Građani Sjedinjenih Američkih Država (SAD) će sjutra na predsjedničkim izborima birati između aktuelnog šefa države, republikanca Donalda Trampa i kandidata demokrata Džozefa Bajdena kome ankete i kladionice daju prednost.
Koristeći ublažavanje propisa zbog pandemije koronavirusa, na izborima je unaprijed glasalo više od 94 miliona Amerikanaca, znatno više nego ikada prije, zbog čega je moguće da pobjednik ne bude poznat u izbornoj noći.
U izbornoj noći, po običaju, u fokusu će biti desetak od 50 saveznih američkih država u kojima je ishod neizvjestan.
Izborni sistem SAD je jedinstven, pošto ne pobjeđuje nužno kandidat koji osvoji najviše glasova na nivou cijele zemlje, već koji "skupi" najmanje 270 od 538 takozvanih elektora.
Glasači se ne opredjeljuju direktno za Trampa (74) ili Bajdena (77), već biraju elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika (elektorski koledž).
Taj čin je formalnost, zato što elektori gotovo bez izuzetka glasaju za kandidata koga su predstavljali na izborima, odnosno za Trampa ili Bajdena.
Zbog toga se pobjednik zna odmah poslije izbora.
U svakoj od 50 saveznih država bira se onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD, najmanje tri.
Kada glasaju, birači se opredjeljuju za čitavu grupu elektora jedne stranke u određenoj saveznoj državi.
Svaka država nosi onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD, dok Distrikt Kolumbija daje tri člana elektorskog koledža.
Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi "dobija" sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski.
Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podijele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.
Na sjutrašnjim izborima, pobjednik je takoreći već poznat u 37 od 50 saveznih država u kojima je biračko tijelo čvrsto naklonjeno Trampu ili Bajdenu, bivšem potpredsjedniku SAD (2009-2017) i dugogodišnjem senatoru.
U preostalih 13 moguća je pobjeda oba kandidata, zbog čega se nazivaju "kolebljive države" (swing states).
To su Teksas (38 elektora), Florida (29), Pensilvanija (20), Ohajo (18), Džordžija (16), Mičigen (16), Sjeverna Karolina (15), Arizona (11), Viskonsin (10), Minesota (10), Nevada (6), Ajova (6) i Nju Hempšir (4).
Da bi ostao u Bijeloj kući, Tramp mora da pobijedi u svim "kolebljivim državama" u kojima je, prema anketama i kladionicama, ili izjednačen s Bajdenom (Florida, Sjeverna Karolina, Arizona) ili je favorit (Teksas, Ohajo, Ajova, Džordžija), ali uz to mora da zadrži i dvije od tri ključne države Srednjeg Zapada (Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin) ili jednu od njih ako ona nije Viskonsin.
Bajden, da bi postao predsjednik, uz očekivane pobjede u Nevadi, Minesoti i Nju Hempširu, gdje važi za favorita, mora da osvoji i Pensilvaniju i Mičigen i Viskonsin, gdje mu i ankete i kladionice takođe daju jasnu prednost.
Ako u tome ne uspije, do ulaznice za Bijelu kuću moraće težim putem, osvajanjem Floride, Sjeverne Karoline ili Arizone, gdje je gotovo izjednačen s predsjednikom SAD, ili neke države u kojoj je Tramp favorit (Teksas, Ohajo, Ajova, Džordžija).
Presudna država, kao i uvijek kada je trka neizvesna, mogla bi da bude Florida.
Ako Bajden osvoji Floridu, njegova pobjeda na izborima je gotovo izvjesna, dok je Trampu ta država potrebna za ostanak u trci.
Uz Floridu, u žiži će biti i Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin, države koje su presudile izbore 2016. godine.
Iako je kandidatkinja demokrata Hilari Klinton u sve tri bila izrazit favorit, Tramp je u svakoj pobijedio sa manje od jedan odsto razlike.
Trampova pobjeda ne bi trebalo da bude dovedena u pitanje u takozvanim "crvenim" državama, među kojima su Aljaska, Montana, Ajdaho, Vajoming, Juta, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Nebraska, Kanzas, Oklahoma, Misuri, Arkanzas, Luizijana, Misisipi, Alabama, Tenesi, Kentaki, Indijana, Južna Karolina i Zapadna Virdžinija.
Bajden sa sigurnošću može da računa na pobjedu u "plavim" državama, u koje spadaju Havaji, Vašington, Oregon, Kalifornija, Kolorado, Nju Meksiko, Ilinois, Virdžinija, Merilend, Delaver, Nju Džersi, Njujork, Konektikat, Roud Ajlend, Masačusets, Vermont i Mejn, kao i u Distriktu Kolumbija.
Pobjedom u svim "crvenim" državama Tramp bi stekao 126 elektorskih glasova, a Bajden 213 pobjedom u svim "plavim", dok "u igri" ostaje 199 elektora.
Ako ni Tramp ni Bajden ne osvoje 270 elektora, predsjednika SAD biraće Predstavnički dom Kongresa SAD, što se nije dogodilo od 1824. godine.
Takva situacija moguća je jedino ako bi i Tramp i Bajden imali po 269 elektora.
Prema istraživanjima javnog mnjenja i portalima specijalizovanim za američku politiku, vjerovatnoća da će Bajden na sjutrašnjim izborima pobijediti Trampa kreće se između 80 i 95 odsto.
Kladionice, koje predviđanja zasnivaju i na uplatama igrača, daju manju vjerovatnoću pobjedi Bajdena, oko 65 odsto.
I ankete i kladionice su 2016. "vidjele" Hilari Klinton kao pobjednicu izbora, pa se sada mnogi pitaju može li Tramp ponovo da preokrene situaciju u svoju korist.
Protivnici instituta elektorskog koledža kao njegovu najveću manu ističu mogućnost da izbore izgubi predsjednički kandidat koji osvoji više glasova na nivou cijele zemlje.
To se dogodilo pet puta, tri puta u 19. vijeku (1824, 1876. i 1888. godine), zatim 2000. i na prethodnim izborima 2016. godine, kada je Klinton dobila oko tri miliona glasova više od Trampa na nivou cijele države, ali ne i većinu elektorskih glasova.
Pristalice postojećeg izbornog sistema navode da bi njegovom promjenom i ukidanjem elektorskog koledža države sa najvećim brojem stanovnika, kao što su Kalifornija i Teksas, imale presudan uticaj na ishod izbora i da bi bila ignorisana pitanja značajna za birače u manjim državama.
Uoči svakih neizvjesnih izbora u SAD, postoji bojazan da pojedini elektori na elektorksom koledžu neće glasati u skladu s voljom većine savezne države koja ih je izabrala, odnosno da neće glasati za kandidate koje predstavljaju.
Takvi "nevjerni elektori" do sada nisu imali uticaja na konačan ishod, ali ih je na prethodnim predsjedničkim izborima 2016. godine bilo više nego ikada ranije, čak sedam.
Dva su "izdala" Trampa, a pet Hilari Klinton.
"Nevjerni elektori" najčešće glasaju za nekog ko uopšte ne učestvuje na izborima, a svakako ne glasaju za rivalskog kandidata.
Ovogodišnju predizbornu kampanju obilježila je tema pandemije koronavirusa.
Tramp, protivnik restriktivnih mjera i zatvaranja ekonomije, često umanjuje značaj pandemije, tvrdi da će ona "nestati" i da u njegovom pristupu nije bilo grešaka.
Na njegovim masovnim skupovima rijetko ko nosi masku ili drži distancu.
Bajden konstantno optužuje Trampa za katastrofalno upravljanje zdravstvenom krizom koja je u SAD odnijela više od 236.000 života, i obećava oštre mjere protiv epidemije.
U kampanji su određeni značaj imala i rasna pitanja, poslije višemjesečnih antirasističkih protesta u američkim gradovima, i nasilja koje ih je pratilo.
Bajden je redovno optuživao Trampa da je rasista, dok je predsjednik SAD protivkandidatu spočitavao da je socijalista. Liberalni dio američke javnosti Trampu je izrazito zamjerio što je u prvoj televizijskoj debati s Bajdenom izbjegao da odgovori na pitanje da li je spreman da osudi bijele supremaciste (rasiste) i druge ekstremističke grupe s desnice.
Analitičari ocjenjuju da su realni izgledi da na izborima ukupno glasa rekordnih 150 miliona birača, što bi, gledano u procentima, bila najveća izlaznost na predsjedničkim izborima u SAD od 1908. godine.
Prije sjutrašnjih izbora, u SAD je bilo moguće glasati na biračkom mjestu i putem pošte.
U nekim saveznim državama glasanje unaprijed je bilo moguće jedino putem pošte, a ne i na biračkom mjestu.
Prema federalnom zakonu, brojanje takvih glasova ne počinje prije izbornog dana.
Savezne države su postavile različite rokove za slanje popunjenih glasačkih listića, što bi, u slučaju neizvjesne trke, moglo da dovede do toga da pobjednik ne bude poznat u izbornoj noći, odnosno u srijedu rano ujutru po centralnoevropskom vremenu.
Pravo da glasaju unaprijed iskoristila su oba kandidata.
Tramp je glasao na Floridi prije devet dana, a Bajden je izašao na izbore u srijedu u saveznoj državi Delaver.
Izbori se i danas, radi poštovanja tradicije, održavaju prvog utorka poslije prvog ponedjeljka u novembru, kako je odlučeno 1845. godine.
Prethodno su održavani u različitim danima između septembra i novembra.
Novembar je izabran zato što je tada žetva završena, a tadašnjoj većinski seoskoj populaciji u zemlji bio je potreban cio dan za put do sjedišta okruga, gdje se glasalo.
Utorak je izabran jer se time ostavljao jedan cio dan za put između nedjelje, koja se smatrala danom za odlazak u crkvu i odmor, i izbora.
Da izbori budu u utorak poslije prvog ponedjeljka odlučeno je sa ciljem izbjegavanja gužvi u sjedištu okruga prvog dana u mjesecu, kada su se obično sastajali lokalni sudovi, ili u srijedu, koja je često bila pijačni dan.
Tramp, rođen 14. juna 1946. godine u Njujorku, prije ulaska u politiku bio je uspješan biznismen čiju je karijeru obilježio posao s nekretninama.
Po završetku studija finansija i trgovine, zaposlio se u očevoj kompaniji koja je gradila stanove, a na njeno čelo došao je 1974. godine.
Kompanija je pod njegovim vođstvom izgradila luksuzne hotele, Tramp kulu, kockarnice, a posjedovao je i avio-kompaniju i profesionalni fudbalski tim.
Godine 2004. pokrenuo je popularni rijaliti program "Šegrt" (The Apprentice), čiji su se učesnici takmičili za posao u njegovoj kompaniji.
Prema Forbsovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu za 2020. godinu, Tramp je na 339. mjestu sa imovinom procijenjenom na 2,5 milijardi dolara.
Ima petoro djece iz tri braka.
Sa sadašnjom suprugom, slovenačkom manekenkom Melanijom Knavs, ima sina Barona, rođenog 2006. godine.
Bajden, rođen 20. novembra 1942. godine u Skrentonu u Pensilvaniji, aktivan je u američkoj politici 50 godina.
Nakon završenih studija prava kratko je radio kao tužilac, a u Senat SAD izabran je 1972. godine, sa svega 29 godina.
Mjesec dana pošto je izabran za senatora savezne države Delaver, u decembru 1972. godine, njegova tadašnja žena Nilija Hanter i jednogodišnja ćerka Naomi poginule su u saobraćajnoj nesreći, dok su njihovi sinovi, trogodišnji Bo i dvogodišnji Hanter teško povrijeđeni.
Uprkos tragediji, saradnici su ga ubijedili da se ne povlači iz Senata u koji je kasnije šest puta reizabran.
Sa drugom ženom Džil Džejkobs dobio je ćerku Ešli 1981. godine.
Godine 2015. doživio je još jednu tragediju, pošto je njegov stariji sin Bo umro od tumora na mozgu.
Bonus video:
