Elisa Granato se 26. aprila 2020. javila “s onoga svijeta”. “Ništa nije kao buđenje uz lažnu vijest o svojoj smrti,” objavila je na Tviteru. “Svima javljam da sam dobro.”
Tri dana ranije, za njen 32. rođendan, fotografije mikrobiološkinje sa Oksforda su obišle svijet. Granato je bila prva osoba u Evropi koja je primila vakcinu protiv kovida-19 u okviru kliničkih ispitivanja.
Priča o italijanskoj naučnici i lažni izvještaji o njenoj smrti označili su početak napete drame sa proizvodom kojim je trebalo da se vakciniše veći dio svijeta. Vakszevriju, što je novo zvanično ime vakcine Oksford/AstraZeneka u Evropi, stvorio je mali tim vrhunskih naučnika a industrijski proizveo farmaceutski gigant besprekorne reputacije.
U jednom trenutku, volonteri su na testiranju dobili različite količine vakcine. Ona se preporučivala samo mlađima od 65, a kasnije samo starijima od 59. Ispostavilo se da su podaci sa ispitivanja zastareli i nepotpuni. Proizvođač je mjesecima upleten u politički obračun između Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i u nedosljednosti koje su podrile povjerenje pa sve veći broj država potpuno ili djelimično povlači AstraZeneku i traži alternativu.
U hronologiji događaja koji su doveli do debakla, njemački “Špigl” piše da saga o Vakszevriji počinje u Medicinskom odsijeku Nafild, istraživačkom centru na istočnom obodu grada Oksford. Grupa renomiranih istraživača sastala se tu 30. januara 2020, dan prije breksita i dan prije nego što su prva dva slučaja kovida-19 registrovana u Britaniji.
Oni su nedjeljama sa strepnjom pratili vijesti o epidemiji novog virusa u kineskom Vuhanu. Kako je vlada Borisa Džonsona bila potpuno usmjerila energiju u izlazak iz Evropske unije, naučnici na Oksfordu su razmišljali kako da spasu svijet.
Među njima je tog dana bila Sara Gilbert, profesorica sa obližnjeg Instituta Džener koja je eksperimenitisala sa pivskim kvascem u laboratoriji jedne pivare prije nego što je postala specijalista za vakcine svjetskog renomea. Ona je istraživala vakcine protiv malarije, ebole i MERS-a, ali se pripremala i za “bolest X”, sljedeću veliku pandemiju koju su naučnici godinama predviđali.
Gilbertova, koja je nedjeljama proučavala genetski kod virusa SARS-CoV-2, tog dana je iznenadila kolege viješću da bi uskoro mogla imati spremnu vakcinu. Eksperti sa Oksforda su do marta već bili završili prvu seriju nove vakcine, ali je takođe bilo očigledno da će biti potrebne ogromne količine tog proizvoda.
Stoga je Oksford počeo da traži partnera u farmaceutskoj industriji. Prvi izbor je bio američki gignat Merk. Ali, kako je u Bijeloj kući sjedio Donald Tramp, ekscentrični protekcionista, britanska vlada je oklijevala da radi sa Amerikancima. London je tražio pisanu garanciju isporuka, ali je navodno nije dobio. Tu je, kako piše “Špigl”, bio kraj svakog mogućeg dogovora sa Merkom. U aprilu 2020, u igri se našla ideja o saradnji sa britansko-švedskom kompanijom AstraZeneka.
Šef se iznenada zainteresovao za vakcine
Kada je Paskal Sorio preuzeo kormilo AstraZeneke 2012, ta kompanija je bila na dnu. Cijene akcija su strmoglavo padale i prijetio je rizik da izgubi patente za svoje proizvode. Međutim, Sorio je uspio da preokrene situaciju i umjesto primjene mjera za smanjenje troškova, ulagao je u razvoj proizvoda. Otkupio je kompanije i odbranio se od pokušaja preuzimanja od američkog Fajzera. U skladu sa njegovom prirodom, to je bila hrabra strategija koja se isplatila. AstraZeneka je sada druga po veličini kompanija u Britaniji.
Sorio (61), je odrastao u pariskom predgrađu gdje su ulične tuče bile uobičajene. Nakon smrti oca kada je imao 20 godina, tri godine ja izdržavao majku i tri brata. Njegovi prijatelji kažu da i danas ima stav jedan-za-sve. Uspio je da upiše poslovnu školu i započeo je karijeru u farmeceustskoj industriji. Važi za velikog radnika i osobu koja se ne boji da rizikuje tako da nije bilo iznenađenje kada je izvršni direktor AstraZeneke objavio da njegova kompanija planira da riješi najteži zadatak međunarodne zajednice 2020 - da proizvede vakcine protiv kovida-19.
Farmaceutski gigant nije imao nikakvog iskustva u istraživanju vakcina, ali je partnerstvo bilo dobra vijest za Saru Gilbert i njen tima oksfordskih naučnika. Sorio ih je pridobio i obećanjem da će AstraZeneka izvoziti vakcine globalno po cijeni od dva do pet dolara. Kompanija sa sjedištem u Britaniji je postala najveća nada onih koji su željeli da siromašnim zemljama garantuju brz i ravnopravan pristup vakcinama. Sorio je takođe uvjeravao Džonsonovu vladu da će rano i isključivo Britaniji isporučiti veliki dio vakcina.
Sorio je računao da će mu, ako uspije, biti osigurano mjesto u udžbenicima istorije kao čovjeku koji je stao na kraj pandemiji. Međutim, osoblje njegove kompanije takođe kaže da nije dovoljno pažljivo razmotrio moguće posljedice neuspjeha.
Kompanija između dvije vatre
AstraZeneka je garantovala da će proizvesti 300 miliona doza za EU do sredine 2021, kao i sto miliona za Britaniju, što je bio ambiciozan cilj. Svaka kompanija bi se suočila sa velikim problemima kada je u pitanju tolika narudžba, rekao je direktor jedne švajcarske farmaceutske kompanije.
AstraZeneka proizvodi Vakszevriju u Evropi u najmanje četiri fabrike. Dvije - Oksford Biomedika i Kobra Bajolodžiks - smještene su u UK. A dvije - Termo Fišer i Haliks - u Belgiji i Holandiji. Njima upravljaju podizvođači, a ne sama AstraZeneka. A u najmanje dvije, stvari nijesu išle glatko od samog početka. Termo Fišer je prvobitno proizvodio manje vakcina od očekivanog, a Kobra Bajolodžiks donedavno nije bila potpuno funkcionalna.
Holandski zdravstveni ekspert Vilbert Banenberg nije iznenađen teškoćama u proizvodnji. Kaže da se za vektorske vakcine poput Vakszevrije koriste stotine sastojaka. Čak i male devijacije, u sirovinama na primjer, mogu dovesti do toga da finalni proizvod bude neupotrebljiv.
Do kraja 2020, postalo je očigledno da će AstraZeneka teško ispuniti obećanja. Sorio je mora da odluči koga će iznevjeriti - Britaniju ili EU.
Kako je Sorio prokockao povjerenje kupaca
Vakszevrija je bila treća vakcina odobrena u EU, nakon Bajontek/Fajzer i Moderne. Međutim, jesenas je postalo jasno da su studije AstraZeneke pune nepravilnosti. Oko 300 volontera, na primjer, prvi put je primilo pola doze, a drugi put cijelu dozu vakcine. Oksford i AstraZeneka se nisu složili oko toga je li polovina doze bila namjerna ili slučajna. Kompanija je kritikovana uglavnom zbog toga što je računala prosječnu vrijednost iz podataka različitih testnih grupa.
Još veći problem bilo je to što je premalo starijih osoba uključeno u studije.
Komisija za vakcinaciju (STIKO) Instituta “Robert Koh”, njemačkog centra za kontrolu bolesti, tako je prvobitno preporučila AstraZeneku samo za osobe između 18 do 64, poremetivši raspored priroriteta za vakcinaciju u Njemačkoj.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je, bez naučnih dokaza, ustvrdio da je AstraZeneka “manje-više djelotvorna” kod starijih od 65. Od tog trenutka, ta vakcina se smatrala drugorazrednom u svim evropskim zemljama osim u UK, piše “Špigl”.
U SAD još nije odobrena iako je Trampova administracija prošlog maja naručila 300 miliona doza. Prema navodima njemačkog lista, ona vjerovatno nije bila potpuno transparentna ni sa Amerikancima. U početku je od američke Agencije za hranu i ljekove (FDA) sakrila činjenicu da se jedan učesnik u studiji razbolio u finalnim fazama testiranja, zbog čega su probe suspendovane.
AstraZeneka je u martu tvrdila da je njena vakcina 79 odsto efikasna u sprečavanju simptomatske zaraze. Američke vlasti, već sumnjičave, ponovo su provjerile i pronašle da ima razloga da vjeruju da je kompanija uvrstila zastarele podatke i moguće iskrivila rezultate.
Desilo se ono što nije smjelo
U martu 2021, počele su da kruže vijesti koje prijete da unište povjerenje u AstraZeneku.
U nekoliko država, osobe koje su primile Vakszevriju, dobile su krvne ugruške u mozgu. Njemačko regulatorno tijelo, Institut “Pol Erlih”, do 29. marta je prijavio 31 takav slučaj nakon 2,7 miliona vakcinisanih u Njemačkoj, uglavnom kod mlađih žena. Umrlo je devet osoba. Imajući u vidu izazove koji virus predstavlja za vlade širom svijeta, 31 slučaj u jednoj zemlji nije bio toliko statistički značajan, ali se AstraZeneka ponovo našla u centru pažnje.
Njemački STIKO je 31. marta saopštio da bi samo stariji od 60 trebalo da primaju tu vakcinu. Mlađi samo nakon što njihov ljekar napravi procjenu rizika. Imajući u vidu da je Vakszevrija nekoliko nedjelja preporučivana samo za mlađe od 65, stvoren je utisak potpunog haosa.
Evropska agencija za ljekove je u srijedu prvi put priznala moguću vezu između tromboze i Vakszevrije. Ipak, i dalje je preporučuje za sve starosne grupe.
Potom se desilo nešto što, kako ističe “Špigl”, nikad ne bi trebalo da se desi u pandemiji: osobe koje su se do tada najviše bojale virusa, počele su da se boje i vakcine protiv njega. Ispitivanja su pokazala da samo 23 odsto Francuza smatra Vakszevriju bezbjednom, a 32 odsto u Njemačkoj. Norveška i Danska su zasada potpuno prestale da je koriste.
Eksperti na ivici očaja
Britanski zvaničnici i ministri nastoje da pojačaju povjerenje u Vakszevriju, govoreći da savjet da bi većini mlađih od 30 trebalo ponuditi alternativnu vakcinu nije neobičan i da neće uticati na tempo imunizacije. Farmaceutkinja čiji je brat umro od ugruška na mozgu, povezanog sa Vakszevrijom, takođe je pozvala ljude da nastave da je primaju jer će te vakcine spasiti živote.
Nina Gater, vakcinolog iz Sjeverne Rajne-Vestfalije, kaže da je neprihvatljivo da mnogi pacijenti tu vakcinu sada smatraju drugorazrednom. “Moramo da izađemo iz korona katastrofe, a to je jedino moguće ako se vakcinišemo svim vakcinama koje imamo.”
U isto vrijeme, ona kritikuje AstraZeneku, tvrdeći da se kompanija nije dovoljno bavila sumnjama ljudi. Bajontek/Fajzer nudi video-obuku za osobe koje vakcinišu, obavljuje informativne letke na različitim jezicima, organizuje onlajn servise za pitanja javnosti i uspostavlja telefonske linije. Gaterova kaže da je morala da “gugla” da bi našla odgovore na pitanja u vezi sa AstraZenekom.
Odbijene vakcine idu siromašnima
U Evropi, povećana sumnja već odgađa kampanju vakcinacije. Građani se vakcinišu kasnije nego što je planirano, u nekim slučajevima drugom vakcinom.
Vlasti u Australiji i Grčkoj su posljednje koje su preporučile alternative AstraZenekinoj vakcini za mlađe osobe, a Hongkong je odgodio isporuke. Taj grad je saopštio da ima dovoljno alternativa i da ne želi da traći vakcine kada su globalne zalihe ionako nedovoljne. Odluka Australije je praktično poništila planove da vakciniše stanovništvo do kraja oktobra.
Davanje alternativnih vakcina mlađima odgodiće kampanje vakcinacije za oko mjesec u Australiji, Francuskoj i Britaniji, prema prognozi kompanije Erfiniti, prenio je Rojters.
Posljedice bi mogle biti puno gore u drugim djelovima svijeta. KOVAKS inicijativa, koja namjerava da vakciniše milijarde ljudi uglavnom u siromašnim državama, uveliko je zavisna od AstraZeneke.
Međunarodni zdravstveni zvaničnici su u petak saopštili da će doze AstraZeneke koje su odbijene usmjeriti ka siromašnim zemljama, gdje je to moguće, kako bi se riješila “šokantna neravnoteža” u distribuciji.
Direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus je saopštio da su bogate zemlje u prosjeku vakcinisale svaku četvrtu osobu, a siromašne jednu od više od 500.
Direktor inspirisan Ruzveltom
Paskala Sorioa, izvršnog direktora AstraZeneke koji je od Božića sa porodicom u Australiji, pogodile su burne reakcije.
Jedne noći je drugu poslao mejl koji je sadržao dio govora Teodora Ruzvelta o moći akcije bez obzira na cijenu i kompromise, objavio je “Fajnenšl tajms”.
“Nije bitan kritičar... Zasluga pripada čovjeku koji je zapravo u areni... koji i dalje hrabro nastavlja borbu; koji griješi i iznova ostaje uskraćen za pobjedu, jer nema truda bez greške i nedostataka; ali koji se zapravo trudi da čini djela”, glasi citat bivšeg američkog predsjednika koji od mladosti inspiriše Sorioa.
FT piše da u kompaniji vjeruju da su trenutne nevolje izazvane geopolitičkim i komercijalnim pritiscima nevezanim sa kvalitet vakcine. “Upali smo u politički tornado nakon breksita, gdje nas Evropska unija koristi kao žrtvenog jarca”, rekao je jedan od ljudi iz kompanije za FT.
Bonus video:
