Oštra rasna nejednakost Sjedinjenih Američkih Država demonstrirana je kada su pretežno bijelci, pristalice Donalda Trampa, bez problema upali u Kapitol i izašli sa minimalnim neposrednim posljedicama, smatraju građani Vašingtona, aktivisti i političari, uključujući novoizabranog predsjednika Džoa Bajdena.
Nedovoljno obezbjeđenje i ograničen odgovor policije, uprkos nedjeljama promovisanja protesta Trampovih sljedbenika koji je izazvao nerede, bili su u oštroj suprotnosti sa uglavnom mirnim protestom “Životi crnaca su važni” (BLM) u Vašingtonu prije šest mjeseci.
Izgrednici su probili barikade, lomili prozore, grabili suvenire i šetali kroz prostorije Kongresa, pri čemu su se neki fotografisali sa policajcima.
Neki su nosili trofeje dok su izlazili iz zgrade u kojoj su smješteni Predstavnički dom i Senat.
“Majka mi je rekla da bih bila upucana da sam ja to uradila”, kazala je Rojtersu Beatris Mando, koja je prisustvovala protestima BLM prošle godine.
“U pravu je. Bilo bi na stotine mrtvih, ako ne i više, da su tu grupu činili crnci”. Bajden se u govoru u četvrtak složio da je u pitanju sušta suprotnost.
“Niko mi ne može reći da prema grupi BLM, da je protestovala juče, ne bi postupali potpuno drugačije u odnosu na rulju nasilnika koja je upala u Kapitol”, rekao je.
Demonstracije protiv rasne nepravde koje su ljetos zahvatile SAD počele su u maju nakon ubistva Džordža Flojda, crnca koji je umro kada mu je policajac iz Mineapolisa skoro devet minuta koljenom pritiskao vrat.
U Vašingtonu, učesnici tih protesta su kazali da su tretirani znatno drugačije. “Policajci su bili na svakoj raskrsnici, kod svakog spomenika, u Kapitolu, ispred Bijele kuće”, kazala je Ebi Koneho (29).
Demonstranti BLM u Vašingtonu se se suočili sa kordonima maskiranih pripadnika Nacionalne garde kod Linkolnovog memorijala u junu, kada je Tramp obećao da će se suočiti sa bezakonjem “huligana” i “bandita”.
Jedne večeri, policija je, mašući palicama, ispalila suzavac, dimne bombe i gumene metke da rastjera mirne demonstrante ispred Bijele kuće, kako bi Tramp mogao da dođe do obližnje crkve i fotografiše sa se Biblijom u ruci.
“Tretirali su nas kao neprijatelje. Gdje je taj bijes bio u srijedu? Zašto su ti ljudi tretirani kao prijatelji?” kazala je Koneho.
“Vidjeli smo nadmoć bijelaca u akciji”, kazala je Makija Grin, organizatorka BLM u Vašingtonu.
Grupe bijelih suprematista predstavljaju “najuporniju i najsmrtonosniju prijetnju” nasilnog ekstremizma proteklih godina, izjavio je Trampov vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost Čad Volf na saslušanju u Kongresu u septembru.
Čarls Mekini, profesor istorije na Rouds koledžu u Tenesiju, kaže da su je ono što se u srijedu dogodilo Vašingtonu podsjetnik na “ogromne razlike” u tome kako policija tretira crnce i bijece.
“Odgovor policije bio je jasan prikaz sistemskog rasizma. To je bio prikaz privilegovanosti bijelaca”, kazao je Mekini.
Kakva je budućnost Trampovog pokreta
Upad naoružanih Trampovih pristalica u Kapitol učinio je da najveća svjetska demokratija izgleda kao banana republika, ocjenjuje Daniel Bajman iz Brukings instituta.
Koliko god nadrealno ta epizoda djeluje, još veće pitanje je da li su to posljednji trzaji “korumpirane i anarhične” administracije ili nagovještaj buduće borbe, kaže Bajman, ističući da može biti tačno i jedno i drugo.
On je saglasan da je upad u jedan od najprepoznatljivijih simbola američke moći ogroman bezbjednosni propust. Policija, koja se oštro obračunava sa pripadnicima pokreta “Životi crnaca su važni” i pažljivo priprema da spriječi moguće napade Al kaide, očigledno nije bila spremna za mješavinu bijelih suprematista, antivladinih ekstremista, teoretičara zavjere i drugih Trampovih pristalica koje su se otvoreno organizovale da “spale Distrikt Kolumbija do temelja” kako bi poništili izbore po nalogu predsjednika, kaže Bajman, profesor Univerziteta Džordžtaun.
“Zamislimo da je grupa džihaidista na interentu pozvala pristalice da uzmu oružje, okupe se u Vašingtonu i zauzmu Kongres? Svakako bi bili spriječeni. Obavještajni i policijski zvaničnici bi na društvenim mrežama prikupili podatke o planiranom kriminalu i identifikovali opasne pojedince i uhapsili ih. Ako to iz nekog razloga ne bi uspjelo, odgovor policije bi bio agresivan i odlučan. Ipak, zato što su Trampovi mitinzi redovno obilježeni nasiljem i zato što predsjednik koristi zapaljivu retoriku, političari i policija su možda oguglali na prijetnju koja bi mogla doći od njegovih najekstremnijih pristalica”, navodi Bajman u članku za američki časopis “Forin afers”.
On ističe da je haos u srijedu pokazao i koliko je teško policiji, vojsci i drugim snagama bezbjednosti da djeluju u izuzetno političkom okruženju. Kada Tramp ohrabruje nasilje i demonizuje političke protivnike, on skoro da onemogućava bezbjednosnim zvaničnicima da djeluju, a da se to ne protumači kao zauzimanje strane u domaćem političkom sporu, piše američki profesor.
Dobra vijest je, kako kaže, to što će Trampov odlazak iz Bijele kuće biti veliki korak naprijed. FBI i Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost su proteklih godina već pojačali fokus na antivladino nasilje, ali je administracija kočila snažniji odgovor, kaže Bajman. Ističe da je fokus, umjesto na ekstremiste među Trampovim pristalicama, bio na manje opasnim pokretima poput Antife.
“Pošto Tramp ode, policija i ostali će moći da rade svoj posao a da ne moraju da razmišljaju hoće li ih predsjednik podržati, kritikovati ili pokušati da iskoristi njihove akcije”, smatra Bajman.
Možda je najveće pitanje koje napad na Kapitol nameće budućnost pokreta koji je Tramp stvorio, kaže profesor. Odlazeći predsjednik je mobilisao milione Amerikanaca, od kojih mnogi nisu bili politički aktivni. Pokret “Učinimo Ameriku ponovo velikom” (MAGA) nije posebno organizovan, ali je dobro umrežen, i unutar njega ideje brzo kruže, često preko društvenih mreža. Ima aspekte kulta, ali koristi i nacionalizam, populizam, bijeli suprematizam, i niz teorije zavjera, uključujući bizarni svijet Kjuanona (QAnon).
Bajman podsjeća da je Tramp odavno prihvatio teorije zavjere i ocjenjuje da one čine njegove najvatrenije pristalice i opasnim i nepredvidivim. Te teorije mogu navesti male grupe ili pojedince da sami krenu na one koje doživljavaju kao neprijatelje, poput novinara ili političara. “Sjeme nelegitimnosti koje je Tramp posijao, urodiće ružnim plodovima u budućnosti i SAD bi trebalo da se pripreme za nove nemire u mjesecima i godinama pred nama”, smatra Bajman.
Društvene mreže mogu usporiti širenje dezinformacija i u tome bi trebalo da budu još agresivnije, poručuje američki profesor.
On izlječenje vidi u tome da se Republikanska stranka radikalno distancira od Trampa.
“Nemojte se na to kladiti jer, iako su su ga neki odgovorni republikanci osudili zbog podsticanja nasilja, brojni su oni koji pokušavaju da ostanu na njegovoj strani, govoreći o ‘izbornim nepravilnostima’. Ako misle da je to održiva pozicija, u zabludi su. Makar za neke gnjevne i zavjerenički nastrojene Trampove pristalice, nelegitimni izbori opravdavaju nasilje. Kada se zakonodavci igraju s tom vatrom da bi se dodvorili Trampu, svi se opeku”, zaključuje Bajman.
Obožavatelji osuđuju nasilje, ali ne krive Trampa
Trampove pristalice u duboko konzervativnim djelovima Teksasa i Džordžije, u razgovoru sa reporterima Rojtersa osudili su nasilje od srijede, ali ne smatraju predsjednika odgovornim.
Kazali su da razumiju bijes koji je izazvao nasilje, te da su i sami ljuti zbog, kako vjeruju, namještenih izbora na kojima je pobijedio Bajden.
Oni za nasilje krive ljevičarske demonstrante - bez ikakvih dokaza - i gaje slabu nadu da će se duboko podijeljena zemlja ujediniti u skorije vrijeme. I niko od njih dvadesetak koji su govorili za britansku agenciju nije spreman da okrene leđa Trampu, koji tvrdi da je pobijedio na izborima trećeg novembra. Sudovi su odbacili njegove nepotkrijepljene tvrdnje o krađi izbora.
Edi Emerson (67) iz Teksasa kaže da mu se ne sviđa nasilje koje je video na televiziji, ali je frustriran, kako kaže, licemjernim onih koji osuđuju nerede, a žmure na nasilje na protestima “Životi crnaca su važni” prošlog ljeta.
“Šta je sa Portlandom? Kada ljevičari stoje iza nasilja, oni samo izražavaju svoje mišljenje, kreativnost”, kaže Emerson.
“Tramp nije političar”, kaže Emerson iz grada Lamisa. “Poslali smo ga da oslobodi Vašington od močvare, ali se močvara oslobodila njega. Što se mene tiče, u močvaru sada spada Republikanska stranka, zajedno sa demokratama”.
Ensli Pejn, 34-godišnja majka dvoje djece iz ruralnog grada Homer u Džordžiji, kaže da se za napad na Kapitol ne može kriviti jedna osoba.
“Niko od nas ne vjeruje u nasilni aspekat onoga što se desilo u srijedu. Jesmo li svi vlasnici oružja? Apsolutno. Da li svi podržavamo NRA (udruženje vlasnika oružja)? Apsolutno. Ali, da idemo naoružani da napadnemo Kapitol? Ne.”
Ona je govorila strastveno u ime grupe zaposlenih u prodavnici poljoprivrednih mašina za farme koje čine ekonomsku okosnicu Homera i okolnih gradova.
“Ljudi dolaze do tačke gdje osjećaju - na ljevici, desnici ili između - da se njihov glas ne čuje”, kazala je Pejnova, opisujući ovonedjeljno nasilje kao uvod u dalje cijepanje društva. Ona je poručila da su Trampove pristalice umorne od toga da ih pogrešno etiketiraju kao neuke, nasilne ili rasiste.
“Tužna sam zbog ovoga što se dešava u mojoj zemlji, ali to je samo uvod u ono što će doći jer ljudi ne razumiju šta se događa i ne znaju više u šta da vjeruju,” izjavila je za Rojters.
Pristalicama poput Pola Sančeza, 50-godišnjeg vodoinstalatera iz Lamise, teško je da zamisle da bi se obični Trampovi glasači upustili u nasilje.
“Antifa i ‘Životi crnaca su važni’ i sva ta gomila je mjesecima pravila haos u gradovima širom zemlje, a demokrate ih nisu baš osudile”, kazao je Sančez. “Stvarno sam ljut, ali neću da uništim nečiju kuću, niti da zapalim neku radnju”. U Laboku, oko 90 km od Lamise, Aven Doriti, 22-godišnji stražar, kaže da se može očekivati samo još veća borba pošto Bajden dođe na vlast.
“Govorim o građanskom ratu. Situacija u SAD će se prilično intenzivirati”, rekao je za Rojters.
Pelosi: Neuravnoteženi predsjednik ne može biti opasniji
Predsjednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi razgovarala je juče sa glavnim američkim vojnim komandantom o preduzimanju mjera koje će osigurati da Tramp ne provocira neprijateljstva ili naredi nuklearni napad u danima do isteka mandata 20. januara.
Pelosi je u pismu demokratskim poslanicima navela da je razgovarala sa generalom Markom Milijem, načelnikom Združenog generalštaba, o tome koje su mjere raspoložive za obuzdavanje predsjednika.
“Situacija sa ovim poremećenim predsjednikom ne može biti opasnija, i moramo učiniti sve što možemo da zaštitimo američki narod od njegovog neuravnoteženog napada na našu zemlju i našu demokratiju”, kazala je Pelosi u pismu kolegama.
Tramp je ranije juče rekao da neće prisustvovati Bajdenovoj inauguraciji, prekidajući dugogodišnju tradiciju u američkim predsjedničkim tranzicijama.
Bonus video:
