Izraelski muzičar Aviv Gefen u ponedjeljak je održao koncert prvi put od početka pandemije.
“Ovdje se večeras dešava čudo”, rekao je Gefen publici koju je činilo 300 osoba, sa maskama i na socijalnoj distanci.
Koncertu blizu Tel Aviva, međutim, mogli su da prisustvuju samo građani koji su pokazali “zelenu propusnicu” kao dokaz da su vakcinisani ili da su se oporavili od kovida-19.
Izrael sprovodi najbrži program vakcinacije u svijetu. Sada je suočen sa izazovom sa kojim će i druge države morati da izađu na kraj: kako uravnotežiti javno zdravlje i prava osoba koje nisu vakcinisane.
Te odluke će uticati na sve djelove društva - od škole i radnog mjesta do kulture i bogosluženja.
U Izraelu, gdje vakcinacija nije obavezna, samo je oko polovine odraslih primilo prvu od dvije doze vakcine. Država od 9,3 miliona stanovnika ove nedjelje je počela otvaranje ekonomije nakon godine lokdauna i rada na daljinu.
Međutim, nevakcinisani nemaju pristup nekim aktivnostima, što je naljutilo oko koji ne mogu da se imunizuju iz zdravstvenih razloga, ili to odbijaju iz principa. Neki poslodavci već planiraju da nevakcinisanima zabrane dolazak u kancelariju, što bi ih, kako strahuju grupe za ljudska prava, moglo koštati posla. Sindikati predlažu rješenja poput testiranja na kovid-19 svakih 72 sata.
“Već sam se pomirila sa činjenicom da neću biti pozvana na neke događaje ili da mi neće biti dozvoljeno da uđem na mjesta za zabavu,” kaže za Rojters Hila Bar, vlasnica preduzeća koja sumnja u medicinsku nauku i ne planira da se vakciniše.
Druge države će vjerovatno proučiti iskustvo Izraela da vide kako rješava pitanja o balansiranju individualnih prava sa obavezama iz oblasti javnog zdravlja, piše Rojters.
“Ko god se ne vakciniše, biće zapostavljen”, upozoravao je ministar zdravlja Juli Edelstin proteklih nedjelja.
On je jasno stavio do znanja da nedavno uvedene privilegije za vakcinisane - uključujući pristup pozorištima, teretanama i odmaralištima duž Mrtvog mora - čine inicijativu da se imunizuju.
Neki aktivisti i poslodavci, međutim, brinu što parlament još nije usvojio nijedan novi zakon koji reguliše povratak zaposlenih u kancelarije ili nudi zaštitu nevakcinisanima, govoreći da će to primorati poslodavce sa sami smišljaju pravila.
Početna rasprava o smjernicama i zakonima pokazuje da poslodavci, vlasti i sudovi stavljaju brigu za zdravlje ispred zahtjeva pojedinaca, navodi Rojters.
“Mobileye”, jedinica “Intela” u Jerusalimu, kaže da nevakcinisanim radnicima neće biti omogućeno da dolaze na posao od 4. aprila, ali da mogu da rade od kuće ako im njihovi to zadaci dozvoljavaju.
Ta kompanija predviđa da se neće vakcinisati oko 10 odsto od njenih 1.500 zaposlenih. Ako budu morali da dolaze na posao, moraće da pokažu negativan PCR test koji nije stariji od 48 sati.
“Naša odgovornost je da kancelarije budu bezbjedne jer je zdravlje naših zaposlenih i njihovih porodica na prvom mjestu”, naveo je izvršni direktor Amnon Šašua u mejlu radnicima.
Studija objavljena u srijedu pokazala je da vakcina Fajzer-Bajontek koja se koristi u Izraelu, za 94 odsto smanjuje simptomatske slučajeve među Izraelcima koji su je primili. Neki zvaničnici privatno procjenjuju da 10 odsto Izraelaca starijih od 16 godina - oko 650.000 ljudi - nema namjeru da se vakciniše.
Čak bi i postavljanje pitanja zaposlenima jesu li vakcinisani moglo narušiti privatnost medicinskih podataka, kažu neki aktivisti borbe za ljudska prava, ukazujući na moguće posljedice po građanske slobode sa mogućim epilogom pred izraelskim sudovima.
“Pitanje je kako da ponovo otvorimo tržište, ekonomiju i život, a da ne naškodimo ljudima koji ne mogu ili neće da se vakcinišu,” kaže Šaron Abraham-Vajs, izvršna direktorka Udruženja za građanska prava u Izraelu (ACRI).
“Teret će snositi ranjivi ljudi, oni koji nisu u sindikatima, privremeni radnici”, kazala je Abraham-Vajs, pozivajući na nove zakone.
I poslovni lideri zahtijevaju nove zakone. Ministarstvo zdravlja nije odgovorilo na pitanje Rojtersa da li je u pripremi zakon koji nevakcinisanima nudi zaštitu radnog mjesta.
Neke velike trgovinske grupe su počele da sastavljaju smjernice za svoje članove, uključujući Udruženje proizvođača Izraela, koje predstavlja 1.800 kompanija koje zapošljavaju skoro pola miliona radnika.
Članovi grupe “ne jure ljude na ulici da im zabodu špric u rame i primoraju da se vakcinišu,” iako čine sve što mogu da ih ohrabre, rekao je predsjednik te grupe Ron Tomer.
Međutim, prema pravnom mišljenju koje je ta grupa tražila, članovi mogu da pitaju zaposlene jesu li su vakcinisani, što je “bezbjednosna mjera” kako bi spriječili prenošenje zaraze, a ne zahtjev za ličnu medicinsku informaciju.
U mišljenju je navedeno i da bi poslodavci trebalo da preduzmu razumne korake kako bi nevakcinisanima omogućili da rade od kuće ili u odvojenom zaštićenom prostoru, ali oni koji to nisu u mogućnosti mogu biti poslati na neplaćeno odsustvo ili, u krajnjem slučaju, otpušteni.
“Ako ne želite da primite vakcinu, to je u redu... zaposleni ima pravo da zaštiti privatnost. Ali, sa druge strane, postoje prava javnosti, poslodavaca, klijenata - ljudi kojima pružamo usluge,” rekao je Rojtersu autor mišljenja, istaknuti advokat za radno pravo Nahum Fajnberg.
Nudeći moguće rješenje, najveći izraelski sindikat, Histadrut, predložio je da nevakcinisani radnici koji ne mogu da rade od kuće svakih 72 sata svojim poslodavcima pokažu negativan test na koronavirus.
Izrael je u nedjelju pokrenuo sistem “zelene propusnice” koji daje određene privilegije građanima koji su primili obje doze vakcine ili su se oporavili od kovida-19. Ta država je nedavno postigla sporazum sa Grčkom i Kiprom da međusobno priznaju zelene bedževe, a očekuje se još takvih dogovora koji podstiču turizam, prenio je AP.
Neki poslodavci već planiraju da nevakcinisanima zabrane dolazak u kancelariju, što bi ih, kako strahuju grupe za ljudska prava, moglo koštati posla
Izraelski parlament je u srijedu usvojio zakon koji ministarstvu zdravlja omogućava da otkriva imena osoba koje se još nisu vakcinisale. Prema toj odluci, imena se mogu proslijediti ministarstvima obrazovanja, rada, socijalnog staranja i socijalnim službama, kao i lokalnim vlastima, “sa ciljem da se tim organima omogući da ohrabruju ljude da se vakcininišu”. ACRI se usprotivio tom zakonu, tvrdeći da krši prava na privatnost.
Fakultet prva na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu objavio je stav da je regulisanje procesa vakcinacije “pitanje javnog zdravlja, a ne privatno medicinsko”.
Postojeći izraelski zakoni daju ministarstvu zdravlja pravno ovlašćenje da nameće restrikcije nevakcinisanima i čak da obavezuje na vakcinisanje u nekim slučajevima, navedeno je u mišljenju fakulteta.
“Od onih koji ispune obavezu da se vakcinišu ne bi trebalo tražiti da snose trošak onih koji su odlučili da to ne učine,” kazao je David Enoh, profesor filozofije prava na Hebrejskom univerzitetu.
Prioritet privilegovanima
Većina država nema dovoljno vakcina, dok bogate zemlje brzo napreduju u borbi protiv koronavirusa i nekih novih sojeva.
“Osnovno načelo ljudskih prava je pravičnost i nediskriminacija,” kaže za AP Lorens Gostin, profesor na Univerzitetu Džordžtaun i direktor SZO Centra za globalno zdravstveno pravo.
“Na globalnom nivou postoji ogromna moralna kriza pravičnosti jer će države sa velikim prihodima poput Izraela, SAD ili članica EU, vjerovatno dostići kolektivni imunitet do kraja ove godine. U mnogim državama sa niskim prihodima, sa druge strane, većina ljudi neće dobiti vakcinu još puno godina. Da li zaista želimo da damo prioritet ljudima koji već imaju toliko privilegija?”
Prvobitni cilj inicijative Kovaks bio je da siromašnim državama obezbijedi vakcine otprilike u isto vrijeme kada počne vakcinacija u bogatim državama. Međutim, taj plan je omanuo i 80 odsto od 210 miliona doza koje su date širom svijeta, primili su građani samo 10 država, rekao je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus ove nedjelje.
Bonus video:
