Odluka administracije Donalda Trampa (Trump) da među svojim posljednjim potezima jemenske pobunjenike Hutije proglasi terorističkom organizacijom, mada ima više simboličan značaj, mogla bi eskalirati nasilje i pogoršati humanitarnu krizu u Jemenu, ali i zakomplikovati diplomatske aktivnosti na Bliskom istoku dolazeće administracije Džoa Bajedna (Joe Biden), pišu svjetski mediji.
Moguće implikacije
Potez američkog predsjednika Donalda Trampa da proglasi jemenski pokret Huti inostranom terorističkom organizacijom mogao bi, upozoravaju humanitarne organizacije, poremetiti mirovne napore i otežati dostavu neophodne pomoći u zemlji u kojoj raste strah od gladi, ističe Rojters (Reuters).
Američki državni sekretar Majk Pompeo (Mike) izjavio je u nedjelju, 10. januara, da će Kongres biti obaviješten o njegovoj namjeri da proglasi Hutiije terorističkom organizacijom, što će, dodaje Rojters, biti među završnim aktima Trampove administracije prije inauguracije Džoa Bajdena za predsjednika 20. januara.
Ujedinjeni narodi pokušavaju ponovno pokrenuti političke pregovore kako bi okončali rat između Hutija i vojne koalicije predvođene Saudijskom Arabijom. Jedna od mogućih implikacija odluke Trampove administracije je da bi pobunjenički pokret mogao prekinuti pregovore sa Saudijskom Arabijom o prekidu vatre širom zemlje što bi, ocjenjuje Rojters, moglo dovesti eskalacije nasilja.
Pompeo je rekao da Sjedinjene Države planiraju uspostaviti mjere koje bi omogućile određene humanitarne aktivnosti i uvoz hrane i lijekova u Jemen, u kojem se više od 80 odsto stanovništva oslanja na pomoć dok su milioni ljudi na ivici gladi.
No, naglašava Rojters, agencije za pomoć ističu da takve dozvole često nisu postizale željeni efekt budući da banke i osiguravajuće firme strahuju od kršenja sankcija, naročito jer je za dostavu pomoći najčešće potrebna dozvola koju izdaju Huti koji su de facto vlast na sjeveru zemlje.
Opisujući američki potez kao "kontraproduktivan i opasan", čelnik humanitarne politike Oksfam (Oxfam) Skot Pol ( Scott Paul) pozvao je novoizabranog predsjednika Bajdena da po stupanju na dužnost opozove odluku o proglašenju pokreta Huti u Jemenu terorističkom organizacijom. Huti poriču da su marionete Irana i kažu da se bore protiv korumpiranog sistema.
Mogući izazovi Bajdenove administracije
Ako američki Kongres ne blokira odluku Trampove administracije, Huti će se naći na američkoj crnoj listi 19. januara - dan prije Bajdenove inauguracije, čiji su se pomoćnici nadali da će ponovo pokušati pokrenuti okončanje razornog šestogodišnjeg rata u Jemenu u kojem je smrtno stradalo hiljade ljudi, uglavnom civila, a milioni su raseljeni, ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Pompeov potez usmjeren na jemenski pobunjenički pokret mogao bi, prema ocjeni AFP-a, također zakomplikovati Bajdenova obećanja o naporima za obnovu diplomatije s Iranom i preispitivanjem američkog saveza sa Saudijskom Arabijom, koja je na čelu krvave ofanzive protiv Hutija u susjednom Jemenu i čija je kampanja vazdušnih udara uključivala civilne ciljeve.
Američki zvaničnici i analitičari kažu da je Iran naoružao Hutije s kojima je šiitska klerikalna država vjerski srodna, no neki stručnjaci propituju opseg te saradnje i smatraju da je Teheran prvenstveno zainteresovan za ometanje Saudijske Arabije, dodaje AFP.
U otvorenom pismu Pompeu prošlog mjeseca, penzionisani američki diplomati, uključujući šestoricu bivših ambasadora u Jemenu, također su izrazili sumnju u tvrdnje da je jemenski pokret Huti ispunio zakonsku definiciju terorističke organizacije.
"Zapravo, proglašavanje pokreta Huti (terorističkom organizacijom) smatrat će se politički motivisanim i podrijet će vjerodostojnost američkih protuterorističkih programa i politika koji služe kao prva linija obrane naše nacije", napisali su.
Simboličan potez
Odluka Stejt departmenta da Hutije proglasi terorističkom organizacijom možda je više simbolična i predstavlja jedno od posljednjih poteza odlazeće administracije protiv protivnika Saudijske Arabije, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times) i naglašava da potez prvenstveno pobuđuje strah od povećanja gladi u jednoj od najsiromašnijih zemalja na svijetu.
Nije jasno kako će teroristička oznaka zaustaviti Hutije, koji ratuju sa vladom u Jemenu koju podržava Saudijska Arabija kojoj je Trampova administracija pružala obavještajne podatke i omogućila kupovinu oružja vrijednog milijarde dolara, uprkos neselektivnim bombardovanjima koja su usmrtila civile i drugim vojnim zločinima koji bi, ističe list, mogli biti kvalifikovani kao ratni zločini.
Uvrštavanje na popis inostranih terorističkih organizacija znači da će borci unutar relativno decentraliziovanog pokreta biti odsječeni od finansijske podrške i drugih materijalnih resursa koji se usmjeravaju kroz američke banke ili druge američke institucije. Međutim, dodaje list, glavni pokrovitelj pokreta Huti je Iran, koji nastavlja slati podršku uprkos američkim sankcijama, čineći učinak proglašenja pobunjenika terorističkom organizacijom više simboličnim nego oštrim potezom.
Ipak, naglašava njujorški list, za ostatak Jemena ta odluka će sasvim sigurno pogoršati dostavu humanitarne pomoći naročito u sjevernom i zapadnom dijelu zemlje, koji je pod kontrolom Hutiija i gdje živi većina od 30 miliona stanovnika. Pobunjenici također kontrolišu glavni grad Sanu i dijelove strateškog lučkog grada Hudajdah, gdje se iskrcava veliki dio humanitarne pomoći iz cijelog svijeta.
Prema tvrdnjama UN-a, gotovo polovina djece u Jemenu trpi posljedice zbog pothranjenosti, upozoravajući da je zemlja "u neposrednoj opasnosti od gladi kakvu svijet nije vidio decenijama". Generalni sekretar UN, Antonio Gutereš (Guterres) je krajem novembra prošle godine pozvao "sve one koji imaju uticaj" da ne poduzimaju radnje koji bi mogle pogoršati ionako tešku situaciju čije će posljedice "neograničeno odjekivati u budućnosti".
Smanjena sredstva pomoći
Smanjenje pomoći Trampove administracije i drugih zapadnih zemalja, čiji je cilj spriječiti jemenske pobunjenike da preusmjeravaju ili blokiraju sredstva, pogoršava humanitarnu krizu ukoja se već smatra najtežom na svijetu, piše Vašington post (The Washington Post).
Prošlogodišnja obećanja u ukupnom iznosu od 1,61 milijardi dolara bila su manja za polovinu od finansiranja 2019. godine, a stotine miliona dolara koje su obećali donatori još nisu plaćena, navodi UN-ov humanitarni ured za Jemen. Najmanje 15 od 41 programa Ujedinjenih naroda smanjeno je ili zatvoreno, a dodatni programi mogli bi se zatvoriti u narednim mjesecima ako ne bude primljeno više sredstava, kažu zvaničnici UN-a.
U martu prošle godine Trampova administracija suspendovala je najmanje 73 miliona dolara pomoći nakon što je optužila Hutije za preusmjeravanje i ometanje pomoći. I drugi zapadni donatori slijedili su njihov primjer, naglašava list. Ipak, prema tvrdnjama USAID-a, Sjedinjene Države su i dalje najveći donator Jemena, dok podaci UN-a ukazuju kako je američki doprinos u 2020. od 530 miliona dolara iznosio oko 60 odsto doprinosa iz 2019. godine.
Šef UN-ovog humanitarnog ureda u Jemenu, Ejden Oleiri (Aidan O'Leary), rekao je da bi nedostatak finansiranja mogao rezultirati suspenzijom hitne pomoći za hranu za pet miliona ljudi i osnovnom zdravstvenom zaštitom za devet miliona ljudi, uključujući više od pola miliona pothranjene djece. Pad ekonomije, najezda skakavaca i razorne poplave, kao i širenje korona virusa pojačale su humanitarne nevolje, rekli su humanitarni radnici.
Danas više od 24 miliona ljudi u Jemenu treba humanitarnu pomoć, uključujući više od 12 miliona djece, tvrde iz UNICEF-a čije je istraživanje u oktobru prošle godine pokazalo da su stope akutne pothranjenosti djece mlađe od pet godina u nekim dijelovima Jemena najveće ikad zabilježene. Prema Oksfamu, dodaje Vašington post, polovina svih medicinskih ustanova uništena je ili ne radi. Kolera, denga i druge bolesti razbili su imunološki sistem miliona ljudi, čineći ih ranjivijima na korona virus.
Bonus video:
