Svijet je izgubio više od dvije trećine populacije divljih životinja za manje od 50 godina, uglavnom kao posljedica ljudske aktivnosti, upozirio je danas Svjetski fond za prirodu (WWF) i ukazao na opasnost koju to predstavlja za budućnost čovječanstva.
Između 1970. i 2016. godine 68 odsto divljih životinja su nestale, prema indikatoru Živa planeta, referentnom izvještaju koji WWF objavljuje svake dvije godine.
To je uglavnom izazvano uništenjem njihovih prirodnih staništa, najvećim dijelom za potrebe poljoprivrede, što je tendencija koja rizikuje da podstaknu nove pandemije tipa kovid-19, navodi se u izvještaju.
Indikator koji se sastavlja u saradnji sa Zoološkim društvom Londona uzima u obzir oko 4.000 vrsta kičmenjaka, podijeljenih u oko 21.000 populacija životinja širom svijeta.
Zabilježeno je novo ubrzavanje pada biodiverziteta koji je bio 60 odsto za vrijeme posljednjeg izvještaja izdatog 2018. godine i koji je obuhvatao period od 1970. do 2014. godine.
"Posljednjih 30 godina vidimo da se pad (biodiverziteta) ubrzava i to se nastavlja u lošem pravcu. Prisustvujemo uništenju prirode od strane čovječanstva, zapravo to je ekocid", rekao je za Frans pres Marko Lambertini, direktor Svjetskog fonda za prirodu (WWF).
To je vremenski kao treptaj oka u odnosu na milione godine koliko brojne životinjske vrste žive na ovoj planeti, dodao je Lambertini.
On je ukazao da su svi pokazatelji na planeti crveni sa porukom "greška sistema".
U posljednjih 50 godina naš svijet se transformisao eksplozijom svjetske trgovine, potrošnjom i rastom svjetske populacije, navodi se u izvještaju.
Međutim te promjene, posebno sječa šuma radi poljoprivrede imale su ogromnu cijenu za prirodu i čovječanstvo svake godine prelazi svoj "biološki budžet", trošeći više od kapaciteta regeneracije Zemlje.
Taj "katastrofalan pad" biodiverziteta ne pokazuje znake usporavanja, navodi se u izvještaju i upozorava da ljudi uništavaju prirodu brzinom koja do sada nikad nije viđena, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
"Divlje vrste nestaju ogromnom brzinom dok mi palimo naše šume, pretjerano ribarimo u morima i uništavamo divlje oblasti", rekla je jedna od direktorki Fonda Tanja Stil.
Na to se dodaju očekivani efekti klimatskog zagrijavanja koje takođe mijenja prirodna staništa i zbog čega prijeti izumiranje do 20 odsto divljih vrsta do kraja vijeka.
Gubici rastu na 84 odsto za vrste u slatkim vodama, ribe, ptice, amfibije, sisari, a neki regioni su posebno pogođeni - tropske zone centralne i latinske Amerike pretrpjele su gubitke od 94 odsto.
"Dobra vijest u svim ovim lošim vijestima je da smo počeli da shvatamo da ovakva situacija nije održiva", rekao je šef WWF-a.
Ovogodišnji izvještaj Živa planeta, daje i tračak nade, objavljivanjem istovremeno studije urađene sa još oko 40 nevladinih organizacija i instituta za istraživanje, pod naslovom "poravnati krivu".
Studija objavljena takođe danas u časopisu Nejčr (Nature) daje niz mogućih scenarija djelovanja da bi se očuvala priroda i životinjske vrste, a takođe smanjio uticaj poljoprivredne proizvodnje ili ljudske potrošnje.
Bonus video:
