Mnogi u svijetu zavide Novom Zelandu što ima Džasindu Ardern za premijerku i priželjkuju takvu osobu na čelu svoje zemlje.
Ona je juče donijela najveću izbornu pobjedu svojoj Laburističkoj stranci lijevog centra u posljednjih pola vijeka. Novozelanđani su je nagradili zbog efikasnog odgovora na pandemiju kovida-19.
Četrdesetogodišnja Ardern bi mogla formirati prvu jednostranačku vladu nakon nekoliko decenija i suočiće se sa izazovom da sprovede progresivnu transformaciju koju je obećala, ali nije ispunila u prvom mandatu, kada su laburisti dijelili vlast da nacionalističkom strankom.
“Ovo je istorijska promjena”, kazao je za Rojters politički komentator Bris Edvards sa Viktorija Univerziteta u Velingtonu. On je rezultat opisao kao jedan od najvećih zaokreta u izbornoj istoriji Novog Zelanda za 80 godina.
Ardern je obećala pristalicama da će izgraditi ekonomiju koja svima koristi, da će otvoriti nova radna mjesta, obučavati ljude, štititi životnu sredinu i boriti se protiv socijalnih nejednakosti.
“Živimo u sve podjeljenijem svijetu, u kojem sve više ljudi nije više u stanju da prihvati drugačije mišljenje. Nadam se da je Novi Zeland ovim izborima pokazao da to nismo mi.”
Rojters piše da je Ardern obraćanje iz srca i neposustajanje u najtežim trenucima pretvorila u pobjedničku formulu.
Jučerašnja pobjeda je nagrada i za njeno liderstvo kroz seriju događaja koji su obilježili njen prvi trogodišnji mandat: masakr nad vjernicima u džamijama u Krajstčerču i erupciju vulkana na Bijelom ostrvu, kada je poginula 21 osoba.
Njena mantra “budite snažni, budite ljubazni” tokom dramatičnih događaja i brza akcija za zabranu oružja donijeli su joj globalno priznanje. Ove godine je potvrdila tu reputaciju pristupom “idemo snažno, idemo rano” u borbi priotiv novog koronavirusa, kojim je eliminisano lokalno širenje zaraze.
Rojters piše da su njeno empatično liderstvo i vještine upravljanja krizom maskirali nedostatke vlade. Ardern je kod kuće suočena sa kritikama da vlada nije ispunila obećanje da će biti transformaciona.
“Nisu postigli oni što su se nadali da će postići”, rekao je Ganeš Hana, direktor za istraživanja u ekonomskom tink tenku BERL u Velingtonu. “Mnogi su razočarani tempom promjena.”
Život se vratio u normalu na Novom Zelandu, ali su granice i dalje zatvorene, sektor turizma je u teškoj krizi, a ekonomisti prognoziraju trajnu recesiju nakon blokade zbog koronavirusa.
Ekonomija je pretrpjela pad od 12,2 odsto u drugom kvartalu, najveći od Velike depresije. Prognoziran je rast duga na 56 odsto BDP sa manje od 20 odsto prije pandemije.
U državi se takođe pogoršava stambena kriza i sve veća podjela između bogatih i siromašnih.
Analitičar Džefri Miler kaže da će Ardern, uprkos ubjedljivom rezultatu ljevice, vjerovatno nastaviti da ide centrističkim pravcem, kako bi sprovela promjene za koje se nada da će nadživjeti buduću promjenu u vladi, zato što pobjedu duguje biračima desnog centra koji su prethodno podržavali nacionaliste.
Liderka opozicione Nacionalističke stranke Džudit Kolins je čestitala premijerki na “izvanrednom rezultatu”.
Građani Novog Zelanda su juče glasali i na referendumima o legalizaciji eutanazije i marihuane u rekreativne svrhe, a rezultati će biti poznati 30. oktobra. Novi Zeland bi postao tek treća država u svijetu koja je punoljetnima dozvolila konzumiranje i prodaju kanabisa, nakon Urugvaja i Kanade.
Ardern je izbila na globalnu scenu 2017. kada je sa 37 godina postala najmlađa premijerka u svijetu.
Postala je globalna ikona strastveno se boreći za prava žena, okončanje dječjeg siromaštva i ekonomske nejednakosti na Novom Zelandu. Arder, čiji otac je bio policajac, odgajana je kao mormonka, a crkvu je ranih 2000-ih napustila zbog stava o LGBT osobama i od tada se izjašnjava kao agnostik.
Na pitanje TV prezentera, nekoliko sati pošto je imenovana za liderku laburista 2017, da li planira da ima djecu, odgovorila je da je “totalno neprihvatljivo 2017. reći da bi žena trebalo da odgovori na to pitanje na radnom mjestu”.
Ardern je rodila ćerku u junu 2018, osam mjeseci pošto je postala premijerka - tek druga izabrana liderka koja se porodila tokom mandata, nakon Pakistanke Benazir Buto.
Mnogi su njenu trudnoću i porodiljsko odsustvo doživjeli kao simbol progresa za liderke. Tri mjeseca od dolaska na svijet, njena ćerka Neve Te Aroha bila je sa majkom na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Ardern je prošle godine dobila pohvale širom svijeta zbog odgovora na napade u Krajstčerču, koje je okarakterisala kao terorizam. Nosila je hidžab na sastanku sa pripadnicima muslimanske zajednice sljedećeg dana i poručila im da je zemlja “ujedinjena u bolu”.
Uvela je zabranu poluatuomatskog vatrenog oružja i druga ograničenja, što je u suštoj suprotnosti sa Sjedinjenim Državama, gdje zakonodavci i aktivisti ne uspijevaju da riješe oružano nasilje uprkos brojnim masovnim pucnjavama.
Na zasjedanju Generalne skupštine UN, Ardern je pitala svjetske lidere: “Kako bi bilo da ne vidimo sebe na osnovu onoga kako izgledamo, koju vjeru praktikujemo, ili gdje živimo... nego na osnovu onoga šta cijenimo?
“Humanost, ljubaznost, urođeni osjećaj naše međusobne povezanosti. I uvjerenje da smo čuvari, ne samo svog doma i naše planete, već i jedni drugih.”
Osvježenje u svijetu populističkih poruka
Premijerku Novog Zelanda u svijetu hvale kao dio novog talasa progresivnih i mladih lidera među kojima su i Francuz Emanuel Makron i Kanađanin Džastin Trudo.
Helen Klark, bivša premijerka Novog Zelanda za koju je Ardern radila nakon studija, kaže da mlada liderka predstavlja osvježavajuću razliku u svijetu gdje vijestima dominiraju poruke populističkih i autoritanih lidera.
“Džasindu Ardern je najbolje uporediti sa tri skandinavske premijerke lijevog centra,” kaže za Rojters Klark, koja je kopredsjedavajuča odbora Svjetske zdravstvene organizacije za globalni odgovor na kovid-19.
“Sve one su predvodile dobar odgovor na pandemiju, stavile zdravstvenu sigurnost za prvo mjesto i sa građanima svojih država komunicirale na empatičan način.”
Bonus video:
