Nakon dana krvavih nereda u Kazahstanu, vlasti su saopštile da je do sada uhapšeno 5.135 ljudi. Ministarstvo unutrašnjih poslova bivše sovjetske republike navodi da je u sukobima stradalo šesnaest pripadnika snaga bezbjednosti, te da je navodno povrijeđeno oko 1.300 njih.
Prethodno je navedeno da je ukupno stradalo više od četrdeset osoba ukupno. Kako prenosi njemačka agencija dpa, strahuje se da je broj žrtava među civilima mnogo veći od zvaničnih navoda, posebno u metropoli Almatiju.
Protesti su počeli zbog ekstremnog poskupljenja goriva, ali su u pojedinim djelovima zemlje postali nasilni.
Nekima od uhapšenih se prebacuje uništavanje više od stotinu zgrada, posebno tržnih centara i banaka. Tokom nereda je uništeno i oko 400 vozila, mahom policijskih. Nadležni procjenjuju štetu na 175 miliona eura.
Zavladao relativni mir
"Protesti su došli iznenada, ali nisu bili neočekivani", rekao je za DW Kristof Mor, regionalni direktor Fondacije "Fridrih Ebert" za Kazahstan i Uzbekistan.
Glavna motivacija za proteste bili su socijalni i ekonomski razlozi, kaže Mor, ali "demonstranti nisu homogena grupa".
"Tu su recimo zahtjevi za većim mogućnostima političke participacije, političkom transformacijom, čak i promjenom sistema. Vidjeli smo da je srušena statua prvog predsjednika Nursultana Nazarbajeva. Dio ljudi na ulicama bili su kriminalni elementi, koji pljačkaju i primjenjuju nasilje. Nema nikoga ko bi govorio u ime svih demonstranata“, dodao je Mor.
U posljednja dva dana je širom zemlje mirnije, a snabdjevanje je navodno normalizovano i kada su u pitanju zabačeni regioni prostrane zemlje.
"Kao da se relativni mir vratio u Almati, dok policajci katkad pucaju u vazduh kako bi spriječili ljude da se približe centralnom trgu“, javio je dopisnik agencije AFP.
Autoritarni predsjednik Kasim-Žomart Tokajev označio je demonstrante "banditima" i u petak izdao naredbu snagama bezbjednosti da pucaju bez upozorenja. Takođe je pozvao vojni savez koji predvodi Rusija u pomoć. U zemlji je oko 2.500 vojnika, mahom iz Rusije, ali i Bjelorusije i drugih zemalja.
"Time je konflikt dobio i geopolitičku dimenziju", rekao je Mor za DW.
"Kazahstan je godinama pokušavao da vodi spoljnu politiku u više pravaca. Izgrađeni su odlični odnosi sa Kinom. Veoma dobra saradnja je sa Zapadom. Sadašnje okretanje Moskvi je mač sa dvije oštrice".
Tokajev razvlašćuje Nazarbajeva?
Predsjednik Tokajev, koji je na Tviteru napisao da je na Kazahstan udarilo "20.000 terorista", u međuvremenu je izbrisao taj tvit. Možda jer mu je jasno da je pretjerao sa brojkom, komentariše italijanski list La Stampa.
List piše da Kazahstan živi pod "ratnim pravom, a da niko nije objasnio ko je to prijetnja za Kazahstan". Od krupnijih riba uhapšen je jedino Karim Masimov, bivši šef obavještajne službe i premijer zemlje u dva mandata.
"Bivšem šefu tajne službe Masimovu se prebacuje veleizdaja jer je navodno prećutao postojanje kampova za obuku nepoznatih gerilaca koje, prema navodima vlasti, podržavaju jednako nepoznate strane sile", komentariše La Stampa.
Ocjenjuje se da je Tokajev ipak preuzeo dizgine i ukrotio događaje, te da sada samo valja pronaći žrtvenog jarca. To bi mogao da bude upravo bivši predsjednik Nazarbajev (81) koji je poslije višedecenijske vladavine predao vlast Tokajevu 2019. godine.
Aktuelni predsjednik je u srijedu smenio Nazarbajeva sa funkcije šefa Nacionalnog savjeta bezbjednosti gdje je, kako se smatra, imao znatan uticaj na dešavanja u zemlji. U nedjelju je portparol Nazarbajeva pak saopštio da je bivši predsjednik sam vratio mandat, te da su Nazabrajev i Tokajev "uvijek bili sa iste strane barikada".
Ipak, jasno je ko sada vuče sve konce u velikoj zemlji.
Bonus video:
