Ruska obavještajna služba optužila je danas SAD da žele da podstaknu revoluciju za vrijeme predsjedničkih izbora u Moldaviji 1. novembra, po modelu Bjelorusije i Kirgizije koje potresaju narodni protesti.
"SAD nastavljaju bez uzdržavanja da se miješaju u unutrašnje poslove prijatelja Moskve.. danas vidimo da Amerikanci organizuju revolucionarni scenarijo za Moldaviju u novembru", navodi u saopštenju šef ruske Spoljnoobavještajne službe (SVR) Sergej Nariškin.
Na izborima u Moldaviji glavni kandidati su aktuelni predsjednik Igor Dodon, koji se smatra proruskim i bivša premijerka Maja Sandu, koja se smatra više proevropskom.
Te dvije strane smjenjivale su se na vlasti posljednjih godina i u prošlosti su se odvijali veliki postizborni protesti.
Nariškin optužuje Stejt department da ohrabruje opoziciju Dodonu da organizuje "masovne protestne akcije" poslije izbora, dok smtra da bi američka ambasada bila kriva ako bi tražila od bezbjednosnih snaga da ne intervenišu u slučaju demonstracija.
U saopštenju ruska obavještajna služba navodi da su SAD već pokušale "na grub način da utiču na postizbornu situaciju u Bjelorusiji i u Kirgiziji" ove godine.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko suočen je sa protestima od izbora 9. avgusta, uz optužbe za izbornu prevaru i nasilnu represiju nad opozicijom. Prema Minsku i Moskvi zapad je iza tih protesta.
Demonstracije obilježene nasiljem su primorale proruskog predsjednika Kirgizije Sorobaja Ženbekova da podnese ostavku poslije parlamentarnih izbora na kojima se smatralo da su kupovani glasovi.
Ženbekov nije optužio strane snage da su iza njegovog pada i ustupio je svoje mjesto nacionalističkom političaru sumnjive reputacije Sadiru Žaparovu.
U bivšem sovjetskom prostoru bilo je brojnih pobuna, revolucija ili većih protestnih pokreta posloije izbora koji su smatrani namještenim i da favorizuju autoritane i korumpirane režime.
To se desilo u Gruziji (2003), Ukrajini (2004-2005 i 2014), Kirgiziji (2005, 2010, 2020), Moldaviji (2009), Jermeniji (2008,2018), Bjelorusiji (2020).
Moskva je nazvala te pobune "obojene revolucije", i redovno u njima vidi uplitanje zapada.
Nariškin je sredinom septembra izjavio za ruske novinske agencije da su SAD finansirale bjelorusku opoziciju i podstakle proteste. Nariškin je rekao da prema informacijama kojima raspolaže služba "SAD igraju ključnu ulogu u trenutnom razvoju događaja u Bjelorusiji" i da su izdvojile desetine miliona dolara za finansiranje bjeloruskih opozicionih grupa.
Spremni da prihvati američki predlog za produženje nuklearnog sporazuma
Rusija je spremna da prihvati američki predlog da se zamrzne broj nuklearnih bojevih glava i produži posljednji sporazum o kontroli naoružanja dvije zemlje na godinu dana, saopštilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Saopštenje pokazuje promjenu stava Moskve pošto su Rusija i Sjedinjene Države ranije odbile međusobne ponude u vezi sa novim Novim START sporazumom koji ističe u februaru.
Rusija je spremna za dogovor ako Sjedinjene Države učine isto i ako nemaju nikakve dodatne zahtjeve, navodi se u saopštenju.
Prema sporazumu Novi START, koji su 2010. potpisali tadašnji predsjednici SAD i Rusije, Barak Obama i Dmitrij Medvedev, obje strane smiju da imaju najviše 1.550 razmještenih nuklearnih bojevih glava i 700 razmještenih raketa i bombardera.
Novi START je jedini preostali američko-ruski sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja, nakon što su se prvo SAD, a potom i Rusija, povukle iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (sporazum INF), potpisanog 1987.godine.
Rusija je ponudila njegovo produženje bez ikakvih uslova, dok se Trampova administracija u početku zalagala za novi sporazum o kontroli naoružanja koji bi uključivao i Kinu.
Nedavno je korigovao svoj stav i predložio jednogodišnje produženje ugovora iz 2010. godine, ali je rekao a da se Moskva i Vašington zauzvrat obavežu da će u tom periodu "zamrznuti" aktivnosti svih nuklearnih bojevih glava.
Rusija je pristala na jednogodišnje produženje, ali se do danas opirala širem ograničenju bojevih glava.
Bonus video:
