Fotografija na kojoj se islamistički političar iz izraelske arapske manjine smije sa ultradesničarskim jevrejskim liderom i njegovim saveznicima, nekoliko trenutaka nakon što ga je podržao za premijera i obezbijedio mu vladajuću većinu, zaslužuje da se nađe u udžbenicima istorije.
Zajednički cilj protiv premijera Benjamina Netanjahua doprinio je tome da se Mansur Abas kasno u srijedu pridruži budućoj vladajućoj garnituri, kada je njegova mala islamistička frakcija obezbijedila tijesnu većinu jevrejskim strankama u nadi da će zbaciti izraelskog premijera sa najdužim stažom.
Ujedinjena arapska lista bila bi prva stranka koja zastupa arapsku manjinu - 21 odsto stanovništva - koja je ušla u izraelsku vladu. Novi kabinet još nije dobio podršku parlamenta.
Abas (47) je ostavio po strani političke razlike sa budućim premijerom Naftalijem Benetom, koji je decenijama promovisao širenje jevrejskih naselja i zalaže se za pripajanje većeg dijela okupirane Zapadne obale, teritorije koju Palestinci žele za svoju državu. Benet ne vjeruje u rješenje izraelsko-palestinske krize, već namjerava da vječno njome „upravlja”, a uvijek sa pozicije krajnje kontrole Izraela nad Palestincima.
Abas, po zanimanju stomatolog, kaže da se nada da će poboljšati uslove života Arapa, koji se žale na diskriminaciju.
„Odlučili smo da se pridružimo vladi kako bismo promijenili ravnotežu političkih snaga u zemlji”, rekao je u poruci pristalicama nakon potpisivanja koalicionog sporazuma sa Benetom i opozicionim liderom Jairom Lapidom.
Abasova stranka je saopštila da sporazum obuhvata dodjelu više od 53 milijardi šekela (13 milijardi eura) za poboljšanje infrastrukture i borbu protiv nasilnog kriminala u arapskim gradovima, prenio je Rojters.
„Ovdje kažem jasno i iskreno: kada je establišment ove vlade zasnovan na našoj podršci... moći ćemo da utičemo na nju i postignemo velike stvari za naše arapsko društvo,” rekao je Abas.
Abas potiče iz sela Magar blizu Galilejskog mora, u kojem žive Druzi, muslimani i hrišćani. Njegova stranka je političko krilo južnog ogranka Islamskog pokreta u Izraelu, koji je osnovan 1971. i vodi porijeklo od Muslimanskog bratstva.
Prije nego što je pristao na koalicioni sporazum, Abas je tražio i dobio podršku savjetodavnog tijela Islamskog pokreta, Šura savjeta, vjerskog tijela koje je usmjeravalo prošla glasanja te stranke u parlamentu o LGBT pravima i drugim pitanjima.
Abasova stranka se prije izbora 23. marta odvojila od glavne arapske koalicije u Izraelu, Zajedničke liste, nakon bezuspješnog zalaganja za saradnju sa Netanjahuom i drugim desničarskim frakcijama u cilju poboljšanja uslova života Arapa.
Mnogi Arapi kritikuju Abasov pristup, pitajući kako može da opravda pripadnost vladi koja nameće vojnu okupaciju svojoj palestinskoj braći na Zapadnoj obali i predvodi blokadu Gaze kojom vlada Hamas.
„Trebalo bi mu odati priznanje za to što je pokušao nešto novo, ali ako dođe do novog rata sa Gazom, a on bude u vladi, na njega će biti izvršen pritisak da napusti brod”, rekao je Musa al- Zajadna u beduinskom gradu Rahat na jugu Izraela.
Abasova Islamistička partija je udruživanjem sa Benetom i drugim desničarskim liderima „dramatično promijenila svoje istorijsko ponašanje”, rekao je član Zajedničke liste Sami Abu Šehadeh, ocijenivši da je to „veoma veliki zločin”.
„Benet je bio šef Ješa savjeta (grupe za zaštitu naseljenika). Govorimo o opasnim ljudima, a podrška njima znači da je Mansur Abas izabrao da stane uz ekstremnu desnicu protiv interesa našeg naroda”.
Abas je prošlog mjeseca privremeno obustavio koalicione pregovore tokom 11-dnevnog sukoba između Izraela i militanata u Gazi, kada je došlo i do nasilnih incidenata između Jevreja i Arapa u Izraelu.
Međutim, njegova odluka da se pridruži koaliciji je strateška, dugoročna vizija, smatra Arik Rudnicki iz Izraelskog demokratskog instituta.
„Ne bi odustao od tako strateške opcije samo zbog nasilnih događaja”, rekao je Rudnicki.
Na izborima u Izraelu 23. marta ni Netanjahuova stranka Likud i njeni saveznici, niti njihovi oponenti, nisu dobili većinu u skupštini.
Politički analitičari očekuju da Netanjahu pokuša iskoristi nezadovoljstvo članova Benetove stranke Jamina zbog udruživanja snaga s Arapima i ljevičarskim poslanicima. Izvor uključen u koalicione pregovore rekao je Rojtersu da će predložena vlada pokušati da sačuva konsenzus izbjegavanjem vrućih ideoloških pitanja poput toga da li pripojiti ili ustupiti teritoriju Zapadne obale koju Palestinci žele za državu.
„Ova vlada će se fokusirati uglavnom na ekonomska pitanja”, rekao je desničarski političar Avigdor Liberman, član nove koalicije.
Rojters navodi da će možda prvi test za novu administraciju biti usvajanje budžeta, pitanje koje je i u prošlosti rušilo koalicije.
Nova vlada, ako položi zakletvu, suočiće se sa drugim velikim izazovima, poput Irana, zamrlog mirovnog procesa sa Palestincima, kao i istrage za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom i ekonomskim oporavkom nakon pandemije koronavirusa.
Netanjahu: Opasna ljevičarska vlada
Netanjahu se juče obrušio na koalicioni sporazum svojih političkih oponenata i na istorijsko učešće Arapa u njoj.
“Svi poslanici izabrani glasovima desnice moraju se suprotstaviti opasnoj ljevičarskoj vladi,” objavio je na Tviteru.
Sjednica parlamenta na kojoj bi vlada mogla biti odobrena prostom većinom možda će se održati za 12 dana, rekao je Liberman.
Uveliko se očekuje da predsjednik parlamenta, koji je lojalan Netanjahuu, pokuša da spriječi da se sjednica održi ranije, pa bi premijer mogao iskoristiti taj period za „zavrtanje ruku”, ocjenjuje Rojters.
Netanjahu, koji je jednom bio meta optužbi za rasizam kada je pozvao pristalice da izađu i glasaju jer „Arapi u gomilama hrle na birališta”, istakao je veze nove koalicije sa lideroma UAL Abasom.
On je na Tviteru objavio snimak na kojem Benet kaže kako je Abas „posjetio terotističke ubice u zatvoru” nakon napada 1992. u kojem su arapski građani Izraela ubili tri vojnika.
Izvor uključen u koalicione pregovore rekao je da će predložena vlada pokušati da sačuva konsenzus izbjegavanjem vrućih ideoloških pitanja
Bonus video:
