Britanija je juče naredila vojnicima da počnu da voze cisterne sa gorivom kako bi napunili prazne rezervoare benzinskih pumpi, dok vozači u redovima satima čekaju gorivo usljed nestašice koja traje već nedjelju dana uprkos tome što premijer Boris Džonson tvrdi da se situacija popravlja.
Aktuelnu nestašicu goriva stariji Britanci porede sa energetskom krizom 1970-ih godina, kada su članice OPEK-a stavile embargo na izvoz nafte u SAD, Britaniju, Kanadu, Holandiju i Japan. Međutim, za razliku od 1970-ih uzrok sadašnje krize nije nestašica nafte već manjak obučenih vozača koji bi prevezli od rafinerija do benzinskih pumpi.
Manjak od oko 100 000 kamiondžija u postbregzit Britaniji izazvao je haos u britanskim lancima snabdijevanja u svim sektorima počev od hrane do goriva i pokrenuo paničnu kupovinu i mogućnost nestašica i porasta cijena uoči božićne sezone.
Protivnici aktuelne vlasti za krizu okrivljuju nesposobnost vlade i njen tvrdoglavi pristup bregzitu, koji je onemogućio kompanijama za transport da angažuju vozače iz EU pošto je Britanija ranije ove godine napustila zajedničko tržište.
Zvanični London, sa druge strane, tvrdi da su nestašica i poremećaji u snabdijevanju nepredviđeni rezultat pandemije.
Ministar biznisa Kvazi Kvarteng kazao je juče da će u roku od nekoliko dana 150 vojnika početi da voze cisterne a da će civilni vozačima na raspolaganje staviti vladinu rezervnu flotu od oko 80 vozila.
”Posljednjih nekoliko dana su bili naporni, vidjeli smo ogromne redove. Međutim, mislim da se situacija stabilizuje, počeli smo da dobijamo benzin. Mislim da ćemo uspjeti da izađemo iz ove krize”, kazao je Kvarteng.
Na pitanje može li garantovati da neće biti problema uoči prometnog prazničnog perioda, Kvarteng je kazao: “Ne garantujem ništa. Ja samo kažem da mislim da se situacija stabilizuje”.
I juče su tokom jutarnjeg špica na benzinskim stanicama u Londonu i oko njega bili formirani ogromni redovi, a na pojedinim stanicama bila su istaknuta obavještenja da nema goriva.
Usljed krize sve su glasniji pozivi da se ljekarima, medicinskim sestrama i drugim zaposlenima u ključnim sektorima pruži prioritetan pristup gorivu, čemu se Džonson opire.
Najveće nestašice su zabilježene u Londonu i na jugoistoku Engleske, gdje su na pumpama izbijale i tuče između građana i zaposlenih radnika.
Uprkos prognozama da će se situacija poboljšati, Gordon Balmer izvršni direktor Udruženja benzinskih stanica kazao je da su zaposleni na “meti visokog stepena verbalnog i fizičkog nasilja koje je potpuno neprihvatljivo”.
Situaciju dodatno komplikuje i rast cijena prirodnog gasa na svjetskom nivou usljed čega su pojedine energetske kompanije na ivici bankrota. Nestašica goriva i manjak radne snage rezultirali su i praznim rafovima u supermarketima i drugim maloprodajnim radnjama što je doprinijelo atmosferi haosa u petoj po veličini svjetskoj ekonomiji.
Kompanija “Next” koja posjeduje jedan od najvećih maloprodajnih lanaca odjeće, upozorila je da neće moći da normalno posluje uoči Božića ukoliko vlada ne popusti postbregzit imigraciona pravila i omogući ulazak u zemlju većem broju radnika.
”Izuzetno je teško pronaći osoblje za poslove skladištenja i logistike uoči vrhunca sezone”, saopšteno je iz kompanije.
U naporu da privuče vozače, vlada je povećala dozvoljeni broj radnih sati dnevno i ubrzala proces izdavanja dozvola. Takođe je saopštila da će izdati 5000 radnih viza u trajanju od tri mjeseca za strane vozače, što je mjera koja je prethodno odbačena nakon što je Džonson vodio kampanju za stroža ograničenja na granici u okviru tvrdog bregzita.
”Želimo da se pobrinemo da sve bude spremno kako bismo pregurali Božić, ne samo u pogledu snabdijevanja benzinskih stanica već svih djelova našeg lanca snabdijevanja”, kazao je Džonson.
Pojedini kritičari vlade tvrde da ove mjere neće biti dovoljne za dugoročno rješavanje problema manjka vozača.
Oko 200 000 građana EU je napustilo Britaniju tokom pandemije pored desetina hiljada koji su otišli od 2016. kada su Britanci na referendumu glasali za izlazak iz EU i nagovijestili da će uvesti ograničenja na imigraciju iz bloka. To je otežalo kompanijama - uključujući i one koje se bave transportom, ugostiteljstvom i snabdijevanjem hranom - da popune prazne pozicije radnicima iz inostranstva.
Kompanije koje se bave transportom, vlasnici benzinskih pumpi i maloprodajnih lanaca tvrde da nema lakih rješenja budući da je problem sa manjkom vozača toliko akutan, a transport goriva zahtijeva posebnu obuku i dozvole.
Evropski vozači takođe nijesu pretjerano voljni da prihvate ponuđene vize, koje važe samo do 24. decembra.
”Ne hvala vam gospodine premijeru, neću prihvatiti ovu priliku. Nijedan vozač ne želi da se kreće samo tri mjeseca kako bi olakšao Britancima da organizuju praznike”, kazao je za Rojters 35-godišnji poljski vozač kamiona Jakub Pajka.
Njegov kolega Jacek Rembikovski, 60-godišnji kamiondžija sa 25 godina radnog iskustva, kazao je da je bregzit uticao na njegovu odluku da se vrati kući pošto je sedam godina radio u Britaniji. Uprkos lijepim sjećanjima na vožnje od “Norveške do Portugala” on kaže da “sada ipak radije ostaje u Poljskoj”.
Procjenjuje se da je nakon referenduma o izlasku iz EU, Britaniju napustilo oko 20 000 stranih vozača kamiona.
Bonus video:
