Uticaj nove vakcine protiv kovida-19 značajnije će se osjetiti na proljeće sljedeće godine, a život bi se mogao vratiti u normalu do sljedeće zime, kazao je jedan od njenih tvoraca.
Profesor Ugur Sahin, jedan od osnivača njemačke kompanije BioNTech koja je prošle nedjelje saopštila da je efikasnost njihove vakcine razvijene u saradnji sa američkom kompanijom “Fajzer” iznad 90 odsto, takođe je podstakao nade da bi vakcina mogla smanjiti transmisiju virusa, što bi rezultiralo „dramatičnim smanjenjem broja slučajeva“.
U intervjuu za BBC profesor Sahin je kazao da očekuje da će dodatne analize potvrditi da će vakcina smanjiti prenos između ljudi i zaustaviti razvoj simptoma kod vakcinisanih osoba.
„Uvjeren sam da će se transmisija smanjiti vakcinom koja ima tako visok stepen efikasnosti - ne 90 odsto, možda 50 odsto - ali ne treba zaboraviti da bi čak i to rezultiralo dramatičnim smanjenjem širenja pandemije“, kazao je on za BBC.
Kada su prošlog ponedjeljka objavljeni preliminarni podaci o uspješnosti “Fajzerove” i “BioNTechove” vakcine, ser Džon Bel profesor medicine na Oksfordu je kazao da bi se život mogao vratiti u normalu do proljeća. „Vjerovatno sam prvi koji će to reći, ali ja to kažem sa priličnim uvjerenjem“, kazao je.
Međutim, Sahin tvrdi da će biti potrebno duže vremena. „Ukoliko sve bude išlo po planu, dostava vakcine će početi krajem ove i početkom sljedeće godine“, kazao je on. On tvrdi da je cilj dostaviti više od 300 miliona doza širom svijeta do sljedećeg aprila.
Veći uticaj, prema njegovim riječima, dogodiće se kasnije. „Ljeto će nam pomoći jer će stopa zaraze pasti, a od suštinske važnosti je da ostvarimo visoku stopu vakcinacije do ili prije jeseni i zime sljedeće godine“. „Uvjeren sam da bismo u tom slučaju mogli imati normalnu zimu sljedeće godine“.
Sahin je kazao da su što se tiče neželjenih efekata vakcine do sada zabilježeni uglavnom blagi i umjereni bol na mjestu ubrizgavanja vakcine koji traje nekoliko dana, dok su pojedini učesnici studije imali blago povišenu tempereturu takođe tokom par dana. „Nijesmo zabilježili ozbiljne neželjene efekte koji bi rezultirali zaustavljanjem studije“, dodao je. Njegova vakcina je jedna od 11 koje su trenutno u posljednjoj fazi testiranja.
U međuvremenu, broj zaraženih i umrlih raste širom svijeta, a u Italiji, koja je bila među najteže pogođenim državama u prvom talasu, juče je prijavljeno skoro 34 000 novih slučajeva i 546 mrtvih.
Sjeverni region Lombardije ostaje najteže pogođena oblast u Italiji sa 8 060 novih slučajeva zaraze.
U Rumuniji su vlasti naredile kontrolu svih odjeljenja za intenzivnu njegu nakon što je u požaru u jednoj bolnici, gdje se liječe zaraženi od kovida u subotu stradalo deset osoba. Požar je izbio u prostoriji intenzivne njege u bolnici na sjeveroistoku zemlje i proširio se na susjednu prostoriju. Šest intubiranih pacijenata je povrijeđeno i prebačeno u drugu bolnicu. Dežurni ljekar, koji je zadobio teške opekotine pokušavajući da spasi pacijente od požara prebačen je juče u bolnicu u Belgiji.
I prije pandemije, zdravstveni sistem u Rumuniji je bio pod pritiskom usljed rasprostranjene korupcije, nestručnosti i politizovanog menadžmenta.
Njemački ministar ekonomije Peter Altmajer kazao je za nedjeljnik „Bild“ da Njemci treba da se pripreme za još 4 ili 5 mjeseci oštrih mjera kako bi zaustavili širenje zaraze i poručio građanima da ne očekuju brzo popuštanje mjera. „Ne možemo priuštiti jo-jo zaključavanje sa ekonomijom koja se stalno otvara i zatvara“.
Njemačka je uvela niz mjera nazvanih „blago zaključavanje“ kako bi obuzdala drugi talas zaraze. U okviru tih mjera restorani su zatvoreni, dok su škole i prodavnice otvorene. Altmajer je upozorio da Njemačka ne smije da prebrzo popušta mjere. „Ukoliko ne želimo da imamo 50 000 slučajeva dnevno, kao što je to bio slučaj sa Francuskom prije nekoliko nedjelja, treba da poštujemo postojeće mjere a ne da konstantno spekulišemo o tome koje mjere možemo popustitit“, kazao je on.
Njemačka policija je upotrijebila vodene topove na skupu protiv restriktivnih mjera organizovanom u Frankfurtu u subotu veče i na kraju rastjerala okupljene jer nijesu poštovane mjere poput nošenja maski i socijalne distance.
U pojedinim gradovima Francuske, gdje su na snazi oštre mjere, katolički vjernici su juče održavali mise na otvorenom u znak protesta protiv ograničenja u okviru kojih su zabranjena okupljanja u crkvama.
U Nantu, gdje se nalazi jedna od najpoznatijih katedrala, desetine ljudi su noseći maske klečali i molili se na trgu kako bi podržali pozive na održavanje crkvenih službi.
„Za nas je ovo veoma teško. Kao da nam je neko oduzeo hranu. Potrebna nam je naša duhovna hrana. Kada nam uskratite mise, to je kao da nam oduzmete hranu“, kazao je za Rojters Žerom Dušesn jedan od učesnika protesta u Nantu.
Ranije ove godine vjerska okupljanja u Francuskoj rezultirala su velikom klasterima. Policija je tokom vikenda pojačala kontrole u Parizu kako bi se pobrinula da se građani pridržavaju novih mjera.
Broj zaraženih i umrlih od koronavirusa raste i na Balkanu.
U Srbiji je juče saopšteno da je tokom 24 sata još 20 osoba preminulo od posljedica infekcije korona virusom, a registrovana su 3.482 nova slučaja zaraze.
Premijerka Srbije Ana Brnabić je ranije juče saopštila da će od sjutra biti uvedene pooštrene mjere, na osnovu kojih će svi ugostiteljski objekti osim apoteka i benzinskih pumpi morati da budu zatvoreni od 21 sat do 5 sati ujutru.
Hrvatska je juče prijavila da je zaraza korona virusom potvrđena kod još 2.362 osobe i da su od posljedica infekcije umrle još 43 osobe.
Bonus video:
