Zagađenje ugljendioksidom raste tolikom brzinom da će ključni prag u borbi protiv zaustavljanja klimatskih promjena - ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa do kraja vijeka - biti pređen već u sljedećih 15 godina.
To je jedan od glavnih nalaza izvještaja kojeg su odobrili delegati iz 195 zemalja, a u ponedjeljak (9.8.2021.) objavilo Međunarodni savjet za klimatske promjene (IPCC).
Povezani članci
Analiza, koja dolazi usred rekordnih vrućina i kiša koje su potresle i bogate i siromašne zemlje, oslanja se na više od 14.000 recenziranih naučnnih studija za procjenu klimatskih promjena.
Izvještaj pruža sliku stanja planete koji su ljudi za samo nekoliko stotina godina promijenili do neprepoznatljivosti.
"Ovaj izvještaj daje prikaz stvarnosti", rekla je Valeri Mezon-Delmote, kopredsjednica radne grupe IPCC-a.
Sagorijevanjem fosilnih goriva i oslobađanjem štetnih gasova ljudi su zagrijali planetu za oko 1,1 stepen Celzijusa.
To dovodi širom svijeta do jačih i češćih toplotnih talasa i obilnih kiša. Porastao je i broj tropskih orkana. U mnogim regijama širom svijeta suše sve duže traju.
Od posljednjeg velikog izvještaja IPCC -a 2014. poraslo je uvjerenje naučnika da su klimatske promjene dovele do većeg intenziteta požara, poplava i oluja.
Pritom postoji jednostavno rješenje: prestanak sagorijevanja fosilnih goriva. Ali vlade, industrija i pojedinci to ne čine dovoljno brzo.
"Kad vidim podatke koje smo ustanovili o klimatskim ekstremima, rekla bih da se nalazimo usred klimatske krize", kaže Sonja Seneviratne, koautorka izvještaja, s Instituta za atmosfersku i klimatsku nauku na ETH Cirih u Švajcarskoj.
Koliko brzo klimatske promjene zagrijavaju svijet?
Svjetski čelnici su 2015. obećali da će ograničiti zagrijavanje Zemlje do kraja stoljeća na znatno ispod 2°C - idealno bi bilo na 1,5°C – kako bi se izbjegle katastrofe.
Ali umjesto toga sprovodi se politika koja planetu vodi prema 3°C više, tvrde naučnici iz njemačke istraživačke grupe Climate Action Tracker.
Prema najambicioznijem scenariju temperature bi do kraja stoljeća mogle biti vraćene na ranije stanje.
Ali za to bi bilo potrebna konsekventna dekarbonizacija globalne ekonomije.
To bi između ostalog moglo uključivati i isisavanje ogromnih količina CO2 iz atmosfere.
No za to je potrebna skupa tehnologija i malo je naznaka da bi to moglo funkcionisati u potrebnim razmjerama.
"Mnogo je lakše ograničiti količinu izduvnih gasova, nego pokušati iz atmosfere izvlačiti znatne količine CO2", smatra Malte Majnshauzen, koautorka izvještaja s Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja na klimu. "Tu bi cijena bila znatno veća od cijene većine mjera koje možemo preduzeti odmah."
Kako će klimatske promjene djelovati na planetu?
Širom svijeta ekstremne kiše postaće jače za 7% - sa svakom sljedećim stepenom Celzijusa.
Sve više tropskih orkana će biti najviše kategorije 4 i 5.
A monsunske kiše u Aziji će biti jače i padaće u različito vrijeme od uobičajenog.
"Svaki dodatni rast globalne temperature dovodi do sve ekstremnijih promjena", stoji u studiji IPCC-a.
Učestalost obilnih kiša, koje su ranije znale padati jednom u deset godina, već je porasla za 30%.
Uz daljnje zagrijavanje od 3°C do njih bi moglo dolaziti dva ili čak tri puta u deceniji.
A procjenjuje se da bi one mogle sa sobom donijeti i za trećinu veću količinu padavina.
S druge strane suše koje su se događale jednom u 10 godina sada bi mogle dolaziti i četiri puta u desetljeću.
Toplinski talasi, koji su već sada znatno učestaliji nego prije industrijske revolucije, biće 9,4 puta vjerovatniji i za 5°C topliji.
Hoće li klima mijenjati samu sebe?
Neke od klimatskih promjena će automatski voditi do daljnjeg zatopljenja.
Prirodni spremnici ugljičnog dioksida u okeanima i na kopnu postaju manje učinkoviti kako se planeta zagrijava.
Više temperature će odmrznuti još više vječnog leda (permafrost) - oslobađajući ogromne količine metana u atmosferu. Time će se još brže topiti snijeg i ledeni pokrov koji odbija toplinu od planete. Arktik će vjerovatno prije 2050. godine biti praktično bez ledenih santi na moru.
Naučnici doduše smatraju da odmrzavanje permafrosta neće samo po sebi dovesti do dramatičnog samopojačavajućeg ubrzanja klimatskih promjena.
No ono bi znatno otežalo borbu za stabilizaciju klime. Viši nivo zagađenja atmosfere znači jače povratne sprege koje je onda sve teže predvidjeti i kontrolisati.
Pokrenuti su i neki procesi koji se ne mogu zaustaviti. Očekuje se da će nivo mora u ovom stoljeću porasti više od pola metra. Taj je proces već u toku i dovešće do češćih poplava priobalnog pojasa. Još je dosta nepoznanica, ali procjenjuje se da bi do 2100. nivo mora mogo porasti i za dva metra, odnosno za pet metara do 2150. – ukoliko se ostvari scenario "vrlo visoke" emisije štetnih gasova.
Zato je važan svaki napredak u zaštiti klime: "Svaki izbjegnuti stepen - ili desetina stepena - smanjuje rizik od ekstremnih događaja", kaže Daglas Maraun, sa Vegener centra za klimu i globalne promjene u Austriji.
Zaustaviti sagorijevanje fosilnih goriva
Najveći izvori zagađenja koje mijenja klimu su - ugalj, nafta i gas.
To su fosilna goriva - ali sažetak izvještaja na 43 stranice za političare, dokument koji su prvo pripremili naučnici, a zatim su ga vladini izaslanici odobrili red po red, ne sadrži izraz - "fosilna goriva".
Autori IPCC -a ne smiju da komentarišu tok rasprave koja je prethodila odobrenju izvještaja, jer je on bio označen kao "povjerljiv", ali "u materijalu koji su sastavili naučnici pominju se naravno i fosilna goriva", rekao je klimatolog Majnhauzen i dodao: "čak i ako su neki pojmovi izostavljeni, veliko je postignuće što na kraju imamo sporazum svih vlada. Sada više ni jedna vlada na svijetu to ne može ignorisati i reći da ne vjeruje u ono što je IPCC napisao".
Ovaj izvještaj IPCC -a je prvi od tri i dolazi uoči klimatskog samita COP26 u Velikoj Britaniji u novembru.
Tamo će svjetski čelnici raspravljati o različitim potezima, poput ispunjavanja obećanja da će se sa sagorijevanjem uglja prestati do 2030. ili najave bogatih zemalja da će siromašnijima plaćati 100 milijardi dolara godišnje kako bi se prilagodili klimatskim promjenama do 2020. To do sada naime nije učinjeno.
Bonus video:
