Novoizabrani predsjednik SAD Džozef Bajden suočava se sa sve neizvjesnijom situacijom po pitanju Irana, višedecenijskog američkog protivnika kog Vašington u najvećoj mjeri okrivljuje za nestabilnost na Bliskom istoku.
Bajdena, koji 20. januara treba da stupi na dužnost, čeka problem s Iranom, koji svakim danom postaje sve složeniji, a tome su doprinijeli i provokativni potezi Teherana i nekoherentne akcije odlazećeg predsjednika SAD Donalda Trampa.
Trampov tim je prošle sedmice poslao u Persijski zaliv bombardere B-52, kao odgovor na navodno iransko planiranje napada, a zatim je preinačio odluku o vraćanju u SAD jedinog američkog nosača aviona na Bliskom istoku.
Iran je u ponedjeljak objavio da je obnovio proces obogaćivanja uranijuma do 20 odsto, čime krši međunarodni nuklearni sporazum sa velikim silama iz 2015. godine, a zatim je zaplijenio tanker, koji je u Persijskom zalivu plovio pod južnokorejskom zastavom i uhapsio članove posade.
Ta dva poteza Teherana, svega dvije nedjelje uoči inauguracije Bajdena, ugrožavaju njegove planove da SAD ponovo postanu dio nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, koji je Tramp napustio 2018. godine i ponovo uveo oštre sankcije Iranu.
Tenzije su izrazito povišene nekoliko nedjelja unazad, prije svega zbog očekivanja Vašingtona da će Iran izvesti osvetnički napad na prvu godišnjicu ubistva generala Kasema Solejmanija, 3. januara, koje je naredio Tramp.
Iako ni obogaćivanje uranijuma ni zapljena broda ne djeluju kao potezi povezani s ubistvom Solejmanija, oni jesu dodatno podigli tenzije u dugo vremena nestabilnom regionu.
Zabrinutosti doprinosi činjenica da jedan jedini pogrešan potez ili svjesna provokacija imaju potencijal da dovedu do rata.
Znakova da SAD planiraju napad na Iran nema, iako je Tramp rekao da bi odgovorio na svaki napad Teherana ili njemu bliskih paravojnih formacija u Iraku koje su raketirale baze u kojima su američki vojnici.
Scenario koji brine američke vojne zvaničnike je napad Irana, u Iraku ili drugdje u regionu Persijskog zaliva, na koji bi Tramp odgovorio, što bi moglo da izazove širi ratni sukob.
To je dio razloga zbog kojeg je Vašington ipak odlučio da zadrži jedini nosač aviona u regionu, gdje je poslat u maju 2019. godine, kada je Bijela kuća prvi put objavila da Iran planira napade na američko osoblje.
Ta krajnje neobična odluka vršioca dužnosti ministra odbrane Kristofera Milera, da naredi povratak nosača aviona, a potom da ga zadrži u regionu, djeluje kao protivteža nastojanju Centralne komande SAD da ubijedi Iran da neće platiti cijenu za eventualni napad na američke snage.
Nosač aviona "Ju-Es-Es Nimic" bukvalno je krenuo put SAD kada je dobio naredbu da se okrene i vrati nazad.
Otkazivanje naredbe da nosač aviona bude vraćen u SAD iznenadio je neke funkcionere Ministarstva odbrane, što nagovještava da je odluka možda donijeta u Bijeloj kući, a ne kao rezultat novih argumenata vojnih zvaničnika.
SAD su u posljednja dva mjeseca tri puta slale bombardere B-52 u Persijski zaliv, poslednji put 30. decembra.
Ti direktni letovi iz SAD služili su da pokažu vojnu snagu, odnosno, koliko brzo bombarderi mogu da stignu do Bliskog istoka.
Bajdenov tim je odbio da komentariše najnoviji razvoj događaja oko Irana i šta bi on mogao da znači za planove buduće administracije.
Međutim, Bajden i njegovi glavni savjetnici su objavili kakav će pristup zauzeti prema Iranu, a na vrhu liste je da se Teheran privoli da ponovo počne da poštuje odredbe sporazuma iz 2015. godine kojim je ograničen razvoj iranskog nuklearnog programa.
Takođe, Bajdenov tim namjerava da proširi taj sporazum, kako bi njegov dio postali i potezi Irana koji nisu vezani za nuklearni program.
S druge strane, Iran navodi da će ponovo početi da poštuje odredbe jedino ako se SAD ponovo pridruže sporazumu i ukinu sankcije koje je Tramp uvodio Teheranu u prethodne dve godine.
Bajdenovi savjetnici istovremeno navode da Iran ne može da računa na ukidanje sankcija dok ne počne ponovo da poštuje sporazum.
Najnoviji potezi Irana, zajedno s Trampovim pokazivanjem vojne moći, komplikuju diplomatske akcije i povećavaju rizik od pogrešne procjene, naročito u vrijeme visokih tenzija između Irana i njegovih susjeda.
Povećane tenzije na Bliskom istoku mogle bi da otežaju nastojanja Bajdenove administracije da agresivnije usmjeri vojsku prema Rusiji i Kini.
Bonus video:
