Odluka talibana da ne učestvuju ove nedjelje na konferenciji u Istanbulu o mirovnom planu za Avganistan donela je novi neuspijeh međunarodnim naporima da se okonča dvadesetogodišnji rat u toj zemlji, dok se očekuje da predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) najavi povlačenje američkih trupa iz te zemlje do 11. septembra, iako je prethodno krajnji rok bio 1. maj, pišu svjetski mediji.
Talibani su u ponedeljak, 12. aprila, saopštili da nisu spremni da učestvuju na samitu o avganistanskom mirovnom procesu ako će biti održan ove nedjelje kako je planirano, prenosi Rojters (Reuters).
Sastanak u Turskoj sa Ujedinjenim nacijama i Katarom u okviru napora koje podržavaju SAD za postizanje mirovnog rješenja trebalo je da traje 10 dana od 16. aprila, mada datum nije zvanično određen.
Portparol talibana Mohamed Naim rekao je za Rojters da ne mogu da učestvuju na konferenciji 16. aprila, mada nije isključio mogućnost prisustva sastanku nekog kasnijeg datuma.
Izaslanik SAD za Avganistan Zalmaj Halilzad (Zalmay Khalilzad) obilazio je region posljednjih dana pokušavajući da obezbijedi podršku za prekid vatre i mirovno rješenje koje bi moglo da uključi privremenu vladu.
Zvaničnici strahuju da će, ako se sporazum ne postigne uskoro, nasilje porasti u Avganistanu. Predsednik SAD rekao je ranije da će biti teško povući trupe do maja, kako je s talibanima dogovorila administracija Donalda Trampa.
Predlozi, ustupci i prelazna rešenja
Odustajanje talibana od učešća na mirovnoj konferenciji ugrozilo je američke napore da se uskoro dogovori mirovni plan za Avganistan, ocjenjuje Asošiejtid pres (Associated Press).
Blinken je prošlog mjeseca dao talibanima i avganistanskoj vladi predlog mirovnog plana na osam strana, koji bi trebalo da razmotre, revidiraju i preispitaju i da dođu u Tursku da zajedno sastave sporazum. Portparol talibana je, međutim, rekao da pobunjenici još razgovaraju o mirovnom sporazumu koji su ponudile SAD.
Blinkenov mirovni plan pozvao je na zaštitu prava žena i manjina i omogućio ustavnu reformu. Takođe se traži uspostavljanje privremene administracije, koja bi bila poznata kao "vlada mira". Plan predviđa i Islamsko savjetodavno vijeće koje bi davalo preporuke o zakonima kako bi se osiguralo da budu u okviru islamskih načela, što je, kako navodi AP, očigledni ustupak talibanima.
Avganistanski predsjednik Ašraf Gani, koji je sve više izolovan u Kabulu dok ga njegovi politički protivnici optužuju da se drži za vlast, ponudio je alternativu Blinkenovom predlogu. Gani je podržao privremenu vladu koju bi on predvodio dok se izbori ne održe u roku od nekoliko mjeseci.
Talibani su jasno stavili do znanja da neće prihvatiti vladu na čelu sa Ganijem, mada još nisu ponudili alternativu Blinkenovom predlogu.
Neuspeh međunarodnih napora
Međunarodni napori na postizanju mirovnog sporazuma u Avganistanu pretrpjeli su neuspijeh pošto su talibani povukli učešće na samitu za koji se Bajdenova administracija nadala da će ubrzati posustali mirovni proces pokrenut prošle godine, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Konferencija je sada odložena za kasniji datum, navodi list, dodajući da Stejt department navodi da je planiranje skupa u toku, mada nije komentarisao vrijeme održavanja.
Prema uslovima sporazuma koji su SAD i talibani potpisali prošle godine, američke trupe se moraju povući do 1. maja, dok su zauzvrat talibani obećali da će osigurati da terorističke grupe nikada više ne koriste Avganistan kao utočište za planiranje napada na SAD i saveznike, ističe Volstrit džurnal i ukazuje da su Ujedinjene nacije, međutim, dokumentovale porast nasilja talibana i ustanovile da pobunjenici održavaju veze s grupom.
Iako je Pentagon Bajdenu predložio nekoliko opcija, uključujući zadržavanje snaga u Avganistanu, viši američki vojni zvaničnici se ne slažu oko posljedica njihovog ostanka. Neki strahuju da će talibani napasti američke i koalicione snage. Drugi sugerišu da SAD i koalicione snage ostanu, delimično kao poluga uticaja tokom sporih pregovora.
Pored 2.500 američkih vojnika u Avganistanu se nalazi najmanje 6.500 pripadnika snaga saveznika iz NATO-a koji su rekli da će im trebati logistička podrška SAD za povlačenje.
Povlačenje SAD do 11. septembra
Bajden je odlučio da povuče sve američke vojnike iz Avganistana do 11. septembra, na 20. godišnjicu terorističkih napada na SAD koji su i uvukli Ameriku u njen najduži rat, piše Vašington post (The Washington Post) pozivajući se na izvore koji su rekli da će predsjednik objaviti odluku u srijedu, 13. aprila.
Iako su se talibani zavjetovali da će obnoviti napade na vojnike SAD i NATO-a ako strane trupe ne odu u predviđenom roku do 1. maja, zasad, ukazuje list, nije jasno da li će ekstremisti ispuniti prijetnje s obzirom na Bajdenov plan za fazno povlačenje do septembra.
Odluka je donijeta pošto mirovni pregovori nisu napredovali kako se nadala administracija, ali i dok talibani ostaju moćna snaga uprkos, kako navodi Vašington post, dvodecenijskim naporima SAD da poraze ekstremiste i uspostave stabilnu, demokratsku vladu.
Više mirovnih inicijativa nije urodilo plodom, pošto su sastanci više puta odlagani, a ni šatl diplomatija izaslanika Halilzada nije uspjela da približi dogovoru dve strane, što je prema izvorima Vašington posta, uticalo na Bajdenovu odluku o povlačenju do 11. septembra. SAD će nastaviti diplomatske napore, ali je pokazano da prisustvo američkih trupa, i na većem nivou, nije uticalo na sukobljene strane.
Blinken i ministar odbrane Lojd Ostin (Lloyd Austin) borave u Briselu gdje o odluci obavještavaju kolege u NATO, dok predstavnici administracije razgovaraju i s avganistanskim zvaničnicima i talibanima. Zasad, dodaje Vašington post, nije jasno kada će zemlje NATO-a povući svoje vojnike, ali je osoba upućena u planove sugerisala da će povlačenje koordinirati sa SAD. Mnoge od tih vlada rekle su da nemaju ni želju niti mogućnost da ostanu u Avganistanu bez logističke, bezbjednosne i druge podrške SAD.
'Mirovni sporazum malo verovatan u narednih godinu dana'
Novi obavještajni izveštaj objavljen u utorak, 13. aprila, ponudio je sumornu procjenu za Avganistan s ocjenom obavještajnih agencija SAD da je malo vjerovatno da će mirovni sporazum biti postignut u narednih godinu dana, dok će talibani napredovati na bojnom polju, piše Njujork tajms (The New York Times).
U izveštaju se navodi da će se avganistanska vlada mučiti da se suprotstavi talibanima ako međunarodna koalicija povuče podršku. Takve procjene su, ukazuje list, vojni i drugi zvaničnici koristili za argument u prilog ostanku trupa ili sporijem povlačenju, zabrinuti da bi odlazak američkih vojnika mogao pokrenuti širi građanski rat i eventualni povratak terorističkih grupa.
Izvještaj ipak nije iznio procjenu povratka terorističke organizacije Al Kaida u Avganistan, a neki visoki zvaničnici i dalje sumnjaju da bi talibani to dozvolili.
Avganistanski zvaničnici strahuju da će Bajdenova odluka da zadrži trupe u Avganistanu posle roka od 1. maja, izvršiti pritisak na vladu u Kabulu da pusti oko 7.000 zatvorenih talibana za koje pobunjenička grupa dugo zahtijeva da budu oslobođeni.
Trenutno su ti zatvorenici i ukidanje sankcija Ujedinjenih nacija bili poslednji poluga uticaja koju su SAD imaju nad talibanima, ukazuje Njujork tajms. Avganistanska vlada se odlučno protivi svakom daljem puštanju zatvorenika, tvrdeći da su od 5.000 talibana oslobođenih prošle jeseni radi početka pregovora, mnogi od njih vratili na ratište.
Bonus video:
