Potvrđivanjem presude i doživotne zatvorske kazne bivšem komandantu bosanskih Srba Ratku Mladiću za genocid i ratne zločine, poslata je važna poruka Zapadnom Balkanu, gdje je „negiranje genocida“ sve češće, istakla je Alis Vairimu Nderitu, specijalna savjetnica generalnog sekretara UN za prevenciju genocida.
Ona je u zajedničkom saopštenju sa visokom komesarkom UN za ljudska prava, Mičel Bačelet, istakla da je presudom pružena istorijska završnica za žrtve i preživjele. „Takođe je poslata veoma važnu poruku širom Zapadnog Balkana, gdje vidimo da negiranje genocida i glorifikacija osuđenih zločinaca poput Mladića ne samo da opstaje, već se i povećava“, istakla je Nderitu u zajedničkom saopštenju.
„Pravda sama neće dovesti do pomirenja, ali pomirenja ne može biti bez pravde. Iz tog razloga, utvrđivanje odgovornosti predstavlja značajan korak na putu ka pomirenju, a samim tim i ključnu komponentu prevencije“, stoji u saopštenju.
Bačelet je istakla da potvrđivanje presude znači da je međunarodni pravosudni sistem Mladića priveo pravdi.
„Mladićevi zločini su bili gnusna kulminacija mržnje podsticane radi političke dobiti“, navela je Bačelet i dodala da se odluka suda „odnosi na njegovu individualnu odgovornost za njegova stravična djela, a ne kolektivnu kaznu ili pripisivanje krivice bilo kojoj zajednici“.
Bačelet i Nderitu su pozvale državne zvaničnike i medijske organizacije u regionu da se uzdrže od revizionističkog narativa, retorike podjela i podsticanja mržnje i da sistematski osude sve riječi ili postupke u cilju podsticanja tenzija između zajednica ili država.
„Samo ako se iskreno suoči sa prošlošću, jedna zemlja može težiti stvaranju inkluzivne budućnosti i graditi odgovorne institucije za sve građane“, navela je visoka komesarka UN.
Apelaciono vijeće Tribunala UN juče je, uz protivljenje predsjedavajuće sudije Priske Matimbe Nijambe, odbacilo sve osnove žalbe odbrane i tužilaštva i potvrdilo prvostepenu presudu iz 2017. godine. Mladić je prvostepenom presudom, po 10 tačaka optužnice, osuđen za genocid u Srebrenici, terorisanje civilnog stanovništva tokom 43-mjesečne opsade Sarajeva i za zločine protiv čovječnosti u 15 bosanskih opština.
Mladićevi advokati su tvrdili da bivši general ne može biti odgovoran za moguće zločine koje su počinili njegovi podređeni. Oni su tražili oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje.
Tužioci su tražili da Apelaciono vijeće potvrdi presudu i doživotnu kaznu, ali su uložili žalbu tražeći da bude proglašen krivim za genocid zbog kampanje etničkog čišćenja u drugim djelovima Bosne.
Kako je saoštila sudija Nijambe, Apelaciono vijeće je, odbijajući žalbu tužilaštva, pravosnažnom presudom, Mladića oslobodilo optužbe za genocid u još pet bosanskih opština - Foči, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici.
Za usvajanje žalbe tužilaštva glasalo je dvoje od petoro sudija - Aminata Engum i Sejmor Penton.
Prvostepeni sud u Hagu je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u nekim od najgnusnijih zločina na evropskom tlu od holokausta u Drugom svjetskom ratu. Za genocid u Srebrenici, sudije su utvrdile da je Mladić imao imao apsolutno vodeću ulogu jer je kontrolisao i vojsku i policijske jedinice koje su učestvovale u okupljanju žrtava i masakru.
Sud je utvrdio da je Mladić bio od ključne važnosti za počinjenje tih zločina i to u tolikoj mjeri da bez njegovih djela ti zločini ne bi bili počinjeni.
Naglašene podjele
Jučerašnje izricanje presude Mladiću dodatno je podijelilo narode u BiH. Dok je za najveći dio Bošnjaka Mladić „ratni zločinac i krvnik”, za najveći dio Srba on je „heroj” zaslužan za odbranu srpskog naroda u ratu u BiH i stvaranje RS.
Poslije izricanja presude, na zidinama Starog Grada u Trebinju istaknuta je trobojka s Mladićevim likom i natpisom „HEROJ”, prenijela je Beta.
„Danas je istorijski dan ne samo za nas majke Srebrenice već za sve na Balkanu, Evropi i svijetu“, kazala je Munira Subašić, čiji su sin i muž ubijeni u Srebrenici.
„Svuda gdje je njegova vojska išla, gdje je njegova čizma kročila, počinio je genocid u selima, gradovima kućama... Sve ih je ubio jer nijesu bili Srbi“.
Sa druge strane, Milorad Guzijan, penzioner iz Banjaluke, tvrdi da je presuda „politička odluka“. „Nema tu pravde, samo politika“, kazao je on za Rojters.
Masakr u Srebrenici bio je jeziva kulminacija troipogodišnjeg rata u kojem su snage pod Mladićevom komandom svakodnevno napadale Sarajevo artiljerijom, tenkovima, minobacačima i teškim mitraljezima, kada je ubijeno 10.000 ljudi.
Srebreničke žrtve su buldožerima zatrpane u masovne grobnice tokom četiri dana u julu 1995. Neke su otkopane i premještene u udaljene planine kako bi se sakrili dokazi o ubistvima.
Cilj je bio, kako je utvrdio sud, „etničko čišćenje” - nasilno protjerivanje bosanskih Muslimana, Hrvata i drugih nesrba kako bi se teritorije BiH očistile za Veliku Srbiju.
Tribunal je u presudi, koju je juče potvrdile apelacione sudije, utvrdio da je Mladić, zajedno sa pokojnim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i političkim liderom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem, bio dio zločinačke zavjere.
„Ne priznajem ovaj sud,” rekao je Mladić u sudnici haškog tribunala 2018. godine. Kada je osuđen na doživotni zatvor 2017. za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uzviknuo je: „Ovo su sve laži, svi ste vi lažovi!”
Mladić i Karadžić, koji 2016. takođe proglašen krivim za genocid, godinama su bili u vrhu liste traženih haškog suda nakon što su zapadne sile okončale rat 1995. Mladić je u Beogradu živio bezbjedno, iako diskretno, do narodne pobune u kojoj je Milošević srušen 2000.
Milošević je umro u pritvoru 11. marta 2006, nekoliko mjeseci prije nego što mu je izrečena presuda na četvorogodišnjem suđenju pred Tribunalom.
„Za mene je Mladić simbol svih užasnih zločina koji su se dogodili tokom rata - naše djevojčice su silovane, dječaci ubijani, samo zato što su Muslimani. Njemci su imali Hitlera, Srbi imaju Mladića”, kazala je Munira Subašić.
„Gledala sam ga u sudnici i bio je ponosan na sve što je uradio, nisam mu vidjela nikakvo kajanje na licu”.
Model brutalnosti
Agencija Rojters navodi da je vojska koju je Mladić oformio za borbu protiv otcjepljenja Bosne od Jugoslavije bila model brutalnosti.
Neki od njenih zarobljenika su se ugušili na vrućini pošto su primorani da jedu so, a uskraćena im je voda. Drugi su izgladnjivani i silovani u logorima, natjerani da skoče s mosta i upucani nakon što su stotine njih istjerane gasom iz pritvora.
Mladić je imao kamermana koji je snimio njegov napad na Srebrenicu, kako bi pokazao kako veliča svoje „momke”, a omalovažava holandske pripadnike mirovnih snaga UN koji su nasjeli na njegovo obećanje da će Srebreničani biti sigurni u njegovim rukama.
„Ovaj grad dajemo na poklon srpskom narodu… konačno, nakon pobune dahija, došlo je vrijeme da se osvetimo Turcima ovog kraja“, rekao je Mladić.
Mladićeve snage su sljedećeg dana snimljene kako dijele slatkiše djeci obećavajući im bezbjedan prolaz, dok su istovremeno hiljade muškaraca i dječaka pripremane za strijeljanje.
Kada je NATO 1995. pokušao da obuzda njegove snage prijetnjom vazdušnim napadima, njegova vojska je prkosna iskoristila mirovnjake UN za živi štit.
Pritisak Zapada i tajna američka pomoć Muslimanima i Hrvatima u oružju i obuci postepeno su okrenuli situaciju protiv Mladićeve vojske. Ostalo su odradili precizni napadi NATO.
Mnogi srpski nacionalisti veličaju Mladića zato što je smanjio broj žrtava na njihovoj strani i pokušao da ujedini njihov narod u jednoj zemlji.
„Ratko Mladić je i dalje legenda za srpski narod i čovjek koji je svoje profesionalne i ljudske kapacitete stavio u službu slobode srpskog naroda”, smatra aktuelni lider bosanskih Srba Milorad Dodik.
Kada je uhapšen 2011, Mladić nije ličio na generala koji je po kosi dirao dječaka u Srebrenici 1995. U rijetkim pojavljivanjima na sudu, kod njega se smjenjivalo samosažaljenje, prkos, a često je djelovao odsutno. „Ja sam veoma bolestan čovjek“, kazao je jednom prilikom na sudu.
Sin partizana
Mladić, sin partizanskog borca u Drugom svjetskom ratu koji je ubijen 1945, bio je oficir Jugoslovenske narodne armije kada je počeo raspad zajedničke države 1991.
Kada su bosanski Srbi ustali 1992 protiv otcjepljenja BiH, Mladić je izabran za komandanta nove vojske bosanskih Srba koja je brzo zauzela 70 odsto zemlje.
Gradovi su opsijedani teškim naoružanjem koje je nekad pripadalo JNA. Sela su spaljivana dok su 22.000 pripadnika UNPROFOR stajalo po strani jer su imali naredbu da ne zauzimaju stranu.
Neke pristalice kažu da je Mladić postao još nemilosrdniji nakon što je njegova ćerka Ana izvršila samoubistvo njegovim pištoljem 1994. godine.
Bramerc: Vrijeme da se prihvati istina
Glavni tužilac haškog suda Serž Bramerc je rekao da je nakon pravosnažne osuđujuće presude Mladiću „vrijeme da se prihvati istina”.
„Mladić spada u najozloglašenije ratne zločince u modernoj istoriji. On je namjerno upotrijebio svoju vojnu komandu da napada, ubija, muči, siluje i progoni nevine civile iz nijednog drugog razloga do njihove nacionalnosti i vjere”, ocijenio je Bramerc u pisanoj izjavi objavljenoj na internet stranici suda.
On je naglasio da „ovo nije presuda protiv srpskog naroda, kojim su Mladić i njegove pristalice decenijama manipulisali”.
„Mladićeva krivica je njegova i samo njegova”, istakao je Bramerc.
Jučerašnjom presudom okončava se četvrt vijeka suđenja u Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) koji je osudio 90 osoba. ICTY je jedan od prethodnika Međunarodnog krivičnog suda, prvog trajnog suda za ratne zločine na svijetu, koji se takođe nalazi u Hagu.
Apelacione sudije su saopštile da će Mladić ostati u pritvoru u Hagu dok se ne organizuje njegov transfer u državu gdje će služiti kaznu. Još se ne zna koja zemlja će ga primiti.
Četrnaest evropskih država je primilo osuđenike suda UN kako bi tamo izdržavali kazne. Karadžić je u maju prebačen u britanski zatvor.
EU: Ključno suđenje u novijoj istoriji Evrope
Visoki zvaničnici Evropske unije izjavili su da juče okončani proces protiv Ratka Mladića predstavlja ključno suđenje u novijoj istoriji Evrope za ratne zločine, uključujući genocid.
Šef evropske diplomatije Žozep Borel i evropski komesar za proširenje Oliver Varheji naveli su u zajedničkoj izjavi da „poricanje genocida, revizionizam i veličanje ratnih zločinaca protivrječe najosnovnijim evropskim vrijednostima”.
Oni su naveli da EU očekuje da svi politički akteri u BiH i na Zapadnom Balkanu pokažu punu saradnju sa međunarodnim sudovima, da poštuju njihove odluke i da priznaju njihovu nezavisnost i nepristrasnost.
„Današnja odluka je prilika da lideri u BiH i regionu, s obzirom na činjenice, prednjače u odavanju počasti žrtvama i promovišu okruženje pogodno za pomirenje kako bi prevazišli nasljeđe rata i izgradili trajni mir”, naveli su evropski zvaničnici.
Borel i Varheji su dodali da je to „preduslov za stabilnost Bosne i Hercegovine i osnov za njen put ka EU”.
Dodali su da će presuda „doprinijeti zaceljenju rana svih koji su patili“.
Predsjednik SAD Džo Bajden je presudu Mladiću ocijenio kao istorijsku jer „pokazuje da će oni koji čine stravične zločine odgovarati“.
„Takođe presuda pojačava našu zajedničku odlučnost da spriječimo da se zvjerstva dešavaju bilo gdje u svijetu“, saopšteno je iz Bijele kuće.
„Iskreno se nadam da će lideri u regionu poštovati ovu presudu i pojačati značaj vladavine prava“, naveo je Bajden.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da presuda Mladiću nema mnogo veze sa pravom i pravdom. Dodik je rekao da Haški tribunal „nije ostvario osnovne cilljeve svog nastanka, odnosno povećanje povjerenja među narodima”.
„Jasno nam je da se pokušava stvoriti mit o genocidu koji se nikad nije desio”, rekao je Dodik.
Bošnjački političari u BiH pozdravili su konačnu presudu Mladiću, izražavajući žaljenje što nije osuđen i za genocid u još šest opština u BiH.
Premijerka Srbije Ana Brnabić je povodom izricanja pravosnažne presude kazala da je Haški tribunal „politički sud”, ali je odbila da dalje komentariše jer „mora da bude oprezna da ne bi odgovorom nanijela štetu Srbiji”.
Vlada Hrvatske je pozdravila presudu i smatra je primjerenom, ali je istovremeno izrazila nezadovoljstvo što nije utvrđeno učešće najviših funkcionera Srbije u sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu.
Odluka suda se odnosi na Mladićevu individualnu odgovornost za njegova stravična djela, a ne kolektivnu kaznu ili pripisivanje krivice bilo kojoj zajednici
Bonus video:
