Stav SAD prema Iranu mogao bi se promijeniti s administracijom novoizabranog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) čemu se nada i Evropa, ali obnova iranskog nuklearnog sporazuma neće biti jednostavna, ne samo što bi odlazeći predsjednik mogao dodatno zakomplikovati odnose, već i zbog podozrivosti u samom Teheranu, kao i među najbližim saveznicima Vašingtona na Bliskom istoku, pišu svjetski mediji.
Prepreke za oživljavanje JCPOA
Iako je na početku predsjedničke utrke Džo Bajden rekao da će vratiti SAD nuklearnom sporazumu s Iranom ako Teheran to isto učini, a Iran poručio da će se vratiti sporazumu kada Vašington ukine sankcije, oživljavanje sporazuma bi moglo biti teže no što se čini, ukazuje Vašington post (The Washington Post).
Teoretski, povratak sporazumu Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA) koji su 2015. potpisale Kina, Francuska, Njemačka, Iran, Velika Britanija, Sjedinjene Države i Rusija - trebao bi biti jednostavan. No, ocjenjuje list, unutrašnja politika u obje zemlje i regionalna razmatranja promijenile su se u odnosu na period kada je sporazum iz kojeg su se SAD, odlukom Donalda Trampa (Trump), povukle 2018.
Iran vjerovatno neće odmah biti u vrhu prioriteta Bajdenove administracije naročito zbog brojnih izazova s kojima se mora suočiti, poput borbe protiv pandemije izazvane korona virusom, oživljavanja ekonomija i obnove savezništva u svijetu. Nakon 20. januara, dodaje vašingtonski list, ipak je moguće vidjeti pozitivne signale ka Teheranu, odnosno Bajden bi mogao ukinuti Trampovu zabranu izdavanja viza za nekoliko zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom (uključujući Iran), a administracija može izdati smjernice koje bi Iranu mogle olakšati pristup medicinskim potrepštinama.
Čak i ako se Bajden odluči na trenutni povratak u JCPOA, iranski vrhovni čelnik Ali Hamenei i dalje je duboko sumnjičav prema Vašingtonu, a Trampovo povlačenje iz sporazuma očito je potvrdilo njegove stavove da je Amerika dvolična, dodaje Vašington post. Iranski predsjednički izbori u junu 2021. mogu se pokazati dodatnom preprekom naročito jer Hamenei i drugi tvrdolinijaši smatraju da bi povratak u JCPOA mogao poremetiti njihovu prednost na izborima.
Teheran je također pozvao Sjedinjene Države da finansijski nadoknade štetu nanesenu strogim sankcijama koje je uveo Tramp - zahtjev koji je vjerovatno usmjeren na to da odvrati Vašington od mogućeg širenja pregovora na iranski raketni program i aktivnosti u regiji. Američki prijatelji na Bliskom istoku, posebno Izrael i Saudijska Arabija također će se snažno usprotiviti povratku dogovora jer vjeruju da je JCPOA premalo učinio da ograniči iranski nuklearni program a njihovo protivljenje bi moglo ugroziti održivost dogovora.
Saudijski prijedlog
Saudijski ministar vanjskih poslova Faisal bin Farhan Al-Saud izjavio je za američku televiziju CNBC da je kampanja "maksimalnog pritiska" predsjednika Trampa postavila temelje za novi sporazum s Iranom, te da bi Saudijska Arabija trebala biti "partner" Sjedinjenim Državama u bilo kakvim budućim razgovorima s Iranom.
Saudijska Arabija nastoji se udružiti s američkom administracijom na potencijalnom novom sporazumu, koji ne samo da će ograničiti iranske nuklearne aktivnosti, već će nastojati riješiti njegovu "regionalnu zloćudnu aktivnost", rekao je Al-Saud u intervjuu za CNBC naglasivši da bi se takav sporazum mogao nazvati "JCPOA ++".
Al-Saud smatra da bi se tim sporazumom moglo tražiti i rješavanje pitanja iranskih balističkih projektila i drugih programa naoružanja, te posebno pitanje iranskog "naoružavanja militantnih grupa bilo da se radi o Hutijima u Jemenu ili određenim grupama u Iraku, Siriji ili Libanu ili šire". Saudijski ministar vanjskih poslova naglasio je dugogodišnje partnerstvo koje njegova zemlja ima sa Sjedinjenim Državama i da će sarađivati s bilo kojom administracijom. U međuvremenu, odnos nove administracije sa Saudijskom Arabijom je teže predvidjeti, ukazuje CNBC ističući da je Bajden kritikovao kršenja ljudskih prava od strane Saudijske Arabije rekavši da će ponovo procijeniti veze s kraljevstvom, prijeteći da će zaustaviti prodaju oružja naciji i učiniti ih, kako je opisao, "parijom kakva jesu". CNBC podsjeća kako je sporazum Irana i svjetskih sila iz 2015. Tramp nazvao "najgorim dogovorom u istoriji", te je nakon povlačenja SAD iz JCPOA uvodio sve oštrije sankcije Iranu nazivajući to "kampanjom maksimalnog pritiska". Te su sankcije uzrokovale pad vrijednosti iranskog rijala za petinu njegove bivše vrijednosti u odnosu na dolar, a bruto domaći proizvod (BDP) zemlje smanjivao se za oko šest odsto tri uzastopne godine.
Sastanak ministara u Berlinu
Nastojeći da ožive iranski nuklearni sporazum, ministri vanjskih poslova tri evropske države sastali su se ove sedmice kako bi razgovarali o saradnji s nadolazećom administracijom Džoa Bajdena, izrazivši nadu da će SAD ukinuti sankcije Teheranu koji bi zauzvrat trebao prestati s kršenjem sporazuma koji ograničava njegove nuklearne aktivnosti, piše Gardijan (The Guardian).
Ministri vanjskih poslova Njemačke Hajko Mas (Heiko Maas), Francuske Žan-Iv Le Drian (Jean-Yves Le Drian) i Dominik Rab (Dominic Raab) iz Velike Britanije sastali su se kod Berlina kako bi razgovarali o tome kako bi "daljnji pristup koji uključuje sve potpisnike JCPOA, a možda i novu američku administraciju, mogao izgledati". Cilj je, tvrdi neimenovani diplomata, vratiti JCPOA natrag na prvobitni cilj - ukidanje iranskog nuklearnog programa.
Službeni pregovori između Bajdenovog tima i Evrope još ne mogu započeti ali, ukazuje Gardijan, Njemačka, Francuska i Velika Britanija, poznate kao E3, pozvane su da djeluju kao posrednici između SAD-a i Irana. Neki evropski zvaničnici smatraju kako bi E3 mogla lakše posredovati u dogovoru kojim bi Iran brzo okončao kršenje sporazuma, a američki predsjednik ukinuo ekonomske sankcije izvršnim ukazom. Sporazum bi se, dodaje list, mogao privremeno postići sa ili bez američkog formalnog povratka u JCPOA.
Međutim, možda postoje prepreke za tako brz formalni povratak na sporazum, ako bi Iran tražio garancije, naglašava Gardijan dodajući da je prošle sedmice iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif sugerisao da će Iranu možda trebati garancije prije nego što će dopustiti SAD-u da se pridruži starom JCPOA.
Njemački zvaničnici također su dodali da će Evropa razmotriti svoj odgovor u slučaju da Donald Tramp u posljednjim danima svoje administracije izvede iznenadni napad na iranska nuklearna postrojenja. Vendi Šerman (Wendy Sherman), američka vodeća pregovaračica o iranskom sporazumu 2015. godine, izjavila je prošle sedmice da nuklearni sporazum "visi o koncu" u posljednjim mjesecima Trampove administracije te da bi Bajdenov tim morao vrlo brzo započeti konsultacije s evropskim partnerima.
Maksimalan pritisak kao strategija eskalacije
Trampova administracija je u posljednje tri godine provodila strategiju maksimalnog pritiska na Iran uvođenjem sve oštrijih sankcija koje su imale ozbiljan ekonomski uticaj na Iran, ali nisu uspjele natjerati Teheran na novu rundu pregovora kakve je Vašington tražio, napisao je u svom osvrtu za Indipendent (The Independent), saradnik think-tanka Difens prajoritiz (Defence Priorities) iz Vašingtona, Danijel Depetris (Daniel DePetris).
Sankcije su, napisao je Depetris u rubrici ‘Glasovi’ (Voices), zakomplikovale sposobnost Irana da uvozi osnovne potrepštine poput hrane i lijekova, dok su finansijski resursi zemlje u inostranstvu zamrznuti. Kao posljedica sankcija, iranski izvoz sirove nafte opao je za najmanje 40 odsto u odnosu maj 2018. godine.
Američki kreatori politike pretpostavili su da će finansijske nevolje s vremenom prisiliti iransko vodstvo da se vrati za stol za novu rundu pregovora. Ipak, ističe Depetris za londonski list, do razgovora nije došlo već su Iranci na maksimalan pritisak odgovarali maksimalnim otporom te su - pokazuju podaci Međunarodne agencije za atomsku energiju - zalihe obogaćenog urana u Teheranu preko deset puta veće nego što su bile prije vašingtonskih sankcija.
Maksimalni pritisak u svojoj osnovi je strategija eskalacije, ukazuje Depetris ističući kako je jedino što američka politika iznjedrila bio samouništavajući ciklus "milo za drago" između Vašingtona i Teherana koji je gotovo rezultirao sukobom početkom godine. U konačnici, hoće li Vašington ponovo ući u nuklearni sporazum manje je važno za američku sigurnost od toga da li SAD i Iran mogu zajedno raditi na pronalaženju puta prema deeskalaciji u cjelini.
Bajden ne bi smio gubiti vrijeme na preokret politike svog prethodnika, već bi uz posrednike mogao poslati jasnu poruku Teheranu da su SAD spremne za usvajanje skromnijeg aranžmana - djelomično ublažavanje sankcija za djelomično ograničenje nuklearne energije s ciljem da obje nacije izbjegnu neprijateljstva koja su izbila u januaru 2020. Vraćanje odnosa na stabilnu stazu bio bi mali ali značajan korak na putu ka zdravijoj vanjskoj politici, napisao je Danijel Depetris u rubrici ‘Glasovi’ londonskog lista Indipendent.
Bonus video:
