Kazahstan je dugo smatran bastionom stabilnosti u nemirnoj centralnoj Aziji. Smješten je između Rusije i Kine, a takođe dijeli granice sa tri duge bivše sovjetske republike. Najveća je privreda u centralnoj Aziji, sa bogatim nalazištima ugljovodonika i metala.
Privukao je stotine milijardi dolara stranih investicija od sticanja nezavisnost 1991. Strateški, povezuje velika i brzorastuća tržišta Kine i južne Azije sa ruskim i evropskim - drumom, željeznicom i lukom u Kaspijskom moru. Opisuje se kao kopča u ogromnom kineskom trgovinskom projektu Pojas i put, piše Rojters u prikazu ekonomskog i političkog sistema Kazahstana.
Kazahstan je najveći svjetski proizvođač uranijuma i ovonedjeljni nemiri su izazvali skok od osam odsto cijene tog metala koji koriste nuklearne elektrane. Deveti je u svijetu po izvozu nafte, sa proizvodnjom oko 85,7 miliona tona 2021. i deseti najveći proizvođač uglja. Takođe je drugi najveći svjetski rudar bitkoina poslije Sjedinjenih Država.
Pobuna je počela zbog ukidanja ograničenja rasta cijene butana i propana, ali odavno tinja nezadovoljstvo zbog endemske korupcije, nejednakosti u prihodima i ekonomskih nedaća koje je sve dodatno pogoršala pandemija koronavirusa.
Iako je po prihodu po glavi stanovnika najbogatija od centralnoazijskih republika, polovina stanovništva Kazahstana - devete po veličini zemlje u svijetu - živi u ruralnim, često izolovanim zajednicama sa lošim pristupom javnim uslugama.
Ogromni prirodni resursi zemlje učinili su malu elitu nevjerovatno bogatom, dok su se mnogi obični Kazahstanci osjetili zapostavljeno. Procjenjuje se da oko milion od ukupno 19 miliona stanovnika živi ispod granice siromaštva.
Godišnja inflacija se kreće oko devet odsto i najviša je u posljednjih pet godina, što je navelo centralnu banku da poveća kamatne stope na 9,75 odsto.
Karijerni diplomata Kasim-Žomart Tokajev (68) izabran je 2019. na osnovu obećanja da će nastaviti proposlovnu politiku Nursultana Nazarbajeva. Međutim, uveliko se vjeruje da je Nazarbajev, bivši član sovjetskog Politbiroa, taj koji je vukao konce u državi.
Nazarbajev je 2010. dobio titulu “lider nacije” pošto mu je parlament dodijelio imunitet od gonjenja i pravo da oblikuje politiku čak i nakon što se penzioniše. Kritičari ga odavno optužuju da imenuje članove porodice i saveznike na ključne pozicije u vladi i industriji i da guši slobodu medija.
Tokajev je iskoristio proteste da smijeni 81-godišnjeg bivšeg predsjednika sa funkcije šefa moćnog Savjeta bezbjednosti.
Nazarbajev se nije oglašavao niti pojavljivao u javnosti od izbijanja protesta i nije jasno do koje mjere će pobuna oslabiti uticaj koji su on i njegova porodica nastavili da vrše u politici i biznisu.
Tokajev je smijenio i Nazarbajevljevog nećaka Samata Abiša sa mjesta broj dva u Komitetu, nasljedniku KGB-a iz sovjetske ere. Nazarbajevljeva najstarija ćerka Dariga, bivša predsjednica Senata koja je i dalje poslanica, ranije je pominjana kao moguća buduća šefica države.
Bruto domaći proizvod Kazahstana po glavi stanovnika iznosio je 9.122 dolara 2020. godine, prema podacima Svjetske banke, nešto iznad onog u Turskoj i Meksiku, ali ispod svog godišnjeg maksimuma od skoro 14.000 dolara 2013. godine.
Tokajevljeva vlada je uvela stimulativni paket u vrijednosti od šest odsto nacionalne proizvodnje kako bi pomogla malim i srednjim preduzećima da prebrode pandemiju kovida-19.
Svjetska banka je predvidjela privredni rast od 3,5 odsto u 2021. godini, porast na 3,7 odsto ove godine i 4,8 odsto u 2023. Pozvala je Kazahstan da pojača konkurenciju i ograniči ulogu velikih državnih preduzeća u ekonomiji, da se pozabavi socijalnom nejednakošću i stvori ravnopravniji teren za ekonomsko nadmetanje.
Vlada je godinama nemilosrdno progonila miroljubive neistomišljenike, dovodeći narod Kazahstana u stanje uznemirenosti i očaja
Zapadne zemlje i grupe za ljudska prava dugo kritikuju Kazahstan zbog autoritarnog političkog sistema, netrpeljivosti prema neistomišljenicima, ograničavanja medijskih sloboda i nedostatka slobodnih i fer izbora, iako se takođe smatra manje represivnim i nestabilnim od njegovih bivših sovjetskih susjeda. U Kazahstanu nikad nisu održani izbori koje su međunarodni posmatrači ocijenili kao slobodne.
Amnesti internešnal je saopštio da su ovonedjeljni protesti rezultat “široko rasprostranjenog gušenja osnovnih ljudskih prava” i pozvao je na oslobađanje svih onih koji su proizvoljno pritvoreni i da se istraže ranije zloupotrebe koje su vlasti činile.
“Vlada je godinama nemilosrdno progonila miroljubive neistomišljenike, dovodeći narod Kazahstana u stanje uznemirenosti i očaja”, izjavila je Mari Straters, direktorka Amnestija za istočnu Evropu i centralnu Aziju.
Bonus video:
