Svjetski lideri su juče počeli da stižu da u škotski grad Glazgov gdje se održava COP26 samit Ujedinjenih nacija, koji se smatra posljednjom šansom za spasavanje planete od najrazornijih posljedica klimatskih promjena.
Odložen za godinu dana zbog pandemije kovida-19, COP26 ima za cilj da ograniči globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa – što je granica koja je, kako tvrde naučnici, neophodna kako bi se izbjegle najrazornije posljedice.
”Potrebno je da iz Glazgova pouzdano poručimo da je cilj od 1,5 stepeni I dalje živ”, kazao je Alok Šarma, predsjednik COP26. “Već imamo globalno zagrijavanje od 1,1 procenat iznad predindustrijskog nivoa”, kazao je on za televiziju “Skaj njuz”. “Sa 1,5 stepeni postojaće zemlje na svijetu koje će biti pod vodom, i zbog toga nam je ovdje potreban dogovor o načinu na koji ćemo suzbiti klimatske promjene tokom sljedeće decenije”.
Ostvarivanje cilja od 1,5 stepeni, objavljenog na sva zvona u Parizu 2015, zahtijeva jačanje političkog zamaha i diplomatskih napora kako bi se nadomjestili nedovoljna aktivnost i prazna obećanja koja su uglavnom obilježila globalnu klimatsku politiku.
Potrebno je da konferencija rezultira ambicioznijim obećanjima za dalje smanjenje emisija štetnih gasova, opredjeljivanjem milijardi dolara za klimatske finansije, finalizacijom pravila za implementaciju Pariskog sporazua uz jednoglasno odobrenje skoro 200 država potpisnica.
”Da budem jasan - postoji ozbiljan rizik da će Glazgov omanuti”, kazao je prošle nedjelje generalni sekretar UN Antonio Gutereš liderima Grupe 20 bogatih zemalja.
”Čak i da su data obećanja jasna i pouzdana - a neka od njih su prilično upitna - i dalje idemo ka klimatskoj katastrofi”, kazao je Gutereš.
Prema sadašnjim obećanjima država za smanjenje emisija štetnih gasova prosječna temperature na planeti bi porasla za 2,7 stepeni ovog vijeka, što bi prema procjenama UN podstaklo razaranja koja klimatske promjene već izazivaju intenziviranjem oluja, izlaganjem većeg broja ljudi smrtonosnim vrućinama i poplavama, uništavanjem koralnih grebena i prirodnih staništa.
Signali uoči samite COP26 su različiti. Novo obećanje Kine, najvećeg svjetskog zagađivača, označeno je kao propuštena prilika koja će baciti sjenku na dvonedjeljni samit. Saopštenja Rusije i Saudijske Arabije su takođe razočaravajuća.
Povratak Sjedinjenih Država, najveće svjetske ekonomije, klimatskim pregovorima UN predstavlja podsticaj za konferenciju, nakon četvorogodišnjeg oduststva za vrijeme administracije Donalda Trampa.
Međutim, poput mnogih svjetskih lidera i predsjednik SAD Džo Bajden stiže na COP26 bez jasnog zakonskog okvira koji bi mu omogućio da ispuni svoja klimatska obećanja dok se Kongres trvi oko načina na koji ih treba finansirati i oko toga da li američke agencije uopšte mogu regulisati emisije klimatskih gasova.
Geopolitičke okolnosti dodatno je pogoršala globalna energetska kriza usljed koje se Kina uveliko okrenula zagađujućem uglju kako bi spiječila nestašicu struje, dok Evropa traži još gasa, još jednog fosilnog goriva.
Na kraju, pregovori će se svesti na pitanja o pravičnosti i povjerenju između bogatih država čije su emisije štetnih gasova izazvale klimatske promjene i siromašnih država od kojih se traži da dekarbonizuju njihove ekonomije bez dovoljne finansijske podrške.
Kovid-19 je pogoršao podjele između bogatih i siromašnih. Nedovoljno vakcina i putna ograničenja su razlog zbog kojeg neki od predstavnika najsiromanijih država ne mogu prisustvovati susretu u Glazgovu.
Druge prepreke - poput astronomskih cijene hotelskog smještaja u Glazgovu - izazvale su zabrinutost da predstavnici građanskih grupa iz najsiromašnijih država koje su izložene najvećem riziku od globalnog zagrijavanje neće biti u prilici da prisustvuju samitu.
Zbog kovida-19 ova klimatska konferencija UN će se razlikovati od svih ostalih, dok 25 000 delegata iz vlada, kompanija, građanskih udruženja, urođeničkih zajednica i medija budu pristizali u kompleks u Glazgovu.
Svi moraju nositi maske, držati socijalnu distance i pokazati negativni test na kovid-19 svakog dana - što znači da pregovori na marginama kojima su na ranijim klimatskim susretima uglavnom postizani dogovori, ovoga puta nijesu opcija.
Učesnici kojima test na kovid bude pozitivan moraju biti u karantinu deset dana - što znači da će vjerovatno propustiti veći dio konferencije.
Svjetski lideri će danas otvoriti COP26 govorima koji će trajati dva dana a kojima bi se mogli obavezati na nova smanjenja emisija štetnih gasova, prije nego što tehnički pregovarači ukrste koplja oko pravila Pariskog sporazuma. Ukoliko dođe do dogovora on će vjerovatno biti postignut satima a čak možda i danima poslije 12. novembra, kada samit zvanično završava.
Ispred kompleksa u Glazgou, desetine hiljada demonstranata će na ulicama tražiti hitnu klimatsku akciju.
Procjenjivanje uspješnost samita će biti veoma složeno, ističe Rojters. Za razliku od prethodnih klimatskih samita, ovaj događaj neće proizvesti novi sporazum ili veliku “pobjedu” već za clj ima manje, ali ključne pobjede u vidu obećanja o smanjenju emisija štetnih gasova, klimatskih finansija i investicija.
Na kraju, o uspješnosti će se suditi na osnovu toga da li ti dogovori rezulitiraju dovoljnim napretkom za ostvarivanje cilja od 1,5 stepeni Celzijusa - što je i dalje daleko.
Od Pariskog sporazuma 2015, naučnici su izdaju sve urgentnija upozorenja da cilj od 1,5 stepeni izmiče. Kako bi ga ispunili, globalne emisije treba da padnu za 45 odsto do 2030. u odnosu na nivo iz 2010, i da padnu na nulu do 2050 – što podrazumijeva ogromne promjene u saobraćajnom sistemu država, proizvodnji energije, industriji i poljoprivredu. Prema sadašnjim obećanjima globalne emisije štetnih gasova bi pale za 16 procenata do 2030.
”Ja na ovo gledam na sljedeći način: meteor ide u pravcu naše planete i postoji realan potencijaal da će zbrisati čovječanstvo”, kazala je Kristina Figueres, bivša UN diplomatkinja za klimu koja je predvodila pregovore koji su prethodili Pariskom sporazumu.
Najmoćniji pozvali na akciju, ali bez konkretnih obavezivanja
Lideri Grupe 20 velikih ekonomija dogovoril su juče konačno saopštenje u kojem pozivaju na “smislenu i efikasnu” akciju za ograničavanje globalnog zagrijavanja n 1,5 stepeni Celzijusa, ali su izostala konkretna obavezivanja.
G20 blok, koji uključuje Brazil, Kinu, Indiju, Njemačku i SAD, predstavlja oko 80 odsto štetnih gasova na globalnom nivou.
U konačnom dokumentu navodi se da će sadašnji nacionalni planovi o načinu smanjenja emisija biti ojačani “ukoliko je neophodno” i nema konkretnih obaveza koje se odnose na cilj nulte emisije do 2050.
Lideri su priznali “ključnu relevantnost” ostvarivanja nulte karbonske emisije do sredine oog vijeka.
Kina, najveći svjetski emiter ugljendioksida, postavila je metu do 2060, a drugi veliki zagađivači poput Indije i Rusije takođe se nijesu obavezali za cilj do 2050.
Konačno saopštenje uključuje i obećanje o obustavi finansiranja za termoelektrana u inostranstvu do kraja ove godine, ali nije postavljen cilj sa isključivanje proizvodnje energije iz uglja, već je obećano da će to učiniti “što je prije moguće”.
Takođe nije određen datum za ukidanje dotacija za fosilna goriva.
Bonus video:
