Iznenadna i nasilna kriza u Kazahstanu zatekla je ruskog predsjednika Vladimira Putina u trenutku kada je njegova pažnja čvrsto usmjerena na drugo mjesto i primorala ga na vojnu intervenciju koja nosi potencijalne rizike, ocjenjuje agencija Rojters.
Putin je u četvrtak odmah angažovao ruske padobrance kao dio mirovnih snaga iz bivših sovjetskih država koje je zatražio predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev, suočen sa najopasnijim talasom nemira od kada je ta centralnoazijska država osvojila nezavisnost od Moskve 1991. godine.
Protesti koji su počeli kao reakcija na povećanje cijena goriva prerasli su u višednevno nasilje širom zemlje, uz pljačkanje i paljenje javnih zgrada. Na momente su meta bili simboli ere Nursultana Nazarbajeva, koji je se povukao sa funkcije predsjednika 2019. nakon skoro tri decenije vladanja, ali je zadržao stvarnu moć u Kazahstanu.
Ruski i zapadni politički analitičari kažu da nova kriza u komšiluku neće pomjeriti Putinov fokus sa Ukrajine, gdje je on primorao Zapad da sjedne za pregovarački sto mobilizacijom desetina hiljada ruskih vojnika zbog, kako kažu Kijev i Vašington, moguće invazije u roku od nekoliko nedjelja. Putin poriče te navode.
Kazahstan je, međutim, u najmanju ruku neželjeno privremeno skretanje pažnje dok se Rusija sprema za pregovore sa Zapadom sljedeće nedjelje u vezi sa svojim zahtjevima za bezbjednosnim garancijama koje bi je zaštitile od onoga što smatra prijetećim ponašanjem NATO-a, navodi Rojters.
Juče je izgledalo da snage bezbjednosti uspostavljaju kontrolu nad ulicama Almatija, najvećeg kazahstanskog grada nakon pobune u kojoj su poginile desetine osoba. Međutim, nije isključena mogućnost novog krvoprolića.
Tokajev je u obraćanju preko televizije rekao da će se država boriti do kraja protiv bandita i terorista, te da je bezbjednosnim snagama naredio da pucaju da ubiju.
Još nije jasan obim zadatka sa kojim je suočeno 2.500 mirovnjaka iz Rusije, Jermenije, Bjelorusije, Kirgistana i Tadžikistana, ni to može li on biti obavljen za nekoliko dana ili nedjelja kako je planirano.
"Najbolja misija za Moskvu mora da bude: uđite, izgledajte veliko i snažno stojeći na vidljivim mjestima i zapravo nikada ništa ne morate da uradite. Ništa se ne može dobiti pucanjem na stanovništvo druge zemlje", kaže Sem Grin, direktor Ruskog instituta na Kraljevskom koledžu u Londonu.
Međutim, čak i uspješna intervencija bi mogla zadržati nepopularnu vladu, rizikovati da podstakne antirusko raspoloženje i ostaviti neriješenim osnovne uzroke nemira, smatra Grin. On pretpostavlja da je Rusija izračunala da bi u slučaju da ne djeluje ishod mogao biti još gori, a to je pad Tokajeva i pojava vakuuma vlasti u Kazahstanu.
Takođe postoji mogućnost da intervencija u Kazahstanu bude još jedan uspjeh Kremlja nakon serije strateških intervencija koje je od 2020. izveo u bivšim sovjetskim državama.
U Bjelorusiji je podržao autoritarnog lidera Aleksandra Lukašenka kada su masovni protesti prijetili da ga zbace, a od tada koristi teritoriju i vazdušni prostor te države za izvođenje vojnih vježbi visokog profila i za letove strateških bombardera blizu granica članica NATO.
Putin je na Kavkazu izdejstvovao obustavu vatre u ratu 2020. između Jermenije i Azerbejdžana i poslao mirovnjake, osiguravši da Rusija ostane ključni bezbjednosni igrač u regionu gdje se Turska i Iran takođe bore za uticaj, podsjeća Rojters.
Sada se čini da će Kazahstan, najveći svjetski proizvođač uranijuma i deveti najveći izvoznik nafte, postati sve više dužan Moskvi, navodi se u analizi. Tokajev je u jučerašnjem TV obraćanju istakao zahvalnost Putinu na brzoj podršci.
"Za Rusiju, ako se situacija smiri, to će biti značajna pobjeda, koja će pokazati koliko je važna njena uloga, a takođe će još više vezati Kazahstan za nju", kazala je Olga Oliker, direktorka programa za Evropu i centralnu Aziju u Kriznoj grupi.
Džonatan Ejal iz londonskog tink-tenka RUSI vjeruje da bi Putin mogao ostvariti dodatnu važnu prednost u odnosu na Kinu potvrđujući da je Rusija garant bezbjednosti država centralne Azije, čak i ako ne može očekivati da parira ekonomskom uticaju Pekinga u tom regionu.
Povezani članci
"Naravno da je Rusija oduševljena što ima vrhovnu kontrolu u bezbjednosnom smislu u centralnoj Aziji. To se odnosi na narativ o Putinu kao svojevrsnom obnovitelju Sovjetskog Saveza", kaže Ejal.
"To omogućava Putinu da se prikaže kao malo ravnopravniji sa Kinezima. On ima savez koji Kinezi nemaju, ima gomilu zemalja koje ga gledaju kao glavnog zaštitnika, što Kinezi nemaju. Dobio je povratak na poziciju regionalne sile, ako ne i globalne sile, za čim je uvijek žudio".
Ukrajina, međutim, i dalje izaziva veću zabrinutost.
Kazahstan "bi mogao skrenuti pažnu s Ukrajine makar na neko vrijeme jer je to definitivno ozbiljna kriza koja bi trebalo da zahtijeva pažnju i fokus ruske strane. Međutim, ne mislim da će potpuno skinuti Ukrajinu sa dnevnog reda", smatra Andrej Kortunov, šef Ruskog savjeta za međunarodne poslove.
"Mislim da to pitanje ostaje glavni prioritet i da će i dalje biti tema o kojoj će željeti da razgovaraju sa Zapadom, bez obzira na to šta se desi u Kazahstanu".
Abljazov: Zapad da se suprotstavi Rusiji
Zapad mora izvući Kazahstan iz orbite Moskve ili će Putin uvući tu državu u "strukturu poput Sovjetskog Saveza", rekao je Rojtersu bivši ministar, a sada lider kazahstanske opozicije.
"Ako se Zapad ne uključi, Kazahstan će se pretvoriti u Bjelorusiju i Putin će metodično nametati svoj program - ponovno stvaranje strukture poput SSSR", rekao je Muhtar Abljazov, bivši bankar koji predvodi pokret Demokratski izbor Kazahstana.
"Rusija je već ušla, poslala je trupe. To je ruska okupacija", rekao je Abljazov.
On nije precizirao kako bi Zapad trebalo da izvuče Kazahstan iz ruske orbite.
Prema ocjeni Abljazova, Kina bi stajala po strani i samo posmatrala događaje u Kazahstanu.
Osuđen u odsustvu zbog prevare, pronevjere u organizovanja ubistva, Abljazov (58) živi u Francuskoj, gdje je dobio status izbjeglice. Odbacio je kao politički motivisane optužbe koje su na teret stavljaju u Rusiji i Kazahstanu.
Abljazov je bio ministar energetike 1990-ih za vrijeme vladavine Nazarbajeva, ali su se odnosi pogoršali. Kazahstanske vlasti kažu da je Abljazov podstakao i finansirao proteste 2016. koji su primorali Nazarbajeva da odloži nepopularne reforme privatizacije zemljišta.
Nazarbajeva, koji je bio šef Komunističke partije Kazahstana prije nego što je postao predsjednik, opisuje kao diktatora koji je doveo narod Kazahstana u geopolitički ćorsokak, istovremeno obogaćujući podmitljivu elitu.
"Nazarbajev - on trenutno nije u zemlji - ali to ništa ne znači jer ima telefon i komunikaciju - i svi na vlasti, uključujući Tokajeva, radiće što on naredi", rekao je Abljazov.
On sebe vidi kao lidera opozicije i tvrdi da ga demonstranti svaki dan zovu i pitaju šta da rade. Dodao je da je spreman da se vrati u Kazahstan da predvodi prelaznu vladu ako protesti eskaliraju.
"Ljudi stalno pitaju kada ću se vratiti i zamjeraju mi što se nisam vratio da predvodim proteste - ali ne razumiju koliko bi mi bilo teško da se vratim zato što me je Rusija osudila na 15 godina a Kazahstan na doživotnu", rekao je Abljazov.
On je navode da je Zapad finansirao proteste odbacio kao pokušaj da se skrene pažnja sa činjenice da su korijeni protesta domaći.
"Znam sovjetski kliše zapadnog špijuna, ali bih bio srećan da budem američki ili evropski špijun jer bismo tada živjeli kao ljudi u Americi ili Evropi - i svi bi se smijali. Nažalost, Zapad mi ne pomaže, Zapad me ometa".
Bonus video:
