Ako Donald Tramp ne osvoji drugi mandat, to bi bio prvi poraz jednog aktuelnog predsjednika u posljednjih 28 godina. Međutim, jedno je sigurno: pobijedio ili izgubio, on neće otići mirno, ocjenjuje „Njujork tajms“.
Njemu će ostati 76 dana na funkciji da iskoristi ovlašćenja po svom nahođenju i da se osveti nekima koje doživljava kao neprijatelje. Ljut zbog poraza, mogao bi smijeniti ili marginalizovati visoke zvaničnike koji mu nisu ispunili želje, uključujući direktora FBI Kristofera Reja i doktora Entonija Faučija, glavnog vladinog eksperta za zarazne bolesti, navodi američki list.
„Ako bude primoran da napusti Bijelu kuću 20. januara, Tramp će se vjerovatno pokazati kao otporniji nego što se očekivalo i gotovo sigurno ostati moćna i remetilačka sila u američkom životu“, piše list.
On je osvojio najmanje četiri miliona glasova više nego 2016. i zadržao podršku skoro polovine birača uprkos skandalima koji su obilježili mandat i pandemiji koja je odnijela više od 230 hiljada života.
To mu, kako se ocjenjuje u analizi, daje moć da igra ulogu koju drugi predsjednici koji nisu uspjeli da osvoje drugi mandat, poput Džimija Kartera i Džordža Buša, nisu igrali. Tramp odavno razmišlja o osnivanju svoje televizije kao konkurencije Foks njuzu, a nadavno je privatno natuknuo da bi se mogao ponovo kandidovati 2024, iako bi imao 78 godina. „Njujork tajms“ navodi i da mu Tviter, gdje ga prati 88 miliona ljudi, pruža mogućnost da bude uticajan glas desnice i potencijalno presudni faktor među republikancima u usponu. Ako pobijedi, demokrata Džozef Bajden će se suočiti sa teškom borbom s obzirom na to da su republikanci na putu da zadrže kontrolu u Senatu. To znači da će moći da blokiraju velike djelove njegovog legislativnog programa, uključujući reformu zdravstvene zaštite i borbu protiv klimatskih promjena. I u slučaju poraza, Tramp bi mogao pokušati da vrši pritisak na republikanske senatore da opstruiraju svaki korak Bajdenov korak.
Dok ne istupi nova generacija republikanaca, Tramp bi se mogao pozicionirati kao de fakto lider stranke, koji raspolaže izvanrednom bazom podataka o svojim pristalicama kojoj bi budući kandidati željeli da pristupe, piše „Njujork tajms“.
„Predsjednik Tramp ima najveću količinu podataka koju je neki političar ikad prikupio. To će još dugo uticati na izbore i politike“, rekao je Bred Parskejl, prvi menadžer njegove kampanje na proteklim izborima.
Iako su mu neki istaknuti republikanci okrenuli leđa, Tramp uživa snažnu podršku u stranci i, kako su pokazale izlazne ankete, osvojio je 93 odsto republikanskih glasova. On je takođe popravio rejting među crnacima i hispanoamerikancima u odnosu na 2016. uprkos često rasističkoj retorici. Uprkos pandemiji i razornim posljedicama po ekonomiju, 41 odsto birača je kazalo da im je bolje nego kad je preuzeo funkciju, dok je 20 procenata izjavilo da je u goroj situaciji.
Izlazna anketa CNN-a je pokazala da je ekonomija bila prioritetno pitanje za građane kada su birali predsjednika. Njih 49 odsto smatra da je ekonomija u dobrom ili odličnom stanju, a 48 odobrava način na koji se Trampova administracija borila protiv koronavirusa.
„Ako bude poražen, predsjednik će zadržati trajnu lojalnost birača stranke i novih birača koje je doveo u stranku“, kaže Sem Nanberg, strateg Trampove kampanje 2016. „Predsjednik Tramp će ostati heroj unutar republikanskog biračkog tijela. Pobjednik republikanskih predizbora 2024. biće ili Tramp ili kandidat koji najviše liči na njega.“
„Njujork tajms“ navodi da ne dijele svi republikanci ovakav stav. Iako nema sumnje da će se Tramp i dalje isticati na javnoj sceni, oni kažu da će stranka željeti da napravi otklon od njega ako izgubi i da će ostati upamćen kao anomalija.
„Nikad neće biti drugog Trampa“, rekao je bivši član Predstavničkog doma Karlos Kurbelo sa Floride. „Kopije neće uspjeti. On će postepeno blijediti, ali ožiljci od ovog burnog perioda američke istorije nikad neće nestati.“
Drugi predsjednici koji su izdržali jedan mandat ili manje - poput Džeralda Forda 1976, Kartera 1980. i Buša 1992, nisu bili naročito aktivni na političkoj sceni nakon napuštanja Bijele kuće, piše „Njujork tajms“. Ford je kratko razmišljao o povratku, Karter je povremeno kritikovao svoje nasljednike a Buš je vodi kampanju za sinove, ali niko od njih dugo ostao značajna politička snaga u stranci.
Tramp ne bi mogao da podnese da ostane upamćen kao gubitnik i da bi izbjegao takvu sudbinu, on je u srijedu pokušao da ubijedi pristalice da su izbori pokradeni, samo zato što se prebrojavaju legalni glasački listići. „Tajms“ ocjenjuje da mu očigledno nije puno značila činjenica da nije tačno to što tvrdi.
„On je stvorio narativ da bi opravdao sudske sporove koje čak i republikanski pravnici smatraju neosnovanim i, ako ne uspiju, da se predstavi kao mučenik kojeg nisu kaznili birači, nego su ga pokrale nevidljive zle sile“, navodi se u analizi.
Tramp je mjesecima, kako su se smanjivale njegove šanse za reizbor, govorio savjetnicima, nekad u šali, a nekad ne, da će u slučaju da izgubi odmah objaviti da će se ponovo kandidovati 2024, navodi njujorški list. Dva savjetnika, dodaje se, predviđaju da će on održati riječ ako propadnu njegove žalbe sudovima i bude poražen.
Tramp i neki članovi njegove porodice 2016. su pominjali osnivanje medijske kuće, nešto poput „Tramp TV“, a ta ideja se provlačila i ove godine.
„Nema sumnje da je on jedna od političkih figura koje izazivaju najviše podjela u modernoj istoriji. Pristalice ga obožavaju, a oponenti mrze. Ne postoji sredina kad je Tramp u pitanju“, kazao je Toni Fabricio, jedan od Trampovih istraživača javnog mnjenja.
Dugačak spisak prevara
Tramp ima dugu istoriju optužbi za prevaru. Njegova sestra je tvrdila da je našao nekoga da umjesto njega polaže prijemni ispit za fakultet. Ćerke ljekara iz Kvinsa tvrde da je njihov pokojni otac napisao Trampu dijagnozu okoštavanja u stopalu kako bi ga zaštitio od slanja u rat u Vijetnamu. To je navodno bila usluga Donaldovom ocu Fredu Trampu. Njegove poslovne aktivnosti često su ga uvlačile u sudske sporove.
Tramp je svojevremeno platio 25 miliona dolara studentima njegovog Univerziteta Tramp da poravna optužbe za prevaru. Njegova humanitarna fondacija je zatvorena pošto su vlasti otkrile „šokantan obrazac nezakonitih radnji“. Učestovao je u sumnjivim poreskim šemama tokom 1990-ih, uključujući primjere direktne prevare, prema istrazi „Njujork tajmsa“. A njegov bivši advokat Majkl Koen tvrdi da je namjestio dvije onlajn ankete u Trampovu korist.
Predsjednik je preživio sve to, i niz bankrota i drugih neuspjeha, a kao slavna ličnost i populista stekao je auru pobjednika koju je njegovao, piše „Njujork tajms“. U analizi se podsjeća da je Tramp, od vremena kada se bavio nekretninama i rijaliti televizijom, 30 godina bio dio svijeta američke pop kulture i iznova se pojavljivao u filmovima, TV emisijama i svojim knjigama.
Za milione ljudi je bio simbol bogatstva. Kao zvijezdu popularnog TV programa, Amerikanci su ga upoznali mnogo prije nego što se kandidovao za funkciju. „A kada je to učinio, način na koju su ga njegovi bučni skupovi povezali sa pristalicama pokazao je koliki je on zapravo kulturni fenomen“.
Bonus video:
