo o 2016. godini. Ali tek sada se razmjera revolucije u proizvodnji heroina kojoj sam prisustvovao može predstaviti brojkama. Razlog leži u tome što nisam bio jedini koji je primijetio da su se avganistanski zemljoradnici zainteresovali za nove tehnologije sa smanjenom emisijom ugljenika.
Dokaz iz svemira
Ričard Briten se sav pogrbio pred kompjuterom u bezličnoj kancelariji na industrijskom posedu kraj Gildforda, na jugu Engleske.
On pregleda posljednji izlistani niz satelitskih slika iz Avganistana. Briten je bivši britanski vojnik, vlasnik kompanije Alsis, specijalizovane za satelitsku analizu nečega što on naziva „složenim okruženjima.” To je blaža riječ za opasna mjesta. Između ostalog, Briten je stručnjak za industriju droge u Avganistanu. Zumira najzabačenije područje u nenaseljenim djelovima Helmanda.
Prije nekoliko godina na ovom prostoru nije bilo ničega. Sada se tu nalazi imanje okruženo poljima. Kada se još malo uveća, jasno se vide grupa solarnih panela i veliki rezervoar. Nadesno odatle, vidi se još jedna farma. Obrazac je isti: solarni paneli i rezervoar.
Skrolovali smo po čitavoj slici i uvijek iznova nailazili na isti prizor. „Jednostavno, tako se danas gaji opijumski mak”, kaže mi gospodin Briten. „U zemlji, blizu podzemnih voda, izbuši se rupa dubine oko 100 metara, postavi se električna pumpa, poveže se sa nekoliko panela i voda počinje da protiče.”
Veoma brzo je usvojena ova nova tehnologija. Prvi zabilježeni slučaj avganistanskog zemljoradnika koji koristi solarnu energiju zabeležen je 2013. godine. Naredne godine trgovci su isporučili nekoliko solarnih panela u Laškar Gah, glavni grad provincije Helmand. Otada potražnja bilježi konstantan rast. Broj solarnih panela postavljenih na farmama svake godine se udvostručuje. Do 2019. tim gospodina Britena je izbrojao 67.000 skupina solarnih panela u dolini Helmand. Na pijaci u Laškar Gahu, paneli se sada slažu na gomile visoke poput zgrade sa tri sprata.
“Nije teško razumjeti zašto prodaja ide tako dobro. Solarna tehnologija je transformisala produktivnost u regionu. U julu sam dobio video-snimak koji prikazuje opijumsku farmu na prostoru gdje je nekada bila pustinja. Na snimku nam zemljoradnik pokazuje dva niza od po 18 solarnih panela. Oni snabdijevaju energijom dvije električne pumpe koje koristi za punjenje velikog rezervoara. Snimio je mali kanal koji mu omogućava da koristi vodu za navodnjavanje zemljišta. Svuda unaokolo, njegova polja djeluju bujno. Obrao je rod opijuma u maju. Sada uzgaja paradajz”.
„Solarna energija je promijenila živote tim zemljoradnicima”, kaže doktor Dejvid Mensfild dok gledamo video.
Dr Mensfild je autor izvještaja o uzgajanju maka u jugozapadnom Avganistanu. Proučavao je proizvodnju opijuma u toj zemlji tokom 25 godina i kaže mi da je uvođenje solarne energije daleko najvažnija tehnološka promena koju je vidio u tom periodu.
Kupovina dizela kao goriva pumpe za podzemne vode nekada je bio najveći trošak zemljoradnika.
„A ne radi se samo o cijeni”, nastavlja dr Mensfild. „U tim zabačenim oblastima dizel je veoma prljav tako da se pumpe i generatori stalno kvare. To je veliki problem za zemljoradnike”.
Sada je to potpuno druga pjesma. Ako plate unaprijed 5.000 dolara, mogu dobiti jedan niz solarnih panela i električnu pumpu. Od trenutka kada ih instaliraju, nemaju dodatne izdatke.
To je mnogo novca, priznaje on - iznos prosečnog miraza je 7.000 dolara - ali produktivnost je nemjerljivo veća i bilo koji zajam može biti vraćen u roku od par godina.
„Od tog trenutka, voda je praktično besplatna”, kaže.
To znači da mogu uzgajati daleko veću količinu maka, kao i druge kulture. Mnoge plantaže sada imaju dvije berbe godišnje, a poneke i tri. I to nije jedini napredak. Zahvaljujući korišćenju solarne energije, zemljoradnici sada mogu uzgajati mak i na terenu koji su ranije izbjegavali kao nepogodan za obradu.
U pustinju
Vraćamo se u kancelariju u Gildfordu, gdje Ričard Briten otvara novi prozor na kompjuteru. Na njemu se vidi čitava dolina Helmand. Iznad je postavio sliku sa obrađivanom površinom u 2012. godini. U to vrijeme, zemljoradnici su obrađivali 157.000 hektara. Niz slika pokazuje kako se vremenom to promijenilo. Vidi se da su se farme proširile na pustinju nakon što su farmeri počeli da koriste solarnu tehnologiju. Prostor liči na gljive koje niču. Samo što govorimo o mnogo većoj razmjeri. Oblast koja se obrađuje svake godine se uvećavala za desetine hiljada hektara. Do 2018. udvostručila se na 317.000 hektara. U 2019. bilo je 344.000 hektara obrađivane površine. „Taj broj nastavlja da raste”, kaže Briten.
Istovremeno, zemlja postaje još plodnija.
Na njegovoj mapi se vidi prelaz nijansi, od tamno ljubičaste do svjetlo zelene, koja označava najplodniju zemlju.
Tamo gdje su se zemljoradnici preorijentisali na solarnu energiju, povećavaju se oblasti iznijansirane zelenom bojom. „Sva ta voda dovela je do toga da pustinje procvjetaju”, kaže Briten. Sa povećanjem područja pod obradom, rastao je i broj stanovnika.
Briten procenjuje da se samo tokom poslednjih pet godina pola miliona ljudi preselilo u pustinjsku oblast Helmand.
Njegov tim je izbrojao 48.000 novoizgrađenih kuća u tom periodu. Korišćenje nove tehnologije je dovelo i do drastičnog porasta globalnog snabdijevanja opijumom. Ujedinjene nacije svake godine objave globalnu procjenu količine prozvedenih ilegalnih opijata. Prema tim podacima, u 2012 - prije prelaska na solarnu energiju - Avganistan je ukupno proizveo 3.700 tona opijuma. Do 2016. proizvodnja je porasla na 4.800 tona. Godine 2017. zabilježena je izdašna žetva, daleko najveća u istoriji Avganistana - 9.000 tona opijuma. To je bila tolika količina da je cijena opijuma naglo pala. Zatim se događa nešto veoma zanimljivo. Oblast uzgajanja maka u najvećem dijelu Avganistana umanjena je 2018. i 2019, osim na jugozapadu, gdje su zemljoradnici puno investirali u solarnu tehnologiju.
U tom predelu je proizvodnja čak i porasla. U 2019. proizvodnja opijuma u toj oblasti je iznosila gotovo 5.000 tona, od 6.400 tona koliko je proizvedeno u čitavoj zemlji.
Posljedice ove dotad nezamislive produktivnosti osjećale su se širom svijeta.
Piramidalna šema kao dobročinstvo
Britanska policija je prošlog septembra zaplijenila 1,3 tone heroina čija vrijednost se procjenjuje na 120 miliona funti, što je najveća akcija tog tipa ikada sprovedena u ovoj zemlji. Ne čudi onda što posao cvjeta za Bunar (The Well), dobrotvornu organizaciju za odvikavanje od zavisnosti koju vodi Dejv Hajam. Pristup borbi protiv zavisnosti koji koristi Hajam zasniva se na holivudskom filmu “Proslijedi dalje”. Suština je da ne vraćaš uslugu - umjesto toga, činiš veliku uslugu tako što pomažeš ljudima koje ne znaš. To je neka vrsta piramidalne šeme, s tim što ovdje nije riječ o trgovini, već o dobročinstvu i izgleda da dobro funkcioniše.
Centar koji Bunar ima u britanskom gradiću Barou-in-Furnes prepun je ljudi. U njemu borave ili zavisnici ili bivši zavisnici koji „prosljeđuju dalje”. Hajam je bio heroinski zavisnik 25 godina i kaže da je zapazio kako se posljednjih godina povećalo snabdijevanje heroinom.
Zavisnici kojima pomaže kažu da je heroin koji kupuju mnogo boljeg kvaliteta i da nema nestašica - problemi sa kojima se Hajam, prema sopstvenim riječima, često suočavao tokom četiri decenije koliko je bio zavisnik.
Većina njegovih klijenata spada u grupu od procijenjenih 260.000 do 300.000 britanskih heroinskih ovisnika sa dugim stažom.
Međutim, on kaže da se pojavila „nova generacija” zavisnika koji dolaze da traže pomoć.
Poput mnogih drugih, Hajam je naviku konzumiranja heroina stekao 1980-ih, kada je broj nezaposlenih dostigao cifru od tri miliona i kada je visokokvalitetni avganistanski heroin počeo da stiže u Britaniju.
Kao i mnogi drugi aktivisti u borbi protiv zavisnosti, veoma ga plaši duboka recesija zbog epidemije korona virusa. Sluti da će se ogromna, dugoročna nezaposlenost poklopiti sa periodom u kom obilne zalihe dolaze iz Avganistana zahvaljujući solarnoj energiji. Ukoliko do toga dođe, upozorava, kriminal će se razbuktati, pošto većina zavisnika pribjegava krađi da bi mogli da nabave drogu. Što se tiče solarne energije - kakav zaključak treba izvući iz ove priče?
To je jednostavno. Priča o revoluciji u avganistanskoj proizvodnji heroina pokazuje koliko solarna energija može biti transformativna. Ne treba je zamišljati kao neku vrstu bezopasne „zelene” tehnologije. Zbog toga što postaje sve jeftinija, u stanju je da suštinski promijeni način na koji obavljamo različite poslove, što može uticati na čitav svijet.
Na mnogim tržištima, solarna energija je već jeftinija od fosilnih goriva. Štaviše, formiranje njene cene prati logiku koja stoji iza svake proizvodnje - što se više proizvede i instalira, to je jeftinija.
To znači da u narednim godinama možemo očekivati da još više energije koju svi koristimo dolazi od Sunca.
A promjene u avganistanskoj proizvodnji opijuma pokazuju da izvor energije koji je nezavisan od bilo kakvog oblika električne mreže - ili zalihe fosilnog goriva - može dovesti do značajne inovacije.
Takođe pokazuje da posljedice ne moraju uvijek biti pozitivne. To važi i za avganistanske zemljoradnike i za heroinske ovisnike. Danas se eksploatiše tolika količina vode da nivo pozemnih voda u Helmandu, prema procjenama, godišnje opada za tri metra.
To neće uticati samo na ljude koji su se preselili u pustinjske oblasti, kaže ona, već i na cjelokupni region.
Može se desiti da više od 1,5 miliona ljudi bude moralo da se odseli. Neki će otići u druge djelove Avganistana, vjeruje ona, ali biće i mnogo onih koji će pokušati da napuste zemlju i otputuju u Evropu i Ameriku pošto su ubijeđeni da tamo imaju veće šanse.
Deluje samouvjereno kada govori o posljedicama.
„Velika kriza je na pomolu”, kaže.
Bonus video:
