Glasovi na predsjedničkim izborima u SAD još se broje, a projekcija da li je pobijedio republikanac Donald Tramp ili demokrata Džozef Bajden trebalo bi da bude moguća u naredna dva dana.
Pobjednik predsjedničkih izbora još nije poznat pošto je razlika između Trampa i Bajdena mala, a u nekim saveznim državama još traje brojanje glasova pristiglih putem pošte, kako je glasalo više od 65 miliona birača.
Takođe, neke savezne države su propisale da su važeći i listići koji poštom stignu nakon izbornog dana, a oni se moraju sačekati zbog tijesnog rezultata i mogućeg uticaja na ishod izbora.
Sjeverna Karolina je odlučila da će biti važeći svaki glas koji stigne do 12. novembra, pod uslovom da je poslat najkasnije u danu izbora, dok Pensilvanija prima listiće do 6. novembra, trećeg dana poslije izbora.
Zogbi: Projekcije pobjednika u najboljem slučaju u noći sa četvrtka na petak
Američki istraživač javnog mnjenja Džon Zogbi rekao je da će projekcije pobjednika u najboljem slučaju biti u noći četvrtak na petak po centralnoevropskom vremenu, ali da to nije naročito realno.
"Mnogo glasova još treba prebrojati, očekujemo da će proces u Pensilvaniji, gdje je ostalo milion listića, prilično dugo trajati. Realniji scenario je da ćemo imati projekciju pobjednika u petak ili subotu", rekao je Zogbi u okviru onlajn programa Centra Stejt departmenta za inostrane medije.
Zogbi je međutim dodao da će u nekim državama potom uslijediti ponovno brojanje glasova i eventualne žalbe pred sudom.
"Ako ne bude osporavanja rezultata izbora pred sudom, onda ćemo krajem nedjelje znati ko je predsjednik SAD. Ali to je veoma nevjerovatno, pošto je Tramp rekao da će podnijeti žalbe Vrhovnom sudu SAD ako bude gubitnik", naveo je osnivač konsalting kompanije Zogbi stratidžiz (Zogby Strategies).
"Na obje strane postoje ljudi koji nisu spremni da prihvate pobjedu protivnika"
On je kazao da "ne bi bio iznenađen" kada bi na isti način postupio i Bajden, u slučaju da izgubi izbore.
"Na obje strane postoji određen broj ljudi koji nisu spremni da prihvate pobjedu protivnika. Uprkos Bajdenovoj ličnosti, oko njega ima ljudi koji neće obeshrabriti osporavanje glasova pred Vrhovnim sudom", rekao je Zogbi u okviru programa FPC "Virtuelna novinarska tura".
On je naveo da zbog tijesnog rezultata u više saveznih država treba očekivati ponovno brojanje glasova, što će proglašenje pobednika odložiti za još nekoliko dana.
"Potom, kako je Tramp obećao, biće žalbi pred Vrhovnim sudom zbog samog postojanja i brojanja mnogih glasova poslatih poštom, što potencijalno i vjerovatno dovodi do haosa", dodao je Zogbi.
On je rekao da u Ustavu SAD "jasno piše" da su izborni zakoni i procedure u nadležnosti saveznih država i da se Vrhovni sud može umiješati "jedino kada postoji kršenje nečijih prava".
Dodaje da za sada "ne razumije šta bi bila pravna ili ustavna osnova" za učešće Vrhovnog suda u izbornom procesu.
"Ne vidim kako su u ovom slučaju nečija prava prekršena glasovima koji su stigli poslije izbornog dana. Ako zakon kaže da je važeći glas koji dođe tri dana kasnije, ne razumijem čija se prava time krše. Imamo hiljade Amerikanaca koji žive u inostranstvu (i glasaju odatle), imamo ljude koji godinama glasaju poštom, i ti glasovi dolaze kasno i oni se normalno broje", kazao je Zogbi.
"Opasno je i proizvoljno da se zabrane ili ospore glasovi koji dolaze poslije izbornog dana"
Naveo je da su "očevi osnivači" SAD bili "potpuno jasni" u Ustavu, ali je dodao da "nije advokat" i da "nije plaćen da nađe način" za osporavanje zakona.
"Opasno je i proizvoljno da se zabrane ili ospore glasovi koji dolaze poslije izbornog dana, naročito kad je savršeno jasno da je većina tih glasova za kandidata demokrata", dodao je američki stručnjak.
On je rekao da bilo koja strana može da traži ponovno brojanje glasova, a da u nekim državama postoji obaveza automatskog ponovnog brojanja kada je razlika između kandidata mala.
Osporavanje legitimiteta izbora prvi put od vremena uoči Građanskog rata
Dodao je da očekuje ponovno brojanje glasova u nekoliko država.
Zogbi je kazao da su se SAD ove godine prvi put od 1850-ih, od vremena uoči Građanskog rata, suočile sa osporavanjem legitimiteta izbora.
"U pitanje je doveden legitimitet izbora, jedan kandidat osporava legitimitet naše demokratije. Demokratija ne može da funkcioniše ako neko ko izgubi kaže da ne prihvata poraz", naveo je.
Ocijenio je da u nestabilnoj situaciji, u vrijeme aktivnosti militantnih grupa ili antirasističkog pokreta "Crni životi su važni", "ne treba dolivati ulje na vatru".
Glasači se nisu opredjeljivali direktno za Trampa (74) ili Bajdena (77), već su birali elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika (elektorski koledž).
Pošto je taj čin formalnost, pobjednik se zna odmah poslije izbora.
Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi "dobija" sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski.
Prema agenciji Asošiejted pres, Bajden je do sada pobijedio u 22 od 50 saveznih država i Distriktu Kolumbija i "osvojio" 264 elektora, čime je došao nadomak pobjede.
Tramp je dobio u 23 savezne države i "skupio" 214 elektorskih glasova.
Pobjednik još nije poznat u pet saveznih država, Pensilvaniji (nosi 20 elektora), Džordžiji (16), Sjevernoj Karolini (15), Nevadi (6) i Aljasci (3).
Za pobjedu je potrebna podrška 270 od 538 elektora.
Bajden ima veće izglede u Pensilvaniji i Nevadi, dok je pobjeda Trampa očekivana u Džordžiji i Sjevernoj Karolini, a neupitna na Aljasci.
U Pensilvaniji, poslije 88 odsto obrađenih glasova, Tramp vodi sa 50,3 odsto, dok Bajden ima 48,5 odsto. Bajden ima veće izglede da osvoji Pensilvaniju, jer među preostalim glasovima, poslatim poštom, kandidat demokrata ima ubjedljivu prednost.
Bajden je u prednosti u Nevadi, gdje poslije 75 odsto obrađenih glasova ima 49,3 odsto, dok je Tramp dobio 48,7 odsto.
U Džordžiji, gdje je obrađeno 99 odsto glasova, Tramp vodi sa 49,5 odsto, dok Bajden ima 49,2 odsto.
Tramp vodi i u Sjevernoj Karolini, gdje poslije obrađenih 94 odsto glasova ima 50,1 odsto, dok Bajden ima 48,7 odsto
Povezani članci
Bonus video:
