Prve vakcine za kovid-19 uskoro će dobiti odobrenje za upotrebu, a svijet će pokazati da li je dorastao izazovu koji podrazumijeva najbržu moguću proizvodnju, distribuciju i vakcinaciju milijardi ljudi širom svijeta - od velikih gradova sa odličnim bolnicama u industrijalizovanom svijetu do gradića i sirotinjskih četvrti u zemljama u razvoju.
Biće to logistički izazov, projekat razmjera sa kakvim se čovječanstvo do sada nije suočilo, a pored zaštite javnog zdravlja vakcine bi trebalo da odigraju ključnu ulogu u oporavku ekonomija.
Svjesni toga, lideri bogatih zemalja su unaprijed naručivali milijarde potencijalnih vakcina smatrajući ih strateškom prednošću u ravni sa vojnim oružjem.
Čak i prije nego što je ijedna vakcina proizvedena, sklopljeni su ugovori vrijedni milijare dolara.
„Pristup vakcinama je šansa za jačanje savezništava, političke pozicije i prestiža“, kazala je još ljetos za „Politiko“ Suri Mun iz Centra za globalno zdravlje u Ženevi.
Tako je pitanje vakcina, od čisto zdravstvenog i ekonomskog, postalo i političko, čak geopolitičko pitanje, a svojevrsna „geopolitika vakcine“ odigrava se pred očima svijeta.
Države koje prve dođu do vakcina prve će moći da ukinu restriktivne mjere, otvore škole i restorane i pokrenu ekonomije.
Oni koji kontrolišu pristup najboljim vakcinama dobiće moć i uticaj
Njemački „Špigl“ u članku u kojem piše o političkim i geopolitičkim aspektima proizvodnje i distribucije vakcina navodi primjer trvenja u Brazilu gdje je guverner Sao Paola Žoao Dorija posljednjih nekoliko mjeseci činio sve što je u njegovoj moći kako bi što je moguće prije dobio pristup kineskoj vakcinu koju je proizveo Sinovak.
Oko 120.000 doza će biti dostupno Brazilcima čim ova vakcina bude odobrena, a ukoliko kampanja vakcinacije bude uspješna ovaj konzervativni političar će moći da je koristi za jačanje svoje reputacije u predsjedničkjoj kampanji za dvije godine.
„Špigl“ piše da vjerovatno zbog toga što Doriju smatra opasnim rivalom, brazilski predsjednik Žair Bolsonaro pokušava da sabotira njegov plan vakcinacije i okreće javno mnjenje protiv „kineske vakcine“.
Ministarstvo zdravlja, koje je pod kontrolom Bolsonarove vlade, već je jednom odložilo isporuku vakcina a Bolsonaro preferira onu koje su razvili Oksfrod i AstraZeneka iako one vjerovatno neće biti dostupne prije marta.
Vakcina je postala sredstvo moći i na globalnom nivou.
„Ne postoji zemlja ili kompanija koja nije djelovala nacionalistički kada su u pitanju vakcine“, kazao je za „Špigl“ Stiven Ekso-Krajšer iz organizacije „Van“, koja je analizirala sporazume između farmaceutskih kompanija i G-20 država.
Eksperti strahuju da usljed ograničenih proizvodnih kapaciteta mnoge zemlje u razvoju će u najgorem scenariju za vakcinaciju morati da čekaju do 2024. godine.
Sa druge strane pandemija, prema riječima Dmitrija Trenina iz Karnegi centra u Moskvi, nudi priliku pojedinim državama da se pozicioniraju kao proizvođaći javnog dobra i stoga steknu veći uticaj nego što su to bile u prilici tokom 20. vijeka kroz ideologiju.
”Cilj inicijative Kovaks je plemenit, ali kritičari tvrde da ima nedostatke jer nije utvrđeno kojim redom i kada države primaju vakcine
Države koje imaju svoje proizvodne kapacitete i resurse biće u ogromnoj prednosti.
„Ukoliko nam je kovid-19 išta pokazao, to je da je svijet sebičan“, kazala je još u julu Karlin Kleijer, koordinatorka za vanredne situacije u organizaciji Ljekari bez granica.
„Nikada nijesam vidjela tako prljavi, mafijaški uličarski mentalitet kakav sam vidjela proteklih mjeseci prilikom nabavke maski“. A logistika iza stvaranja zaliha maski je u poređenju sa onom koja je potrebna za vakcine relativno jednostavna.
„U prvoj godini nakon otkrića vakcine, jednostavno neće biti dovoljno doza za sve“, kazala je za „Politiko“ Čarli Trast, šefica programa vakcinacije „Velkam trast“. „Stoga mehanizmi za pravedno raspoređivanje resursa će biti od ključne važnosti“, kazala je ona.
Upravo to bi trebalo da bude jedna od misija Kovaksa, globalne inicijative koja ima za cilj uspostavljanje makar neke ravnoteže između bogatih i siromašnih. Inicijativu predvode Svjetska zdravstvena organizacija, Gavi savez za imunizaciju i Koalicija za inovacije i spremnost protiv epidemija (CEPI).
Kovaks je zasnovan na zamisli da države i privatni donatori uplaćuju u fond, koji bi zatim zahvaljujući zajedničkoj tržišnoj moći, mogao pregovarati bolje uslove sa proizvođačima vakcina.
Nabavljena vakcina bi zatim bila distribuirana da svaka država učesnica može da vakciniše 20 odsto populacije.
Kovaks je angažovao UNICEF, koji ima iskustva u kampanjama vakcinacije počev od malih boginja do tuberkuloze da kupi dvije milijarde doza i milijardu špriceva do kraja 2021. i isporuči ih siromašnim zemljama.
EU se obavezala da će donirati novac u ove svrhe, kao i Fondacija Gejts i vlade skoro svih industrijalizovanih zemalja, uz izuzetak SAD tokom mandata Donalda Trampa.
Kina je u početku oklijevala, ali se na kraju pridružila inicijativi.
Cilj Kovaks inicijative je plemenit, piše „Špigl“ ali navodi da tek treba da se vidi da li može biti brzo implementiran.
Kritičari tvrde da do sada nije utvrđen raspored, i da se ne zna precizno koje zemlje će primiti vakcine od Kovaksa, kojim redom niti koliko doza vakcine će dobiti i kada.
Jedan visoko ranginarni operativac u jednoj međunarodnoj NVO kazao je da je vrlo vjerovatno da će proizvođači vakcine prvo obraditi porudžbine velikih mušterija prije nego što počnu da se bave siromašnijim zemljama.
Njemački nedjeljnik navodi da već postoje znaci da se svijet dijeli na vakcinacione blokove.
Indijski farmaceutski preduzetnik Adar Punavala vjeruje da će vakcine na bazi nove tehnologije iRNK biti primarno dostupne bogatim industrijalizovanim zemljama - ne samo zbog zahtjevnog načina transporta i skladištenja na niskim temperaturama - već i zbog cijene od 20 do 25 dolara po dozi.
AstraZeneka odlično posluje u Latinskoj Americi i šest država tog regiona će snabdjeti sa ukupno 216 miliona doza vakcina u 2021. godini.
Istovremeno, ljevičarske vlade u državama poput Argentine i Meksika se oslanjaju na rusku vkacinu Sputnjik V.
Bjelorusija i Uzbekistan su takođe izrazile interesovanje.
Prema SZO, trenutno nema bilateralnih sporazuma između afričkih država i proizvođača vakcina.
Međutim, eksperti za vakcinacije su za „Špigl“ kazali da su pojedinačne ponude upućene afričkim vladama i da će ih vjerovatno biti još od proizvođača u Kini, Rusiji i Indiji.
Vlade su dosadašnjim ponašanjem pokazale da su spremne da koriste vakcine kao nagradu za dobro ponašanje, ali i kao sredstvo represije
Vakcine će afričkim vladama vjerovatno biti ponuđene po nižim cijenama a zauzvrat će biti traženi ustupci, poput lakšeg pristupa tržištu.
Kina, sa druge strane, koristi svaku priliku da širi zonu svog uticaja.
Peking je ponudio kredite bukvalno svakoj latinoameričkoj državi za kupovinu kineskih vakcina i obećao je da će prioritet u snabdijevanju dati Africi i Filipinima.
Kao izraz zahvalnosti, filipinski predsjednik Rodrigo Duterte je nedavno kazao: „Jedna dobra stvar kod Kine je to što ne morate da molite. Loša stvar kod zapadnih država je što se sve svodi na profit, profit, profit“.
Činjenica da je pandemija trenutno obuzdana u Kini i da je rizik od infekcije tamo skoro ravan nuli znači da kineske farmaceutske kompanije Sinofarm, Sinovak i KanSino ne mogu da u svojoj zemlji testiraju efikasnost vakcine.
Usljed toga oni su potpisali ugovore o testiranju i proizvodnji sa više od deset drugih država. Uključeni su Brazil, Saudijska Arabija i Peru, kao neki od najvažnijih snabdjevača Kine sirovinama, kao i države koje imaju prijateljske odnose sa Pekingom poput Srbije i Pakistana, navodi „Špigl“.
Kanada je, međutim, imala potpuno drugačije iskustvo sa Pekingom. Kompanija KanSino je prvobitno željela da u toj zemlji sprovodi treću fazu kliničkog testiranja svoje vakcine, ali se to nikada nije dogodilo.
Vakcina je šest nedjelja zadržavana na kineskoj carini dok KanSino nije krajem avgusta otkazao testiranje u Kanadi.
Kineske vlasti nijesu objasnile zašto nijesu pustile pošiljku.
Međutim, njemački list piše da je moguće objašnjenje to što su odnosi Kine i Kanade naglo pogoršani nakon što je Kanada, na zahtjev SAD, uhapsila finansijsku direktorku kompanije Huavej Menk Vanžou 2018. a Kina zauzvrat dvoje kanadskih državljana držala kao taoce.
Kanada je, međutim, uprkos ovome obezbijedila više doza vakcina po glavi stanovnika nego ijedna druga zemlja na svijetu.
„Špigl“ zaključuje da ova epizoda ukazuje na još jedan aspekat, a to je da vakcina može biti upotrijebljena kao nagrada za dobro ponašanje, ali i kao sredstvo represije.
Ko treba da bude prvi vakcinisan?
U teoriji, svako na svijetu ko želi da se vakciniše protiv kovida-19 trebalo bi da je u prilici da to i učini.
Međutim, tokom većeg dijela 2021. godine, potražnja za vakcinama će značajno nadmašivati ponudu, predstavljajući ogromnu dilemu za vlade, koje će morati da odluče ko će biti prvi vakcinisan, a ko mora da čeka.
Portal „Politiko“ navodi da već postoje brojni sukobi mišljenja kada su u pitanju planovi vlada oko toga ko će imati prioritet u imunizaciji.
Da li je domar u bolnici izložen većem riziku od pedijatra u predgrađu?
Da li vozač kamiona koji predstavlja veliki rizik od širenja virusa treba da ima prioritet u odnosu na 50-godišnjaka sa dijabetesom?
„Cilj je ukloniti najveći rizik, jer to donosi najbolje rezultate“, kazao je za „Politko“ Tom Kenjon, bivši direktor Centra za globalno zdravlje, koji je naveo primjer vozača kamiona u Africi kao ključnih za širenje virusa.
Ozbiljna pitanja se pokreću i u pogledu pravičnosti.
„Ništa nećemo postići ukoliko se zdravi 20-godišnjak u Nju Džersiju vakciniše prije zdravstvenog radnika na prvoj liniji fronta u Sudanu“, kazala je Kejt Elder iz organizacije Ljekari bez granica.
Budući da će se vakcinacija vjerovatno sprovoditi van bolnica - potvrđivanje da primalac ima određeno medicinsko stanje će se uglavnom zasnivati na bazama podataka ili na riječi, budući da ne postoji lak način da specijalista potvrdi hronično stanje.
Prošle kampanje vakcinacije su pokazale da postoji visok rizik od mita i favorizovanja.
Jedan kanadski zdravstveni radnik je 2009. godine optušten zbog toga što je slavnim hokejašima omogućavao rani pristup vakcinama protiv H1N1.
Mnoge vlade još nijesu precizno utvrdile plan vakcinacije, međutim istraživanje koje je sproveo portal „Politiko“ pokazalo je da će prioritet uglavnom imati zdravstveni radnici i starija populacija.
Bonus video:
