Kandidat ljevičarske partije bivšeg predsjednika Bolivije Eva Moralesa pobijedio je u prvom krugu prekjučerašnjih predsjedničkih izbora.
Pobjeda kandidata Moralesovog Pokreta za socijalizam Luisa Arsea (57) trebalo bi da znači nagli zaokret Bolivije od konzervativnih politika dosadašnje privremene vlade podržane od SAD.
Privremena vlada je preuzela vlast u novembru prošle godine nakon što je Morales (60), dugogodišnji ljevičarski predsjednik, pod pritiskom demonstranata i vojske podnio ostavku i otišao iz zemlje.
Glavni Arseov rival na izborima, centrista Karlos Mesa, priznao je poraz na izborima, kao i privremena predsjednica Bolivije Žanin Anjes, Moralesova ljuta protivnica.
Iako zvanični rezultati nisu objavljeni, dvije nezavisne agencije, sponzorisane od Rimokatoličke crkve i civilnog sektora, objavile su da je Arse osvojio nešto više od 50 odsto glasova i da ima prednost od oko 20 odsto u odnosu na Mesu.
Za pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora potrebno je da kandidat osvoji više od 50 odsto glasova ili više od 40 odsto, pod uslovom da ima prednost veću od 10 odsto u odnosu na drugoplasiranog.
Zvaničnici su naveli da bi konačni rezultati mogli da budu objavljeni za nekoliko dana.
Arse je pozvao na smirenost u duboko podijeljenoj državi, rekavši da će težiti formiranju vlade nacionalnog jedinstva koju će voditi Pokret za socijalizam.
"Mislim da narod Bolivije želi da nastavi putem na kojem smo bili", rekao je Arse, okružen malom grupom pristalica, od kojih su neki bili u tradicionalnoj domorodačkoj odjeći.
Novoizabrani predsjednik je bio Moralesov ministar ekonomije duže od 10 godina.
U tom periodu je zabiležen skok ekonomskog rasta i znatno smanjenje siromaštva u zemlji.
Sada će imati težak zadatak da ponovi taj uspjeh, za koji je dijelom bio zaslužan skok cijena minerala koje Bolivija izvozi.
Cijene minerala su u međuvremene opale, a pandemija koronavirusa pogodila je siromašnu Boliviju teže nego gotovo bilo koju drugu zemlju, gledano po glavi stanovnika.
Od 11,6 miliona stanovnika Bolivije, od posljedica zaraze koronavirusom umrlo je oko 8.400 ljudi.
Arse, ekonomista obrazovan u Velikoj Britaniji, suočiće se i sa izazovom izlaska iz sjenke svog bivšeg šefa Moralesa, čija podrška mu je znatno pomogla na izborima.
Privremena vlada Žanin Anjes trudila se da napravi zaokret udesno od mnogih Moralesovih politika i da udalji zemlju od saveza sa drugim ljevičarskim vladama.
Moralesu su nove vlasti zabranile učešće na jučerašnjim izborima, kao i na izborima za Kongres.
U slučaju povratka u zemlju prijetilo mu je hapšenje po optužbi za terorizam.
On je juče u Buenos Airesu, glavnom gradu Argentine, rekao da planira da se vrati u Boliviju, ali nije naveo kada.
Kao i Arse, Morales je zauzeo pomirljiv ton i pozvao na "pomirenje za rekonstrukciju", navodeći da on i njegovi saborci "nisu osvetoljubivi".
Odbio je da kaže da li će imati neku ulogu u novoj vladi, ali rijetko ko vjeruje da će Morales, prvi domorodački predsjednik Bolivije, mirno stajati po strani.
Morales je bio predsjednik Bolivije gotovo 14 godina, a ostavku je podnio 10. novembra 2019. nakon što su mu policija i vojska otkazale podršku poslije masovnih protesta građana na kojima je poginulo najmanje 36 osoba.
Protesti su izbili poslije Moralesovog proglašenja pobjede na predsjedničkim izborima 20. oktobra, na kojima je bilo neregularnosti i na kojima prema ustavu nije imao pravo da se kandiduje.
Morales je negirao da je prošle godine bilo izborne krađe i svoj odlazak s vlasti nazivao je pučem.
Bonus video:
