Venecuela i Rusija najavile su kreiranje svojih kriptovaluta kako bi ubrzale svoju virtuelnu međunarodnu trgovinu.
Kriptovalute se doživljavaju kao moćno oruđe zemalja u sankciji, budući da nijesu pod uticajem američkih i evropskih finansijskih institucija.
Ruska digitalna valuta će se zvati kriptorublja, a plan je, pišu mediji, da njen kurs određuje Centralna banka Rusije.
Ova odluka ne dovodi do legalizacije tržišta bitkoina u Rusiji. Ruski predsjednik Vlkadimir Putin kazao je da su kriptovalute rizičan posao, te da se "koriste za kriminal".
Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro ranije je najavio kreiranje venecuealnske kriptovalute (El Petro), podržane rezervama nafte, gasa, zlata i dijamanata ove zemlje. Plan je da ova kriptovaluta porazi "finansijsku blokadu" SAD-a.
Maduro inače okrivljuje administraciju Donalda Trampa što američke banke ne žele da učestvuju u finansijskim transakcijama sa venecuelanskom vladom.
Koliki vrijedi kriptovaluta?
Mnogi se pitaju kako to elektronski zapis može da vrijedi, budući da u formalnom smislu riječi kriptovaluta nije elektronski novac.
Osim što kriptovalute služe za plaćanja na internetu, njima se trguje kao i svakom drugom valutom i (kao i svakoj valuti ili robi na tržištu) – vrijednost im se može značajno promijeniti.
Na primjer, početkom 2015. godine jedan bitkoin ste mogli kupiti za 217 dolara; a početkom marta 2017. vrijedio je 1.286 dolara.
[VIDEO] Šta je to bitkoin?
Bitkoin je najpoznatija kriptovaluta. Nije oslonjena na banke i njome navodno ne upravlja nijedna država, osoba ili grupa.
Bitkoin je programiran da se ne može duplirati, što znači da jedan nije moguće potrošiti dva puta.
Postoji u elektronskom obliku i čuva se u takozvanim “novčanicima”.
Bonus video:
