Klimatske promjene bi mogle da primoraju više od 200 miliona ljudi da napuste domove u naredne tri decenije ako ne bude preduzeta hitna akcija na smanjenju emisije štetnih gasova i razlika u nivou razvijenosti, navodi se u izvještaju Svjetske banke.
U drugom dijelu izvještaja, danas objavljenom, autori ispituju kako kako bi uticaji klimatskih promjena, kao što su nestašica vode, smanjenje produktivnosti usjeva i porast nivoa mora, mogli da dovedu do miliona "klimatskih migranata" do 2050. godine i predstavljaju tri različita scenarija.
Prema najpesimističnijem scenariju, koji podrazumijeva visok nivo emisija štetnih gasova i nejednak razvoj, autori predviđaju da će do 216 miliona ljudi migrirati unutar njihovih zemalja u šest analiziranih regiona. Ti regioni su Latinska Amerika, Sjeverna Afrika, Podsaharska Afrika, Istočna Evropa i Centralna Azija, Južna Azija i istočna Azija i Pacifik.
Najpovoljniji scenario, sa niskim nivoom emisija štetnih gasova i inkluzivnim, održivim razvojem, broj migranata bi mogao biti i 80 odsto manji, ali bi se i u tom slučaju preselilo 44 miliona ljudi.
Najugroženiji region je Podsaharska Afrika, u kojem bi, prema najlošijem scenariju, moglo da bude do 86 miliona "klimatskih migranata" unutar granica njihovih zemalja.
Najveći udio "klimatskih migranata" u odnosu na ukupan broj stanovnika imala bi Sjeverna Afrika, gdje se predviđa pomjeranje 19 miliona ljudi, odnosno devet odsto populacije.
U Južnoj Aziji, gotovo polovina "klimatskih migranata" bila bi u Bangladešu, teško pogođenom poplavama i neuspjelim usjevima, gdje se predviđa mogućnost kretanja 19,9 miliona ljudi.
Bonus video:
